OBJEKTI U PROSTORU: PREDAVANJE BREDE BIZJAK NA TEMU „TRANS-TOPIJE“

U sklopu radionice Objekti u prostoru: radionica spekulativne dizajnerske prakse, Breda Bizjak je u utorak 24. svibnja u pulskom Multimedijalnom centru Luka održala javno predavanje na temu “Trans-topije”. Bizjak je u sklopu predavanja predstavila projekt Otvoreni grad – intervencije u javnom prostoru Pule, kojeg smatra svojevrsnim eksperimentom u realnom javnom prostoru.

P1140411 (1000x750)- Pitanje koje si moramo postaviti kada razmišljamo o javnim prostorima je koliko mogućnosti imamo da utječemo na prostore u kojem živimo? U ovom smislu važan je pojam utopije jer on nam pomaže u spekulaciji budućnosti. Važno je i pitanje što znači javni prostor danas kada je virtualni prostor postao naš realni prostor te hoće li javni prostor u budućnosti biti odvojen od virtualnog ili njegov produžetak, kazala je Bizjak koja je potom govorila o raširenosti urbane populacije na planeti i ustvrdila da će do kraja tekućeg stoljeća 80% stanovništva preći živjeti u gradove koji već sada postaju jedan veliki urbani kontinuum.

Bizjak je dodala i da današnji gradovi sve više nalikuju onim antičkima i postaju gradovi-države no uz puno razlika.

- Prije su ljudi bili politički angažiraniji, zanimala ih je politika prostora i sociologija društva – zanimalo ih je što se u gradu dešava. Početkom 60-ih godina prošlog stoljeća došlo je do promjene paradigme, a za to je kriva pojava automobilskog prometa. Do tada smo imali mjerilo od 5 kilometara na sat, sve se odvijalo na jednom mjestu, pješice, na ulici. Bitni su bili detalji, vidikovci i panorame. Pojavom automobila mjerilo je poraslo na 60 kilometara na sat, ceste su pojele ulice, signalizacija je postala sve veća, a detalji su nestali, kazala je Bizijak i nastavila rekavši da je utopijsko razmišljanje važno jer znači da razmišljamo o okolini u kojoj boravimo.

P1140407 (1000x750)- Utopija je to mjesto kojeg nema, postoji samo u našoj mašti. Ideja idealnog grada provlači se već stoljećima kroz razmišljanja stručnjaka. On ima formu kruga, okružen je vodom, a 50% njegove površine čini zelenilo, no primjere takvih gradova teško je pronaći u stvarnosti. Pojam trans-topije možemo definirati kao utopiju u realnom prostoru i vremenu. Kao aktivnost građana da okolinu koje ne mogu mijenjati počinju koristiti na novi način, maštati o njoj bez obzira na utilitarnost i estetske vrijednosti, kazala je Bizjak.

On je ustvrdila da u današnje vrijeme ulice i trgovi više nisu mjesto susreta već postaju defile između izloga, usputne stanice u tranzitu od trgovine do trgovine. Akumulacijom robe na jednom mjestu stvara se akumulacija stanovništva i kapitala koja dovodi do kolonizacije spektakla i zabave za građane. Pozitivan je primjer Ljubljane gdje je površina za pješake u samom centru grada porasla za 80% što je omogućilo ponovnu „invaziju“ građana.

- Još jedna prepreka osvajanju javnog prostora je mehanizam planiranja grada odozgo, dakle bez kontakta sa živim korisnicima grada. Radi se o mehanizmu koji sprječava pojedinca da razmišlja o svom gradu budući da nema jasnu sliku o tome kako bi se grad mogao bolje organizirati, kazala je Bizjak i dala primjere trans-topijskog aktivizma u Barceloni gdje su građani nauštrb parkirnog mjesta u dvorištu odlučili tamo smjestiti urbane vrtove.

P1140418 (1000x750)- Jedini način da osvojimo javne prostore je prekinuti letargiju i pasivnost i uvjerenje da ne možemo ništa bez institucija. Projekt Otvoreni grad koristi pristup odozdo, dakle bottom-up pristup u kojem se male građanske inicijative koriste za pokretanje javnih prostora. U suradnji s Društvom arhitekata Istre krenuli smo u odabirati lokacije u povijesnom centru grada koje bi tijekom sljedećih godina željeli aktivirati i na njima organizirati razne događaje. Namjera je da ponukani našim primjerom građani počinju te prostore koristiti za neke svoje događaje i tako koloniziraju te javne prostore jer upravo događaji mijenjaju percepciju i sudbinu prostora, zaključila je Bizjak.

Breda Bizjak je rođena 1976. g. u Rijeci. Diplomirala je arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Ljubljani. 2007. g. osniva arhitekturni studio BB ARHITEKTI. Živi i radi na relaciji Pula – Ljubljana. Dobitnica je više međunarodnih priznanja i nagrada kao što su Evropska nagrada za javni gradski prostor 2012.g. (European Prize for Urban Public Space 2012), nominacija za nagradu Mies van der Rohe 2015.g., nominacija za nagradu Piranesi 2014.g. Javni prostor jedan je od glavnijih fokusa njenog djelokruga.

Tekst i fotografije Boris VINCEK

Leave a Reply


6 + = 13

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum