OBJEKTI U PROSTORU: PREDAVANJA IVICE MITROVIĆA, ANSELMA TUMPIĆA I MARTINA SKELLYJA U DC-U ROJC

U sklopu radionice Objekti u prostoru: radionica spekulativne dizajnerske prakse u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, u četvrtak 26. svibnja održana su tri javna predavanja. Dr. sc. Ivica Mitrović održao je predavanje na temu “Uvod u spekulativni dizajn – kako kritički promišljati budućnost (i sadašnjost)”, Anselmo Tumpić govorio je o svom projektu “Prototypes”, dok je škotski dizajner Martin Skelly predstavio svoj Skelly Studio.

mitrovicIvica Mitrović je docent na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Od 2001. godine radi na promociji dizajna interakcija i kritičkih dizajnerskih praksi te posebno na razvoju nove dizajnerske edukacije kroz seriju radionica pod nazivom “Interakcije”. U svom predavanju Mitrović je istaknuo da se spekulativni dizajnerski pristup ne bavi zadovoljavanjem sadašnjih i budućih potrošačkih potreba, već promišljanjem tehnološke budućnosti koja reflektira kompleksnost današnjeg svijeta.

- Dizajn je danas jedan od glavnih oružja, to jest alata i aktera konzumerizma. On je tu svoju priču od neke modernističke vizije ideala mijenjanja i projektiranja drugačije budućnosti prošao cijeli put do današnje uloge koju percipiramo kao praksu koja rješava probleme za potrebe industrije u cilju projektiranja boljeg i kvalitetnijeg životnog standarda. On je danas nažalost najčešće uslužna djelatnost koja servisira potrebe klijenata. Ne smijemo zaboravit da je dizajn oduvijek bio, od svojih samih početaka i značenjska praksa. Kada kažem značenjska praksa tu mislim da je on uvijek stvarao, analizirao, distribuirao, posredovao i reproducirao nekakva društvena značenja. To je posebno bitno danas kada živimo u novim tehnološkim, društvenim, medijskim i ekonomskim odnosima. Danas tehnologija više nego ikad postaje dio našeg svakodnevnog života – gradovi postaju hibridi stvarnog svijeta i virtualnih digitalnih podataka isprepleteni s mnoštvo senzora i digitalnih tehnologija. Zovemo ih tehnološki proširenim gradovima koji generiraju hibridna iskustva. Na primjer: kada koristimo Google Street View mi se nalazimo u toj hibridnoj situaciji. Realni je svijet oko nas, a virtualni na zaslonu našeg mobilnog uređaja. Kako ćemo se mi kao fizička bića nositi s tim rastućim protokom podataka, kako sakupljamo podatke iz okoliša u kojem se krećemo, kako taj okoliš sakuplja podatke o svojim građanima?, upitao je Mitrović.

On je dodao da smo svakodnevno u dodiru s tehnologijom željeli mi to ili ne te se upitao što će se dogoditi ako ta tehnologija postane dominantna.

publika2- Ovo o čemu pričam otvara neka temeljna pitanja. Ona su prije svega vezana za vlasništvo, granice, sigurnost, transparentnost, privatnost i druge pripadne teme koje se nameću ako govorimo o hibridnom okolišu u kojem živimo. Sve je zapravo vezano za glavnu temu, a to je kako ćemo živjeti u 21. stoljeću? Ekonomski sustav u kojem živimo je neoliberalni kapitalizam. Kroz promociju i konstantno investiranje u tehnologiju on zapravo programira taj tehnološki razvoj u kojemu ćemo živjeti i na neki način kolonizira budućnost. U takvom kontekstu dizajn nažalost često zapada u nešto što nazivamo zapadnjačka melankolija – dizajneri problem tehnološkog otuđenja koji se manifestira u nestajanju stvarnih društvenih interakcija rješava proizvodnjom novih tehnologija. To je paradoks koji se konstantno javlja, zaključio je Mitrović.

On je potom kazao da se u ovoj situaciji srećom pojavljuje sve više dizajnera koji koriste nove dizajnerske pristupe i koji djeluju na rubovima tradicionalnog shvaćanja discipline – konstantno pokušavaju brisati granice discipline u kojoj djeluju.

- Oni surađuju s raznim područjima znanosti i tehnologije s ciljem kritičkog promišljanja uloge tehnologije u društvu. Ne bave se aplikacijama tehnologije već njihovim implikacijama. Inspiraciju crpe iz nekih radikalnih umjetničkih praksi iz 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Oni ne rješavaju probleme već konstantno postavljaju pitanja i otvaraju teme i odmiču se od komercijalističke perspektive dizajna. Nove kritičke dizajnerske prakse anticipiraju budućnost, kazao je Mitrović i predstavio manifest te prakse u kojem se vide suštinske razlike između klasičnog, tradicionalnog dizajna i kritičkog dizajna.

Ta praksa stvara kritičke, a ne stvarne proizvode koji spekuliraju buduće potrošačko društvo propitujući u kakvom se društvu i odnosima danas nalazimo. Da bi bolje prikazao tu tezu Mitrović je prikazao nekoliko videouradaka koji su rezultat spekuliranja putem dizajna.

- Spekulativna fikcija bila je alat velikih kompanija koje su kroz to komunicirale tehnološke vizije budućnosti predvođene njihovim tehnologijama. U popularnoj literaturi, filmovima i TV serijama sve više dominiraju distopijski scenariji i to dovodi do toga da ljudi te katastrofične ishode smatraju neizbježnima – pasiviziraju se umjesto da budu pro-aktivni. Stoga treba voditi računa da u spekuliranju kroz dizajn nije cilj prezentirati nove znanstveno-fantastične vizije budućnosti već otvaranje dijaloga o tome kakva budućnost treba biti. Spekulativni dizajn je u relaciji s nekoliko sličnih termina i praksi koje su vezane za kritički dizajn. I tradicionalni dizajn ima dio koji je diskurzivan i koji propituje dizajnersku praksu, no kritički dizajn je kritičan i prema vanjskom svijetu, a ne samo prema dizajnerskoj praksi, a spekulativni dizajn ide još dalje i nudi nove vizije nekakve drugačije budućnosti. Definicija jednog od utemeljitelja kritičke i spekulativne dizajnerske prakse Jamesa Augera navodi da se ona odmiče od ograničenosti komercijalne prakse, spekulira o budućim proizvodima i uslugama, sustavima i svjetovima tako da propituje ulogu i utjecaj novih tehnologija na svakodnevni život i što je najbitnije inicira dijalog između stručnjaka i korisnika novih tehnologija, zaključio je Mitrović.

tumpic-450x599Anselmo Tumpić je predstavio nekoliko radova iz svojeg projekta naziva „Prototypes“ koje on doživljava kao umjetničke predmete. Oni imaju karakteristike i dizajnerskih i umjetničkih predmeta, dakle radi se o hibridnim predmetima. Tumpić je naveo i primjere hibridnih predmeta i pojava koje nas okružuju kao što su hibridni automobil koji vozi na benzin i električnu energiju, iPhone koji je kombinacija mobilnog telefona i računala, Big Brother koji miješa stvarnost i fikciju, androgini maneken Andrej Pejić koji nosi i mušku i žensku konfekciju, Kina kao država koja kombinira komunizam i kapitalizam, Disk Golf – kombinacija frizbija i golfa, film „Cowboys and Aliens“ koji je hibrid westerna i znanstvene-fantastike te Beppe Grillo – komičar koji je ujedno i političar.

- Prototip je po definiciji primjerak polazne točke prema kojoj će ostali predmeti biti kategorizirani. U izradi svojih prototipa prvo sam zamislio u kakvom bi društvu takvi predmeti mogli postojati, a to je neko hipotetsko hiper kapitalističko društvo. Smjernice kojima sam se vodio su spekulativnost, funkcionalnost proizvoda, dizajn i beskrupuloznost, pojasnio je Tumpić.

anselmo radoviUpravo je ta beskrupuloznost ono što Tumpićeve predmete čini opasnima i onemogućuje njihovu proizvodnju i masovnu primjenu pa stoga imamo medvjedića koji pri stiskanju ispušta plin za uspavljivanje, naočale koje tetoviraju mrežnicu očiju, lisice koje ubrizgavaju sedativ, muško ženska narukvica koja korisnicima ubrizgava hormone suprotnog spola…

Anselmo Tumpić rođen je 7. travnja 1976. u Puli. Završivši studije grafičkog dizajna u Puli upisuje Akademiju Likovnih Umjetnosti u Bergamu. Nakon godinu dana nastavlja svoje studije u Veneciji gdje diplomira na katedri iz slikarstva, zatim radi u Fabrici (Istraživački centar Benetton-a) sve do 2003. Nakon toga radi za reklamnu agenciju Lowe Zagreb, zatim BBDO i Saatchi & Saatchi Milano. 2013 vraća se u Hrvatsku, 2015 kao suvlasnik otvara Studijo Dotu, za dizajn i vizualne komunikacije. Njegova područja rada i interesa su umjetnost, dizajn i oglašavanje.

Martin Skelly je predstavio svoj Skelly Studio koji se također bavi hibridnim predmetima koji propituju tehnološki napredak.

skelly1- Korištenjem open source tehnologija pokušavamo spojiti digitalne servise i fizičke objekte. Tehnologijom, prototipovima i objektima promišljamo dizajn te spajamo virtualni i stvarni svijet, pojasnio je Skelly i predstavio nekoliko radova kojima to pokušavaju učiniti. Tu su Sweet tweet koji za svakog novog followera na twitteru korisnika nagrađuje žvakaćom, Postcard Player koji „svira“ razglednice štampane posebnom tintom koja funkcionira kao električni vodič, Way Back Machine koja omogućuje korisnicima pametne kuće da uključe i isključe razna pomagala i Flipdot koji kombinacijom digitalne i analogne tehnologije vizualizira podatke koje sakuplja britanska meteorološka služba.

Martin Skelly je dizajner iz Škotske koji koristi dizajn i digitalne tehnologije za stvaranje novih proizvoda, interakcija i iskustava za brandove, dizajn agencije i sveučilišta. Fasciniran je potencijalom digitalnih tehnologija koje sve više utječu na život ljudi te istražuje kako one utječu na privatnost, kontrolu korisnika i sreću. Bavi se stvaranjem proizvoda koji povezuju iskustva fizičkog i digitalnog svijeta. Martin je predavač na Sveučilištu u Dundeeju gdje predaje “Product design”, a u vlastitom studiju (Skelly Studio) istražuje i razvija razne dizajn prototipe; prekrasne i smislene objekte za interaktivne domove budućnosti.

Tijekom ove iznimno zanimljive večeri, svi okupljeni, a posebno polaznici radionica mogli su steći čvrsto teorijsko uporište za bavljenje spekulativnim i kritičkim dizajnom te upoznati se sa zanimljivim prototipovima objekata koji su konačni rezultati te dizajnerske prakse. Više o govornicima i njihovim dostignućima pronađite na sljedećim poveznicama:

dvk.com.hr/interakcije

anselmotumpic.com

skelly.website

Tekst Boris VINCEK
Fotografije Maja ISKRA i Marko KALČIĆ

Leave a Reply


− 3 = 4

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum