Osniva se koordinacija “Civilno društvo Europa”

U sklopu šireg transnacionalnog događaja: Konferencije o građanstvu “Građanin u mom gradu, građanin u Europi” koja će se od 15. do 17. prosinca održati u Rimu, biti će pokrenuta Europska Koordinacija organizacija civilnog društva – “Civilno društvo Europa”, kao trajna koordinacija civilnog društva na razini EU. Konferenciju zajedno organiziraju Vijeće europskih općina i regija (CEMR-najstarije i najrasprostranjenije europsko udruženje lokalnih i regionalnih vlasti) i organizacije EYCA – European youth card. Osnivački sastanak organizacije Civilno društvo Europa održat će se 16. prosinca, nakon završnog EYCA sastanka evaluacije. EYCA – Europska karta za mlade je neprofitna organizacija i predstavlja 41 organizacije koje mladima izdaju takve kartice, s raznim povlasticama kod putovanja u 38 zemalja diljem Europe. Sve organizacije članice nastoje vlasnicima kartica, kojih ima preko pet milijuna, propagirati društvenu, kulturnu, obrazovnu i ekonomsku mobilnost mladih, te aktivno građanstvo.

rome

Konferencija će okupiti lokalno izabrane predstavnike iz Europe i drugih kontinenata, kao i govornike iz međunarodnih i europskih organizacija, stručnjake i predstavnike civilnog društva. Oni će zajedno razmatrati pitanja poput:

- Kako olakšati postupak sudjelovanja građana u europskoj raspravi o institucionalnim reformama, o dodanoj vrijednosti europskog građanstva, te o sudjelovanju građana u procesu donošenja odluka?

- Kako pridonijeti modernizaciji pokreta bratimljenja gradova, kao poticaja rastu europskog građanstva na lokalnoj razini?

- Kako bolje integrirati imigrante i druge skupine u opasnosti od isključenosti u svojim lokalnim zajednicama?

- Kako osigurati jednakost svih građana u Europi, a posebno ravnopravnost između žena i muškaraca?

Tijekom lanjske “Europske godine građana”, 62 europske mreže udruga i 20 nacionalnih koordinacija razvili su viziju zajedničkih vrijednosti temeljenih na europskom građanstvu i zajedno su je artikulirali u osnivačkom manifestu “Aktivno europsko građanstvo o ostvarivanju europskih kolektivnih ciljeva i vrijednosti sadržanih u ugovorima”:

Europsko građanstvo se treba temeljiti na načelu prebivališta te, u ime univerzalnosti prava, svi stanovnici Europske unije trebaju uživati jednak tretman i isto pravo na sudjelovanje u javnom životu kao građani EU-a.

Participativna demokracija zadovoljava današnje potrebe europskog demokratskog upravljanja u cijeloj Uniji, dopunjavanjem i jačanjem reprezentativne demokracije. Članak 11. Lisabonskog sporazuma je posebno važan, jer pruža institucionalnu obvezu na “otvoren, transparentan i redovit dijalog” između upravnih tijela i civilnog društva Europe, s ciljem okončanja “demokratskog deficita” i postizanja aktivnog europskog građanstva.

Aktivno europsko građanstvo jamči da svi građani mogu sudjelovati u životu zajednice i oblikovanju javnih politika, uključujući najugroženije skupine koje su najčešće daleko od procesa izgradnje Europe.

Svi smo građani, no to ne znači nužno da smo i “aktivni građani”. U ovom sve povezanijem svijetu – kulturno, politički i ekonomski – pitanje kako promicati i olakšati aktivno sudjelovanje ljudi u njihovim lokalnim zajednicama je ključno pitanje za europske lokalne vlasti.

Kolektivni rad, tijekom Europske godine građana, rezultirao je dokumentom o politici naslovljenim “Radi se o nama! Radi se o Europi! Za demokratsko europsko građanstvo”, koji opisuje promjenu kojoj Civilno društvo Europa teži. Dokument predviđa budućnost Europe temeljenu na solidarnosti, jednakosti i demokratskom sudjelovanju, vidi Europu koja pruža pristup gospodarskim, društvenim, kulturnim i građanskim pravima za sve.

Dakle, organizirano civilno društvo ima za cilj regenerirati europski projekt vraćajući građane, solidarnost, jednakost, pravednost, uključenost tamo gdje bi trebali biti: u srcu Europe. To podrazumijeva pomak od dominantnog pristupa građanima kao pojedinačnim potrošačima ka građanskom pristupu, u kojem se poštuju individualne težnje i uzimaju se u obzir kolektivne potrebe zajedničke budućnosti. Za postizanje toga potrebna je promjena paradigme – od Europe koju se u velikoj mjeri smatra “ekonomskim projektom” ka onoj koja obnavlja i promiče vrijednosti solidarnosti i jednakosti između država članica i europskih građana. Samo naglašavanjem tih temeljnih komponenti, smatraju potpisnici dokumenta, može se osigurati legitimitet europskog projekta, povjerenje i entuzijazam za Europu i veće napredovanje u procesu integracije.

Nedjeljivost prava i njihov učinkovit napredak kroz provedbu politika je neophodan preduvjet socijalnog uključivanja i aktivnog građanstva. To, kaže se dalje u dokumentu, zahtijeva posebnu pozornost kako bi se osiguralo da nijedan građanin koji živi u EU nije isključen ili diskriminiran zbog nedostatka poštovanja prema njegovim/njezinim pravima. U srži europskog socijalnog modela, kažu osnivači Civilnog društva Europa, je skrb i zaštita za sve, a posebno za ranjivije članove društva. Smatraju da građani mogu biti svjesni svoje odgovornosti prema drugome samo u društvu koje omogućuje učinkovit i univerzalan pristup pravima.

Osim tih temeljnih pitanja, tvrde da svi demokratski stupovi moraju funkcionirati kako bi se osigurala vitalna europska demokracija. Obrazovanje i informacije putem medija trebaju biti neovisni i osnaživati europsku dimenziju. U okviru univerzalnih vrijednosti sadržanih u međunarodnim ugovorima, institucije Europske unije trebaju osigurati da su odluke u skladu s potrebama građana, težnjama i vizijama društva. Organizirano civilno društvo, koje brani ljudska prava i opće dobro pomoću konstruktivnih i kolektivnih rješenja, treba biti ojačano, jer je njegova uloga kao zastupnika i agenta promjena ključna za naše demokracije.

S obzirom na pozitivna iskustva koordinacije Europske godine aktivnog građanstva i na nedostatak doista učinkovitog civilnog dijaloga na razini EU, odlučeno je da se osnuje ova nova koordinacija, koja na toj europskoj razini namjerava biti legitimni predstavnik platformi organizacija civilnog društva i snažan glas za učinkovito zagovaranje u korist političkih promjena koje se bave posebice pitanjima jednakosti, solidarnosti, ekologije, inkluzivnosti i demokracije, koja bi trebala biti u središtu ovog europskog projekta.

Priredila Daniela KNAPIĆ

Foto

Izvor

 

Leave a Reply


8 − = 4

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum