Erasmus + – radionica The Sound of Music (Mollina (Malaga) – 26. 2 – 5. 3. 2015.)

U sklopu programa akademske mobilnosti Erasmus + u španjolskom gradiću Mollina blizu Malage od 26. veljače do 5. ožujka organizirana je radionica The Sound of Music. Radionicu je pohodio i član udruge Metamedij Toni Flego koji nam je objasnio kome je radionica bila namijenjena, kako je bila strukturirana te koja su bila njegova iskustva u toj inventivnoj metodici uporabe glazbe.

DCIM101GOPRO

- Radi se o prvoj radionici takvog tipa koju je organizirala španjolska Nacionalna agencija TCA. Osoba zadužena za organizaciju bila je Eva Masero, a imali smo dva trenera – Diego Marín i Carol Villalón. Radionica je održana u centru CEULAJ – Centro Eurolatinoamericano de Juventud, dakle u Centru europsko-latinsko-američke mladeži. Radi se o kompleksu koji je prvenstveno namijenjen za edukaciju i to ne samo mladih te za smještaj pri razmjeni studenata.

Koja je glavna potka te radionice – čemu ona služi?

- Cilj i svrha radionice je da sudionici steknu vještine koje će iskoristiti za korištenje glazbe u svojim budućim programima edukacije mladih. Glazba je u ovom slučaju sredstvo kojim ćemo se mi polaznici služiti u našem radu. Metodologija koju su treneri koristili bila je zaista specifična. Nije to obična audio radionica koju imaju većina udruga ili organizacija koje se time bave – više je nalikovalo kazalištu potlačenih. Najvažnija stvar s kojom smo se mi kao polaznici upoznali jest upravo sam rad trenera koji su po struci sociolozi i psiholozi. Oni glazbu koriste kao sredstvo koje može utjecati na našu koordinaciju, timski rad, razmišljanja i osjećaje te na načine na koje se možemo povezati. Cilj je bio da vidimo kako na različite osobe ili grupe određeni oblik glazbe drugačije djeluje.

IMG_1027 (600x450)

Daj nam neke primjere tih radionica – koje su tebi bile najzanimljivije ili najkorisnije?

- Kada smo na kraju trebali dati našu evaluaciju radionice ja sam ju opisao kao emotivna glazbena terapija. Ono što se meni najviše sviđalo je timski rad. Primjerice: imali smo takozvanu “igru boce” – bili smo podijeljeni u dvije skupine po 12 ljudi, trener bi nam pustio određene glazbene dionice ili isječke nekih pjesama, a mi smo morali koordinirati našu grupu i uzet bocu bez da dotaknemo pod. Drugi zanimljiv primjer bila je igra naziva “old man game” u kojoj je bilo postavljeno 25 stolica, a 24 nas se trebalo seliti tako da treneru ne dopustimo da sjedne na slobodnu stolicu. Tu je trener također koristio različite glazbene žanrove – od pjesme bržeg, žešćeg ritma do klasične glazbe. Zanimljivo je bilo vidjeti kako je grupa bila doslovce u panici da zauzme slobodnu stolicu kada je pjesma bila žešćeg tempa, a kako smo puno jednostavnije komunicirali kada je u pitanju bio sporiji tempo. Radionice su bile vrlo interaktivne – trenerima je naš feedback bio vrlo koristan jer su se oni sami propitivali koliko je njihova metodika dobra i primjerena. Svakodnevno smo imali duboke razgovore koji nisu bili samo vezani uz glazbu već i uz komunikaciju u grupi.

Kakva je bila komunikacija među polaznicima? Iz kojih ste sve zemalja došli?

- Bilo nas 24 iz četrnaest zemalja i komunicirali smo na engleskom jeziku na kojem su bile i radionice. Najzanimljivije je bilo to što smo mi svi bili vrlo različiti, ali to nas je zapravo i spojilo. Najviše je bilo DJ-eva, ali bilo je i ljudi koji se ne bave prvenstveno s glazbom. Čak jedna trećina polaznika radi s imigrantima i nacionalnim manjinama, a mnogi rade i s ovisnicima i osobama s posebnim potrebama. Bilo je i polaznika koji rade u kulturi, ali koji se ne bave glazbom u udruzi u kojoj rade.

IMG_1151 (600x450)

Kako su oni to prihvatili i kako su zaključili da će im ova radionica pomoću u njihovim daljnjim aktivnostima?

- Misli da su radionicu vrlo pozitivno prihvatili jer je bila jako dobro osmišljena. Metodologija koju su treneri primijenili ne mora biti nužno vezana uz glazbene projekte. Takva se metodologija može iskoristiti u radionicama sasvim drugačijeg tipa jer je njena ključna odlika otvorenost.

Dakle radionice nisu bile usmjerene na proizvodnju glazbe nego na uporabu glazbe kao pozadine…

- Naglasak je bio upravo na tome kako glazbena pozadina može utjecati na timski rad. Važno je bilo i to što su nas treneri svakodnevno pa i više puta dnevno tjerali da mijenjamo timove i to slučajnim odabirom. Jedan od dobrih primjera bio je kada smo morali predstaviti udruge ili skupine iz kojih dolazimo i naš rad, a kada bi pronašli određene sličnosti među nama stvorili bi timove, dakle važno je bilo da se što dublje povežemo. Iako su nam kazali da ćemo nakon formiranja tih timova ostati u njima već drugog bi dana došlo do promjene što je bilo vrlo dinamično i pozitivno.

Da li ti je ova radionica pomogla u rušenju predrasuda o određenim glazbenim pravcima koje si imao prije nje?

- Imali smo jednu radionicu upravo o stereotipima. Podijelili smo se u sedam timova, a naš je tim odabrao temu stereotipa u glazbi. Odabrali smo četiri do pet tipova glazbe – reggae, techno, house, metal i tome slično – onda smo uzeli samo isječke pjesama tih žanrova te ih pustili, a pri tome su svi morali crtati na koji način vide ljude koji vole te žanrove. To je bilo zanimljivo jer smo dan prije toga imali radionicu u kojoj smo pisali provokativne tvrdnje o određenim glazbenim pravcima poput: “Rap glazba je samo pričanje na ukradenu podlogu” ili “Klasična glazba je samo za inteligentne ljude” i tome slično, dakle najpopularnije stereotipe. Onaj koji se ne bi slagao s tim tvrdnjama bi potom o tome raspravljao. U radionicama smo puno koristili ples i pokret, odnosno kako glazba utječe na naše kretanje. Imali smo i vježbe naziva “energizer” i “endergizer”. U prvom slučaju smo koristili glazbu i ples za zagrijavanje, dok smo u drugom slučaju imali završno lupanje istog ritma.

11043031_10204724695610299_2722712138058767504_n (600x450)

Na koji ćeš način koristiti znanje usvojeno na radionici u svom budućem radu?

- Prvenstveno ću iskoristiti metodologiju radionica, koja je potpuno drugačija i inovativnija od ostalih, u budućim glazbenim radionicama. Osim toga koristiti ću Music Labs za sudionike koji budu na radionicama, te svakako projektne ideje koje ću koristiti za buduće zajedničke projekte s partnerima koji su sudjelovali na toj radionici.

Leave a Reply


− 2 = 7

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum