Bijele večeri – „Babettina gozba“ u Pulskoj filmskoj tvornici

Književno-filmske Bijele večeri Kluba Pulske filmske tvornice nastavljaju s programom u četvrtak 4. veljače u 19 sati s projekcijom „Babettine gozbe“ (Babettes gæstebud, 1987.) redatelja Gabriela Axela snimljenog po istoimenoj noveli Karen Blixen (pravim imenom Isak Dinesen) iz 1950. godine.

Babettes-Feast

„Babettina gozba“ smještena je izoliranom norveškom gradiću Berlevågu, u obiteljskoj kući pokojnog pastora, osnivača stroge crkvene sekte koja propovijeda odricanje od zemaljskih zadovoljstava. U kući žive njegove kćeri, Martine i Philippa, i njihova francuska služavka Babette koja osvaja srca svojih poslodavki jednostavnim i ukusnim jelima. Nakon što Babette dobiva glavni zgoditak na francuskoj Državnoj lutriji koju nije nikada prestala uplaćivati sestre se prestraše da će ih služavka napustiti i vratiti se u domovinu, no ona ih iznenađuje neobičnom gozbom prigodom stote obljetnice pastorova rođenja.

babettina gozba2

Novela „Babettina gozba“ prvi put je objavljena 1950. u američkom ženskom magazinu „Ladies’ Home Journal“, no autorica je široj publici zasigurno najpoznatija po autobiografskoj knjizi „Moja Afrika“. U „Babettinoj gozba“ Blixen se postavlja kao kritičarka religije, njenih rigidnih formi i rituala koji ometaju prihvaćanje milosti Božje. Velikim umjetnicima, poručuje Blixen, nije mjesto u takvom svijetu, jer će, požele li usrećiti ljude svojim kreacijama, ostati neshvaćeni. Karen Blixen rođena je 1885. g. kao Karen Christentze Dinesen (Tanne) u Rugstedlundu u Danskoj u obitelji pisca, političara i časnika Wilhelma Dinesena i Ingeborg Westenholz, kćeri ministra financija. Rano se udala za švedskog baruna Brora von Blixena-Fineckea, i započela novi život u Keniji. Ondje se zbližila s engleskim vojnim pilotom Denysom Finch Hattonom, svojom najvećom ljubavi, koji je poginuo pri slijetanju na mjesni aerodrom. Shrvana nakon svega što joj se dogodilo u Keniji, prodala je farmu, vratila se u rodni Rugstedlund i potpuno posvetila književnosti.

babettina gozba3

Axelova filmska adaptacija „Babettine gozbe“ iz 1987. godine prvi je danski film koji je osvojio Oscara, a premjeru je imao na filmskom festivalu u Cannesu u sklopu programa Un Certain Regard. Glavne uloge u filmu su ostvarili: Stéphane Audran (Babette Hersant), Bodil Kjer (Filippa), Birgitte Federspiel (Martine), Jarl Kulle (general Lorens Löwenhielm) i Jean-Philippe Lafont (Achille Papin). „Babettina gozba“ jedan je od rijetkih filmova koji ima gotovo pa univerzalno odobrenje kritike (čak 96% pozitivnih kritika na agregatoru Rotten Tomatoes), a među njegovim najvećim obožavateljima je i sadašnji papa Franjo. Zanimljivo je da je ulogu Babette razmatrala i Catherine Deneuve, no pretekla ju je bivša žena Claudea Chabrola, Stéphane Audran.

Bijele večeri program je Kluba PFT-a kojeg vodi novinar Boris Vincek i koji iz mjeseca u mjesec dovodi ekranizacije popularnih (i manje poznatih) romana i kratkih priča, a strukturiran je poput kluba čitatelja. Projekcijama prethodi kratak uvod u film i roman, a nakon gledanja na rasporedu je diskusija s publikom. Koncept Bijelih večeri pretpostavlja da je publika unaprijed pročitala knjigu kako bi diskusija o adaptaciji i prijelazu priče sa stranice na ekran bila zanimljivija i potpunija.

Izvor

Leave a Reply


9 − = 0

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum