Morris, Zanini i Lelić predstavljeni u Fonticusu u Grožnjanu

Dvije samostalne izložbe i jedna samostalna izložbena prezentacija otvorene su u galeriji Fonticus u Grožnjanu, u subotu 3. Rujna. Matilda Zanini se predstavila izložbom slikarskih radova nazvanom “Forgotten… (Love letters)”, Gail Morris izlaže skulpture u “Razotkrivanju”, a glumac i antikvar Sulejman Lelić izložbenom prezentacijom “Zadovoljstvo kreativnosti” priča o svom umjetničkom putu. Umjetnike i njihove radove predstavio je kustos galerije Eugen Borkovsky.

IMG_2579Gail Morris izlaže sedam skulptura od kojih su tri dvodijelne. Autorica predstavlja radove veličine od pola metra do preko jednog metra duljine, sastavljene od kamenih tijela i metalnih (željezo i bakar) krakova. Neobični no skladni oblici podsjećaju na plankton, a ta mikroskopska i poluprozirna bića umjetnica je prenijela u makroskopski svijet i pretvorila ih u tvrde i neprozirne, koristeći svakodnevne, familijarne materijale te je time nešto ranije neprimijećeno postalo vrijedno naše pažnje i poštovanja. Skupina skulptura mami da ih pitamo: “Reci nešto!”

O ovoj izložbi kustos Borkovsky govori:

“Gail Morris ispunjava galerijski prostor začudnim oblicima. U prvi tren čine nam se kao apstraktne konstrukcije koje djeluju poput prostornog crteža. Pred nama, zapravo oko nas, postavljeni su kameno-metalni objekti koji bude više asocijacija. Pažljivijim uvidom u odnose i detalje oblika, shvaćamo da postoji odnos između formi. Ambivalentnost doživljaja može varirati od nelagode zbog njihovih ušiljenih segmenata do oduševljenja ovim biomorfnim formacijama. Kad shvatimo da su pred nama bića, možemo ih zavoljeti, čak simpatizirati u njihovu autističnom, od strane umjetnice, razotkrivenom postojanju. Prolazak kroz ovaj naseljeni postav budi maštu. Možemo ih doživjeti kao prizor mikrokozmosa, pa nam mogu sličiti na vizualizaciju grinja, spora ili nekih nepoznatih virusa. Isto tako, možemo ih doživjeti kao stvorenja s neke druge planete na koju još čovjek nije zakoračio. Možda duboko u prašumama Amazonije ili na vrhuncima Himlaja postoji svijet u kojem ova bića obitavaju bez da su otkrivena. Metalni dijelovi izduženi su, izvedeni od žice, koja prema kraju postaje ušiljena. Ti oblici asociraju na pipke, zakačke, oslonce poput krhkih nožica kojim se bića stabiliziraju, kreću, lebde ili s njima napadaju mogućeg ugrozitelja. Ili, kojima se podupiru tijekom zavođenja nekog drugog sličnog bića. Svi predmeti su objekti u prostoru, što odaje skulptorski pristup i edukaciju autorice, te čine cjelinu, smislenu artističku instalaciju.”

Gail Morris je rođena u Bangoru, Sjeverni Wales, Velika Britanija. Obrazovanje: 1976-79: Wimbledon School of Art, London. B. A. Hons. Fine Art Sculpture; 1982-84: St. Martins School of Art, London. Advanced Course. Izlagala je na brojnim međunarodnim samostalnim i skupnim izložbama.

Matilda Zanini predstavlja slikarske radove u tehnici akril na platnu nastale tijekom 2015. godine. Izloženo je trinaest radova od kojih su četiri dvodijelna koja, kako kaže autorica, mogu i odvojeno funkcionirati. Slike dimenzija 100 sa 100 i 120 sa 140 centimetara sadržavaju otiske poštanskih štambilja, dijelove pisanog teksta, i segmente prikaza srčanog ritma sa EKG-a. Pozadinu slika, ovih zaboravljenih ljubavnih pisama, čine vedre i šarene linije u varijacijama zelene i crvene boje, no na mjestima izblijedjele i isprane, možda od suza ili kiše dok su pisma bila ostavljena na trijemu. Slike prizivaju na borbu za neuzvraćenu, ali ipak priznatu ljubav.

IMG_2545Eugen Borkovski navodi: “Umjetnica predstavlja kolekciju radova koje na prvi pogled možemo svrstati u granično područje slikarstva, grafike i crteža. Na površinama nalazimo slojevanje, premazivanje, prelijevanje boja učinjeno kistovima ili/i drugim načinima. Autorica tako kreira apstraktne, dramatične osnove za otiske pečata. Svi radovi nose oznaku: otisak poštanskog pečata, trag koji ostavlja struktura hladnog, administrativnog alata. Neki djeluju preneseni poput šablone. Oni su u znakovitom neskladu s podlogom ili prisutnim naznakama ručnog pisanja, osobnog zapisa. Fingirani tekstovi prolaze preko tonovima razigrane podloge. Znakovitost je očita: zapisi označuju temu dok joj tonovi kolorističkih elemenata daju značenje. To značenje asocira emocionalne statuse, ali i prolaznost, vremenitost. Inicirano razlijevanje boja kao da evocira tijek, curenje vremena. Koliko pravilna slova oficijelnih žigova po svom karakteru asociraju hladnoću, službenost, otuđenost, toliko koloristički preljevi izgovaraju emocionalne stavove. Ovaj razmjer postaje osnovna odlika, okosnica za dojam kojeg autorica želi postići. Matilda Zanini problematizira situacije koje su u suvremenom, ubrzanom vremenu izgubile realnost. Poštujući nostalgiju ona je svjesna da do njih sada vodi novi put, put sjećanja. Njeni memorijski motivi postaju osvijetljeni i ponuđeni promatraču koji, iniciran ovom igrom, u doživljaj može naseliti osobno: svoja sjećanja, svoje osjećaje.”

Matilda Zanini rođena je u Puli 17. kolovoza 1973. godine. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Rijeci, smjer likovna umjetnost – slikarstvo u klasi profesorice Ksenije Mogin. Studentica je poslijediplomskog studija na Akademiji za likovnu umjetnost u Ljubljani, smjer slikarstvo kod mentora izvr. prof. Zmaga Lenardiča i sumentorice izvr. prof. dr. Nadje Zgonik. Član je HDLU-a Istre od 2000.godine. Svoje radove izlagala je na skupnim i samostalnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Živi i radi u Rovinju.

Izložbena prezentacija Sulejmana Lelića prikazuje retrospektivu filmske i kazališne karijere Grožnjanskog antikvara uz neke predmete iz njegove antikvarnice. Na listovima veličine A4 isprintani su crno-bijeli kadrovi iz njegovih nastupa, te njega samoga izvan scena, uz ručno napisane natuknice o svakoj fotografiji. Ova prezentacija dovodi prošlost, u obliku živih kadrova i umirućih likova koje je on utjelovio, te predmeta koji pripadaju prošlosti ali koji mogu još uvijek “zaživjeti” u nečijem domu, a ne biti samo uspomene. Sadašnjost predstavlja sam umjetnik Sulejman Lelić zvan Piko, a vrijeme i prostor su pozadina.

IMG_2616Kustos o prezentaciji ističe: “Ova prezentacija predstavlja jednog od naših aktivnih Grožnjanaca, Pika, Sulejmana Lelića. Trudio sam se navesti najvažnije točke njegovih dosadašnjih djelatnosti, a kojih nije malo. S veseljem predstavljam aktivnog, pokretljivog, inventivnog čovjeka koji je uspio dosadašnji život podrediti djelatnostima koje voli i koje ga zaista zanimaju. Tako je sigurno da ništa nije radio preko volje niti na silu. Njegove aktivnosti tijekom dosadašnjeg životnog puta po mnogočemu pripadaju umjetničkim područjima. U ovoj prezentaciji moramo se poslužiti dokumentarističkim svjedočanstvima. Piko je djelovao kao radijski, teatarski i filmski glumac te restaurator i staretinar. Svi ovi interesi su zanimljivi, iako raznorodni. Svi zahtijevaju aktivan angažman cijelog čovjeka, a ova osoba je na izazove uvijek odgovarala bez zadrške, punim jedrima.”

Sulejman Lelić Piko rođen je 4. kolovoza 1943. godine u Zagrebu. Studirao je slavistiku i komparativnu književnost na zagrebačkom sveučilištu. Prvi javni glumački nastup mu je na Radio Zagrebu 1957. godine u dječjoj radio drami. Oko 1958. godine igra u više predstava Pionirskog kazališta, današnjeg Zagrebačkog kazališta mladih (ZKM). 1961. godine pojavljuje se u filmu „Igre na skelama“ čiju režiju potpisuje Srečko Waygant. Na daskama Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, u operi Benjamina Britna „San ljetne noći“, ostvaruje ulogu Puka/Robina. Režiser je Vlado Habunek. 1963. godine angažiran je za ulogu u filmu Branka Bauera „Licem u lice“. S istim režiserom surađuje i 1964. godine u filmu „Nikoletina Bursač“. Slijedi uloga u filmu „Konjuh planinom“, kojeg je režirao Fadil Hadžić, 1965. godine. Slijedeće, 1966. godine, glumi u filmu Odisej kojeg režira Franco Rossi. Slijedi uloga u filmu „Sutjeska“, kojeg 1973. režira Stipe Delić.

Tekst Marko ŠORGO

Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


5 + = 14

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum