UNESCO – 70 godina djelovanja

Proslavom posvećenom moćnom nasljeđu Nelsona Mandele na najbolji mogući način započeo je niz događanja kojima će tijekom cijele godine UNESCO obilježavati 70 godina postojanja ove organizacije koja je osnovana 16. studenog 1945., kada su predstavnici 44 savezničke zemlje usvojili njen Ustav. Na uvodnoj proslavi 31. listopada u pariškom sjedištu UNESCO-a, glavna ravnateljica Irina Bokova opisala je Nelson Mandelu kao “čovjeka od univerzalnog značaja”, koji je “utjelovljenje UNESCO-vih ideala, naše vjere u ljudsko dostojanstvo, vjere u sposobnost svake žene i svakog muškarca da mijenjaju društvo kroz toleranciju i mir.” Mandela je tijekom svojih zatvorskih godina imao vrlo malo prilika saznati što se događa u svijetu. Kasnije je kazao da je u to vrijeme njegov prozor u svijet bio časopis UNESCO Courier, iz kojeg je puno naučio o kulturnoj raznolikosti i zajedničkoj baštini čovječanstva, o afričkoj povijesti, obrazovanju za razvoj i mnogim drugim temama koje nisu postojale u leksikonu apartheida. Godine 1991., zajedno s Frederik de Klerkom, prvim post-apartheid predsjednikom Južne Afrike, nagrađen je Houphouet-Boigny nagradom za mir koja nosi ime mirotvorca i političkog vizionara, “afričkog mudraca” Félixa Houphouët-Boignya, jednog od pionira i predvodnika dekolonizacije Afrike. Mandela je bio i UNESCO-v ambasador dobre volje. Osim uvodne ceremonije, njemu je posvećena i izložba “Nelson Mandela, od zatvorenika do predsjednika“.

unesco3

Što je UNESCO?

UNESCO ( United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization – Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) je specijalizirana organizacija u sustavu UN-a, utemeljena u neposredno poslijeratnom razdoblju, kako bi razvijala “intelektualnu i moralnu solidarnosti čovječanstva”, odnosno “pridonosila miru i sigurnosti, promovirajući suradnju među narodima kroz obrazovanje, znanost i kulturu, kako bi se promicalo univerzalno poštivanje pravde, vladavine zakona, te ljudskih prava i temeljnih sloboda za sve narode svijeta, bez obzira na rasu, spol, jezik ili vjeru. ” (UNESCO Ustav)

Generacijama UNESCO utjelovljuje visoke težnje, nade i stalnu borbu za bolji život, izgrađen na idejama ljudskog dostojanstva, uzajamnog razumijevanja i solidarnosti čovječanstva. Ti ideali i vrijednosti upisani su u Ustav organizacije, koji je ključ za razumijevanje UNESCO-ve povijesti. Njen pionirski rad pomogao je promijeniti način na koji ljudi razumiju jedni druge i planet na kojem živimo.

U početku je organizacija imala samo 20 država članica, a danas ih ima 195. Sjedište joj je u Parizu, a ima i više od 50 regionalnih ureda, institucija i centara diljem svijeta. Nama je najbliži UNESCO-v Ured u Veneciji koji pokriva znanstvenu suradnju i kulturu. Hrvatsko Povjerenstvo za UNESCO uklopljeno je u Službu za UNESCO u Ministarstvu kulture RH. U Zadru, pod pokroviteljstvom UNESCO-a, djeluje i Međunarodni centar za podvodnu arheologiju (MCPA-ICUA), koji ima i funkciju obrazovanja o konzerviranju i restauriranja podvodnih nalaza, te razvijanja međunarodne suradnje u tom području. Centar je nedavno na lokaciji Uljeva kraj Ližnjana održao dvotjedni međunarodni tečaj podvodne arheologije na dva potopljena broda, a potom u Zadru organizirao i regionalni sastanak posvećen implementaciji Konvencije za zaštitu podvodne baštine, na kojoj je RH aktivno radila i među prvima je ratificirala. Cilj sastanka bio je nalaženje načina za poboljšanje međunarodne suradnje zemalja jugoistočne Europe u zaštiti podvodnih nalaza i nalazišta.

Ogroman korpus UNESCO-vih aktivnosti razvrstan je u pet programskih područja: obrazovanje, prirodne znanosti, društvene i humanističke znanosti, kultura, komunikacije i informacije.

Obrazovanje na prvom mjestu

Programsko područje obrazovanja uključuje: obrazovanje za sve, osnovno obrazovanje, obrazovanje djevojčica i žena, opismenjavanje, strukovno i tehničko obrazovanje, visoko školstvo, obrazovanje nastavnika, obrazovanje za održivi razvoj, udružene škole, e-učenje.

U svojim ranim godinama, UNESCO je pomagao obnoviti škole, knjižnice i muzeje uništene tijekom Drugog svjetskog rata, a služio je i kao intelektualni forum za razmjenu ideja i znanstvenih spoznaja. Kako su se između 1950. i 1970. pridruživale nove samostalne države, pozornost je prebačena na slobodan pristup obrazovanju za svu djecu i na rješavanje nepismenosti, što i danas ostaju glavni izazovi. Rani rad UNESCO-a na temeljnom obrazovanju imao je snažan utjecaj. Godine 1948., UNESCO preporuča da zemlje članice trebaju uspostaviti obavezno besplatno osnovno obrazovanje za svu djecu, djevojčice i dječake. Iste godine, obrazovanje je uključeno u Opću deklaraciju o pravima čovjeka (članak 26.). Ipak, više od 40 godina kasnije, 1990. godine, Svjetska konferencija o obrazovanju za sve, održana na Tajlandu, utvrdila je potrebu za pokretanjem globalnog pokreta pružanja osnovnog obrazovanja svima – djeci, mladima i odraslima. Kao sljedeći korak, Svjetskog obrazovni forum održan u Senegalu 2000. zemlje članice obvezao je na ostvarivanje osnovnog obrazovanja za sve do 2015. godine.

UNESCO je Sekretarijat za inicijativu Obrazovanje za sve, koja je uključena i u ciljeve milenijskog razvoja. Prema ovogodišnjim podacima UNESCO-vog Instituta za statistiku, danas u svijetu još uvijek ima više od 900 milijuna nepismenih mladih i odraslih, pa tu ostaje još puno posla iako su već postignuti značajni rezultati.

Nobelova nagrada za mir ove je godine dodijeljena pakistanskoj djevojčici Malali Yousafzai, poznatoj po aktivizmu za dječja prava i pravo na obrazovanje. Izvršni odbor UNESCO-a odao je počast Malali 18. listopada 2012., a glavna ravnateljica tom je prigodom izjavila: “Kad god i gdje god je mladoj djevojci zabranjeno ići u školu, to je napad na sve djevojke, protiv prava na učenje, prava da žive život punim plućima; i to je neprihvatljivo”.

unesco2

Društvene i humanističke znanosti

Okosnica programskog područja društvenih i humanističkih znanosti uključuje pitanja društvenih promjena, multikulturalizma, urbanih problema, etike u znanosti i tehnologiji, bioetike, filozofije, ljudskog genoma, te promicanja ljudskih prava, demokratskih načela i tolerancije.

Od samih početaka UNESCO-u je promicanje međunarodnog razumijevanja bio bitan preduvjet za sprječavanje ponavljanja zločina i tragedija genocida, rasizma i rata. Stoga je pokrenuo stručni rad o konceptu rase, što je dovelo do UNESCO deklaracija o rasi 1950. i 1951. Te izjave protiv rasizma, pripremljene od strane znanstvenika, borci za ljudska prava u SAD-u koristili su kao reference u svojim kampanjama protiv rasne segregacije. Godine 1955. Južna Afrika povukla se iz UNESCO-a u znak protesta protiv “uplitanja u rasne probleme Južne Afrike pomoću UNESCO publikacija …” i nije se vratila sve do 1994. godine, kada je Nelson Mandela postao lider Južne Afrike.

unesco4

Među ostalim utjecajnim i prijelomnim inicijativama je i Opća deklaracija o ljudskom genomu i ljudskim pravima (usvojena od strane Opće konferencije UNESCO-a 1997. i odobrena od strane Glavne skupštine UN-a 1998. godine), koja je proširila razmišljanje o pojmu ljudskog dostojanstva na područja biotehnologije i genetike.

Kultura

U programskom području kulture ključne su teme materijalna i nematerijalna baština, kulturne industrije, kulturna raznolikost, interkulturni dijalog, kulturni turizam, kulturne politike, kreativnost i umjetnost, autorska prava.

Rane aktivnosti UNESCO-a u području kulture uključuju Opću Konvenciju o autorskim pravima iz 1952. godine, usmjerenu na zaštitu prava kreativnih umjetnika, promičući time i kulturnu raznolikost.

1950. godine UNESCO pokreće projekt Povijest čovječanstva, prvi u nizu povijesnih aktivnosti, uključujući i Opću povijesti Afrike (pokrenutu 1964.). Ove inicijative konkretno su slijedile izjavu iz UNESCO-vog Ustava da je “nepoznavanje međusobnih običaja i načina života bio čest uzrok ratova”. Povijesti su bile usmjerene na borbu protiv stereotipa i predrasuda i poticanje uzajamnog razumijevanja. To je bio cilj i Glavnog projekta za uzajamno poštivanje kulturnih vrijednosti Istoka i Zapada (1957-1966).

Rad UNESCO-a u području kulturne baštine postao je poznat tijekom kampanje Nubija, pokrenute 1960. sa svrhom preseljenja velikog hrama Abu Simbel da ga sačuvaju od preplavljivanja Nila, nakon izgradnje brane Aswan. Tijekom 20-godišnje kampanje preseljena su 22 spomenika i arhitektonska kompleksa. Bila je to prva i najveća u nizu akcija, uključujući i mnoge druge, npr. Borobudur u Indoneziji.

unesco1

Ovaj posao doveo je 1972. do usvajanja Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Odbor Svjetske baštine osnovan je 1976. godine, a prva mjesta upisana su na popis svjetske baštine 1978. Do danas je na Popis upisano 936 dobara (725 kulturnih, 183 prirodnih i 28 mješovitih dobara). Hrvatska na toj listi ima povijesni kompleks Splita i Dioklecijanovu palaču, stari grad Dubrovnik, nacionalni park Plitvička jezera, Eufrazijanu u Poreču, povijesni grad Trogir, katedralu Sv. Jakova u Šibeniku i Starogradsko polje na Hvaru.

unesco5

Države članice UNESCO-a usvojile su još dva važna pravna instrumenta o kulturnoj baštini i različitosti –2003. Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, (koju je Hrvatska među prvima ratificirala i u lipnju 2008. postala je članicom Međuvladinog odbora za zaštitu nematerijalne kulturne baštine pri UNESCO-u). i 2005. Konvenciju o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja.

Stručnjaci Republike Hrvatske su aktivno sudjelovali i u Međuvladinim sastancima za izradu teksta Konvencije o promicanju i zaštiti raznolikosti kulturnih izričaja, 2005., a 2007. postala je i članicom Međuvladinog odbora za zaštitu i promicanje raznolikosti kulturnih izričaja.

unesco6

UNESCO je pionirski razvio i ideju kulture kao bitne sastavnice razvoja. Dostignuća u tom procesu su Svjetska konferencija 1982. o kulturnim politikama u Mexico Cityju (Mondiacult) i rad Svjetske komisije za kulturu i razvoj (Naše kreativne različitosti, 1996.). UNESCO je predložio i pripremio integraciju kulture u Post-2015 razvojni plan UN-a.

Prirodne znanosti

U području prirodnih znanosti UNESCO se bavi održivim razvojem, temeljnim i inženjerskim znanostima, ekologijom, odnosom okoliša i razvoja, pitanjem voda i njihovih pridruženih ekosustava.

Primjeri početaka UNESCO-vog rada u području prirodnih znanosti su programiranja sušnog područja 1948.-1966. i priprema i organizacija Međunarodnog hidrološkog desetljeća, počevši od 1. siječnja 1965. U prosinac 1951. sastanak između Vlada zemalja članica UNESCO-a doveo je do stvaranja Europskog vijeća za nuklearna istraživanja (CERN) 1954.

Godine 1968. UNESCO je organizirao prvu međuvladinu konferenciju s ciljem pomirenja okoliša i razvoja, problema kojim se nastavlja baviti u području održivog razvoja. Glavni ishod konferencije 1968. je stvaranje UNESCO-vog programa Čovjek i biosfera, prvog koraka ka održivom razvoju.

Ban Ki-moon, Glavni tajnik UN-a, u listopadu 2013. pokrenuo je inicijativu da se uspostavi Znanstveni savjetodavni odbor, koji sada organizacijama UN-a daje savjete o znanosti, tehnologiji i inovacijama za održivi razvoj. UNESCO je domaćin tajništvu Odbora.

Komunikacije i informiranje

Područje komunikacija i informacija bavi se pitanjima razvoja komunikacija, poticanjem slobodnog protoka informacija riječju i slikom, infoetikom, digitalizacijom. Od početka je prioritet za UNESCO bio slobodan protok informacija. U godinama neposredno nakon Drugog svjetskog rata, napori su usredotočeni na obnovu i na identifikaciji potreba za sredstvima masovne komunikacije širom svijeta. UNESCO je 1950. počeo organizirati osposobljavanje i obrazovanje za novinare. U odgovoru na pozive za Novi Svjetski informatički i komunikacijski poredak u kasnim 1970-ima, UNESCO je osnovao Međunarodno povjerenstvo za proučavanje komunikacijskih problema, koje je1980. objavilo izvješće Mnogi glasovi – Jedan svijet. Na tom tragu, UNESCO je predstavio program Informacijsko društvo za sve i program Prema društvu znanja kao podlogu za Svjetski summit o informacijskom društvu (WSIS) 2003. u Ženevi i 2005. u Tunisu.

WSIS je 2006. rezultirao stvaranjem multi-dioničkog Foruma upravljanja internetom (Internet Governance Forum), kroz koji UNESCO promovira ideju da se mehanizmi upravljanja Internetom moraju temeljiti na načelima otvorenosti, privatnost i raznolikosti, obuhvaćajući univerzalni pristup, interoperabilnost, slobodu izražavanja i mjere otpora svakom pokušaju cenzure sadržaja.

Program Sjećanje svijeta nastao je 1992. s ciljem očuvanja ugrožene dokumentarne baštine. Opisan je kao “kolektivna memorija naroda svijeta”. Nakon organizacije međunarodne konferencije u Vancouveru 2012. program također snažno naglašava važnost osiguravanja, očuvanja i dugoročnog pristupa digitalnoj memoriji svijeta.

Kako UNESCO djeluje?

Kako bi ostvarila ciljeve navedene u svom Ustavu, UNESCO koristi širok spektar alata i uloga, kao što su pravni instrumenti, konferencije i stručni skupovi, misije i projekti. UNESCO je bio i ostaje igrač na terenu, laboratorij ideja, graditelj kapaciteta i postavljač normativnih standarda.

Važan dio rada UNESCO-a odnosi se na izradu međunarodnih pravnih instrumenata – konvencija, deklaracija i preporuka (u području kulture, osim već navedenih tu su još: Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba, Konvencija o načinima zabrane i sprječavanja ilegalnog uvoza, izvoza i prijenosa vlasništva nad kulturnim dobrima,).

U dokumentima dvogodišnjeg i srednjoročnog razdoblja ističu se i dvije velike teme prisutne u svim programskim područjima: 1. doprinos informacijskih i komunikacijskih tehnologija razvoju obrazovanja, znanosti i kulture u izgradnji društva znanja i 2. iskorjenjivanje siromaštva.

Među alatima su i publikacije. Prva UNESCO-va knjiga izdana je 1947. godine: Temeljno Obrazovanje: zajedničko tlo za sve ljude. Tijekom sljedećih 25 godina dodano je više od 5.000 naslova. U listopadu 1960. godine New York Times Book Review komentira da je u međunarodnom izdavačkom polju “UNESCO postigao uspjeh koji ni jedan privatni izdavač nije nikada postigao: njezini autori, knjige i časopisi i, neizbježno, ideje i činjenice, posvuda otvaraju umove ljudi”.

UNESCO je jedina agencija UN-a koja je stvorila nacionalna povjerenstava i klubove u državama članicama kao način povezivanja izravno s civilnim društvom. Također je stvorila brojne nevladine organizacije tijekom ranih godina svog postojanja i te nevladine organizacije su uključene u razvoj programa, kao i njihovu provedbu. UNESCO je uspio u stvaranju mreža za znanstvenike, stručnjake, aktiviste i mlade iz svih krajeva svijeta, čak i za vrijeme Hladnog rata i procesa dekolonizacije. Jedan od njegovih glavnih izazova je promicanje dijaloga između različitih kultura i civilizacija. Zapravo je zahvaljujući procesu dekolonizacije UNESCO postao doista globalan. Od 1958. do 1964. ukupno 27 novih neovisnih afričkih država pridružilo se organizaciji. Kao rezultat toga, razvio je jači fokus na razvoj i izgradnju kapaciteta.

UNESCO je utjecajan kroz ideje koje je ili stvorio ili je bio aktivan u njihovu razvoju i širenju i izvan granica zemalja članica. U današnjem svijetu vidimo znatan utjecaj takvih ideja kao što su sloboda izražavanja, univerzalna kulturna i prirodna baština, biološka raznolikost (održivi razvoj), raznolikost kulturnih izričaja, cijeloživotno učenje, nematerijalna baština, uloga znanosti u društvu, bioetika, kultura mira itd. Sve su te ideje, na različitim razinama ideala, vrijednosti i ciljeva, uvijek pravodobni i relevantni izrazi UNESCO-vog Ustava.

Prema budućnosti

UNESCO čvrsto vjeruje da, u ovo doba goleme društvene promjene i rastućih ograničenja, moramo ulagati u resurse koji su obnovljivi: obrazovanje, kulturnu raznolikost, znanstvena istraživanja – i u neizmjernu energiju ljudske domišljatosti – koja će omogućiti i potaknuti razvoj esencijalan za pravednu i održivu budućnost.

Milijuni djevojaka i mladića još uvijek nemaju pristup učenju. Nepismenost sprječava stotine milijuna žena i muškaraca da u potpunosti sudjeluju u njihovim društvima. Nezaposlenost mladih je globalni izazov. Obrazovanje ostaje glavni prioritet na dnevnom redu novog globalnog razvojnog plana koji oblikuje međunarodna zajednica. UNESCO zagovara novi cilj – primjereno i kvalitetno cijeloživotno učenje – za što mobilizira vlade i široku paletu drugih partnera.

Klimatske promjene, smanjenje biološke raznolikost i povećana potrošnja prirodnih resursa zahtijeva više znanosti, i više znanstvenika, kako bi povećati našu sposobnost promatranja i razumijevanja planeta. UNESCO-vi programi za ocean, svježe vodne resurse, razmjenu znanstvenih spoznaja, kao i u društvenim znanostima, daju važan doprinos.

Kultura, snaga za dijalog, društvenu koheziju, ekonomski rast i kreativnost, ostaje u srcu UNESCO-ve misije. UNESCO je uvjeren da na dnevnom redu nakon 2015. treba postojati prioritet koji bi trebao biti zasnovan na ljudskim pravima, s naglaskom na upravljanje i vladavinu prava.

To je razlog zašto je sloboda izražavanja također vrlo važna i zašto će se UNESCO i dalje zalagati za iskorištavanje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, izgradnju društva znanja i premošćivanje podjela – zaključuju u UNESCO-u. Ili, kako je na ceremoniji otvaranja jubilarne godine rekla glavna ravnateljica: “1945., u svijetu uništenom fizički i moralno, okrenuti imperativu obnove, osnivači UNESCO-a iznova su izmislili temelje mira – proglasivši da se ono mora izgraditi u umovima žena i muškaraca kroz obrazovanje, kroz dijalog kultura, kroz znanstvene suradnje, kroz slobodu izražavanja. Danas se svijet suočava s novim izazovima i mi moramo odgovoriti istom hrabrošću, smjelošću i vizijom – jer nasilje je danas usmjereno protiv škola, protiv kulturne raznolikosti, protiv slobode i ljudskih prava”.

Godina proslava

Uz brojne programe slavljeničkog karaktera, od kojih su ceremonija početka i hommage Mandeli bili tek uvod, sve do 16.studenog 2015. UNESCO najavljuje niz važnih prigodnih događanja. Primjerice, za 11. prosinac najavljena je Komemoracijska ceremonija uz 100.tu obljetnicu 1.svjetskog rata, a od 28. do 30. siječnja održat će se Drugi UNESCO forum o globalnom građanskom obrazovanju. Od 18. do 22. svibnja održat će se Svjetski summit Foruma informacijskog društva, a od 3. do 5. svibnja 9. UNESCO Forum mladih. Konačno, na sam rođendan, 16. studenog 2015. na svom Forumu sastat će se lideri zemalja članica, a istog dana održat će se i znanstveni simpozij na temu 70 godina UNESCO-vih ideja i akcija: stvaranje razlike na kojem će se razgovarati o konkretnim primjerima i studijama slučajeva utjecaja koji je ova organizacija imala od svog osnutka do danas, kako bi se boljim razumijevanjem njene prošlosti inspirirale buduće aktivnosti.

Više:

službene stranice

UNESCO prezentacije

UNESCO You Tube

 Priredila Daniela KNAPIĆ

 

Leave a Reply


+ 7 = 8

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum