Predstavljanje zbirke Lapis Histriae

U galeriji Multimedijalnog Centra grada Umaga, u četvrtak 2. ožujka, predstavljena je zbirka odabranih kratkih priča koje su prijavljene na posljednjem književnom natječaju Lapis Histriae. Okupljenima su Neven Ušumović, Milan Rakovac, Federica Marzi, te Maja Briski opisali smisao, povijest i značaj dvaju najznačajnijih literarnih događaja ovoga podneblja Lapis Histriae i Forum Tomizza, s posebnim naglaskom na prošlogodišnju pobjedničku priču i na vizualnu pozadinu zbirke.

IMG_5680Pokretanje Foruma Tomizza započinje doslovno nakon sprovoda velikog pisca čije ime nosi ovaj književni događaj. “Bili smo tada mainstream umjetnici, stizala je Europa i sloboda, deklarirana sloboda, a sad smo vigilanti koji jure na vjetrenjače, agitatori, koji ukazuju na laži”, ističe Rakovac nastavljajući “Forum Tomizza i Lapis Histriae su u dvije decenije stekli balkanski, europski i mediteranski legitimitet, a sada o njemu brinu Neven Ušumović u Umagu i Irena Urbić u Kopru, mnogo bolje nego što smo mi u onim romantičnim vremenima radili.”

Rukopisi pristižu na natječaj u anonimnom obliku, što daje jednake šanse za uspjeh početnicima i već afirmiranim autorima, a šalju se knjižnicama u Umagu, Kopru i Trstu. Žiri kojeg čini Marko Sosić, Laura Marcig i Tea Tulić nemaju pristup imenima autora, a pristiže u prosjeku 150 priča svake godine, ističe Neven Ušumović, organizator umaškog ciklusa natječaja. Od pristiglih se radova odabere u prvoj fazi njih dvanaest, a od toga se izdvaja šest finalista. Radovi koji su odabrani u finale nalaze se u zbirci koja se predstavlja zajedno sa još sedam preporučenih priča, te nekoliko njihovih prijevoda. Autorice prijevoda s talijanskog su Lorena Monika Kmet na hrvatski i Irena Urbić na slovenski jezik.

IMG_5717Od truda uperenog zamišljanju ideala svijeta bez granica, nastaje nova, alternativna, literarna regija rekla je Federica Marzi, čija je priča „Crepe“, u prijevodu „Pukotine“ proglašena najboljom na Forumu Tomizza 2016. godine. Federica Marzi rođena je i živi u Trstu, objavljivala je brojne priče u antologijama i revijama, a posebno je osjetljiva na izbjegličku, migrantsku tematiku. Njezin esej “In terra straniera” obrađuje talijansku emigraciju u Njemačkoj, a pisala je i o iseljavanju iz Istre i Dalmacije pedesetih godina prošlog stoljeća. Doktorica je Talijanistike i dobitnica je nagrade na Međunarodnom natječaju ženskog pisanja kojeg raspisuje Tršćanska provincija. Iako je pratila Forum iz daljine, ovo joj je bio prvi put da sudjeluje, a vijest o ovoj, za nju vrlo važnoj nagradi je dočekala s velikim uzbuđenjem i nevjericom ističući da je to vidjela i kao šansu za povezivanjem sa izvanrednim, nadarenim i predanim osobama. Federica navodi kako ima jedan roman u pripremi, a Lorena Monika Kmet namjerava prevesti dvije njene priče na hrvatski jezik, od koji je ona djelomično smještena u Bujama nazvana “Terraferma” .

Literarni dio večeri su Neven i Federica zaključili čitanjem ulomka iz priče “Crepe/Pukotine/Razpoke” naizmjence na hrvatskom, slovenskom, te talijanskom jeziku.

Vizualni dio predstavljanja zbirke čini skupna izložba konceptualnih instalacija i fotografija koje su dio ilustrativnog identiteta zbirke, a smještene su na dvije lokacije: u galeriji Multimedijalnog Centra, te galeriji Grin. Kustosica izložbe, likovna kritičarka, te grafička dizajnerica Maja Briski je nazvala ovo otvaranje pretpremijerom. Od 26 pozvanih likovnih umjetnika izlažu se radovi njih desetorice, a neke od instalacija su dospjele u prostor galerije trenutak prije otvaranja, ističe kustosica, koja je uz Zanetta Paulina odgovorna za vizualni identitet od samog početka ovoga natječaja.

IMG_5725U MMC galeriji je izloženo deset crno bijelih fotografija-skeniranih razglednica Bálinta Szombathya. Prikazani objekti su kamene skulpture, izložene  u muzejima, crkvama i katedralama, uz vlastite tekstualne intervencije autora. Balint Szombathy rođen je 1950 u Pačiru (Vojvodina) vrlo je značajan konceptualni umjetnik, utemeljitelj grupacije Bosch+Bosch, iz koje je potekla Marina Abramović. Njegovi su radovi uključeni u nekoliko Foruma i Lapisa.

U galeriji Grin, gdje se održao drugi dio predstavljanja, izložene su skupine radova i pojedini radovi čiji su autori sljedeći umjetnici: Anita Kontrec, Zaneto Paulin, Robert Sironi, Nat von Sky, Hassan Abdelghani, Akiko Sato, Armano Jeričević i Milan Trenc. Robert Sironi nudi upečatljivu seriju od četiri fotografija, jednu 70 sa 90 centimetara i tri 20 sa 30 cm, koje prate lutalicu čiji se put zaustavlja na obali mora. Uz fotografije se nalazi instalacija koju čine kufer lutalice sa kapom, stolicom, te grana za nošenje svojih stvari na ramenu koje su prikazane ne fotografijama.

Anita Kontrec predstavlja dvije instalacije, zidnu i stolnu. Stolnu instalaciju čini svijet od kojeg je ostao samo pepeo, a napuštaju ga papirnati brodovi. Brodovi su načinjeni od planova gradova zapadne Europe ili pisama. Zidnu instalacije čini šest elemenata, slika i kutija, od kojih su neke zatvorene. Dvije instalacije povezuje gipsana gaza, koja simbolizira da kosti mogu zacijeliti, domovi se mogu obnoviti, ali se između početka i kraja nalazi priča boli, praznine i neizvjesne budućnosti. Svoje će radove Anita Kontrec predstaviti na ovogodišnjem bienalu u Berlinu.

Natječaj Lapis Histriae nastavlja se i dalje, te je tako u tijeku novi natječaj za najbolju kratku priču, ovaj puta sa tematikom “Laž”. Rok za predaju rukopisa istječe 1. travnja, te organizatori pozivaju svakoga tko ima u sebi nadahnuće za priču, da je napiše i pošalje, te se tako okuša i postane dio ove književne tradicije.

Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


+ 9 = 16

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum