Ne damo ni otoke ni potoke! – prosvjed i druženje na Fratarskom otoku

Ugodno s društveno korisnim spojili su u petak brojni Puležani koji su se odazvali pozivu udrugu Zelene Istre na okupljanje na Fratarskom otoku u znak podrške Pokretu otoka koji se opire spornom „u tišini pripremanom i kukavički usvojenom“ Zakonu o koncesijama, traži njegovo ukidanje i protivi se najavljenim izmjenama Zakona o pomorskom dobru. Riječ je, smatraju, o drugom udaru bezglave i bezdušne privatizacije koji bi Hrvatsku, posebno njene ranjivije skupine, mogao baciti na koljena ili čak konačno pokopati, koncesioniranjem – zapravo rasprodajom – svega što nam je još preostalo kao „javno dobro“, od otoka i obale do voda i šuma. Posebno je zanimljiv dio tog zakona koji govori o koncesiji koja se može dati besplatno “ako je prijedlog inovativan”, što otvara nesagledive mogućnosti za beskrupulozne špekulante.

image007Pod geslom „Javno je dobro!“ inicijativi Zelene Istre do sada se već pridružilo više od 30 istarskih udruga, što pokazuje da su ljudi danas osvješteniji i da sve još ipak nije gotovo, te  korumpiranim vlastodršcima druga velika pljačka možda i neće ići tako glatko kao prvi put, kada u romantičnoj zanesenosti novom „svoj na svome“ – državom još nismo bili svjesni svih nevolja koje nam dolaze s grabežljivim kapitalizmom.

Obala ili pomorsko dobro je javno dobro u općoj upotrebi i ne može se prisvojiti – ponavljaju u Zelenoj Istri. Pokušaje privatizacije obale ograđivanjem i naplatom, nametanjem pravila korištenja plaža te betoniranja i uništavanja prirodne obale u Istri su već, na žalost, poznata stvar (slučajevi autokampa Stoja u Puli, plaže Pical u Poreču, Valamarove plaža u Rapcu, Galebove stijene, uništavanje obale od Fažane do Peroja itd.), a sličnih sumnjivih koncesija ima puno na cijelom Jadranu. Srećom, sve je više i građanskih inicijativa koje su ustale protiv takvih pojava, pa je ovo pravi, prijelomni trenutak da se ti napori ujedine i, sudeći po susretu na Fratarskom, čini se da stvari idu u pravom smjeru.

Uz „srdelijadu“, srdele s roštilja koje su se besplatno dijelile, ponuđen je i bogat zabavno-edukativni program koji je vodio Mario Benčić (ističući stalno kako iznad svake sulude utrke za profitom stoji potreba da i budućim generacijama ostavimo bogatstva u kojima smo do sada imali sreću sami uživati), a za glazbenu podlogu je u prvom dijelu bio zadužen DJ M. G. K.. U radionici za djecu izrađen je transparent s natpisom “I plaže su naše igralište”, a jedan na kojem je pisalo “Javno je dobro” jedrilicom su dopremili članovi pulskog Prvog ilegalnog jedriličarskog kluba Hijena. Svoje vještine preživljavanja u prirodi demonstrirala su djeca iz kolektiva „Bosonogi“, a zatim je uslijedio i mali defile u kojoj su mali i veliki sudionici s ponosom nosili natpise s imenima naših otoka, te se potom i zajedno slikali.

image003U nastavku, prisutnima su se obratili i predstavnici Pokreta otoka, te pisac i kolumnist Jurica Pavičić

Maja Jurišić iz Pokreta otoka, posebno je naglasila činjenicu da –iako su se oni koncentrirali na segment otoka i plaža, Zakon o koncesijama obuhvaća puno više od samog pomorskog dobra – izvore vode, autoceste, željeznice i sve što nazivamo javnim dobrom, vlasništvom države Hrvatske, odnosno svakog hrvatskog građanina. Sporni Zakon o koncesijama, smatra ona, nije ugradio dovoljno osigurača koji bi nas mogli zaštititi od mogućih manipulacija i korupcije. Samim time prilagođen je krupnom kapitalu, toliko prizivanim „investitorima“, bez mehanizama zaštite lokalnog stanovništva, bez uključivanja lokalne zajednice i lokalnih samouprava u donošenje odluka i procedure dodjeljivanja koncesija. „Vlada i saborski zastupnici su nas pokušavali razuvjeriti oko toga da Zakon o koncesiji ne znači privatizaciju, kazala je Jurišić, „ali linija između dugogodišnjeg upravljanja i stvarnog vlasništva je vrlo tanka. Naime, prema Zakonu o koncesijama, pomorsko dobro daje se u koncesiju i na 20 godina. U 20 godina svjedočimo konkretnim devastacijama jer lokalni stanovnik i stranac koji tu dolazi okrenuti novac različito doživljavaju to javno dobro. S obzirom da svjedočimo ogromnim devastacijama okoliša lokalnih zajednica, time smanjujemo i ekonomsku vrijednost onoga čime se trenutno dičimo. Devastacija i ograđivanje plaža ima svugdje, a investitor betonizaciju vjerojatno naziva uređenjem plaža jer njemu je ljepše ležati na betonu nego na žalu“.

Naglasila je da već danas ima jako puno dojava s terena o onemogućavanju pristupa plažama ograđivanjem, što je protuustavno jer se uskraćuje ljudsko pravo na korištenje javnog dobra.

„Ono što ljudi najviše gledaju je ekonomska vrijednost, a zanemarena je okolišna vrijednost. Budemo li razmišljali samo o kratkoročnoj dobiti, ta će ekonomska vrijednost biti smanjena, a ostat će pustoš. Da, ostat ćemo mi vlasnici javnog dobra (bar se nadam, iako su zakoni podložni promjenama), ali pitanje je u kakvom stanju će to dobro ostati“, kazala je Jurišić.

image013Mjere i pravni alati kojima se članovi Pokreta otoka namjeravaju boriti protiv ovakvog zakona još nisu precizirani, spomenuli su referendum, peticije i Europski sud za ljudska prava kao mogućnosti, a obratili su se i predsjednici RH , od koje još čekaju odgovor. Najboljim što se ovom akcijom dogodilo smatraju pomak svijesti, jer su ljudi na vrijeme osvijestili što se događa. Zato ih je važno nastaviti educirati o njihovim pravima, o tome što im netko može zabraniti a što ne, kome mogu prijaviti potencijalnu devastaciju i drugim mogućnostima otpora. „Što nas bude više, sigurna sam da sustav neće moći ostati gluh“, zaključila je Jurišić.

Jurica Pavičić izrazio je bojazan da nam predstoji duga borba s drugim „privatizacijskim jurišom“, ovaj put ne na ekonomska dobra poput banaka, tvornica, tvrtki, nego na prostor: „Zbog specifične kulturne tradicije, a i zato što je u nas turizam nastao u socijalizmu, još uvijek su nam obala i priobalje demokratski prostor: prostor otvoren za sve, za turiste i ne-turiste, za mještane i ne-mještane. To je klasno izmiješan prostor i, zahvaljujući tom statusu, omogućava i malim akterima u turizmu ravnopravni položaj na tržištu. Naš model turizma je tako i izgrađen i velikim se dijelom i danas temelji na malom obiteljskom smještaju.“

Ovo što nam se sada sprema, upozorava Pavičić, jest skok u kojem će se obala pokušati prisvojiti kroz „suptilnije vidove privatizacije“ – isključivanjem, ograđivanjem, naplatom ulaza, ležaljki i dr., pretvarajući tako koncesionirane plaže u klasno označen prostor, odnosno prostor u kojem ili formalno nećete biti poželjni ili ćete se tako osjećati iz ekonomskih, klasnih i drugih razloga. To neće štetiti samo građanima, nego i turizmu, naglašava Pavičić, jer se naš model turizma zasniva na dobrobiti koja ostaje lokalnoj zajednici kroz stotine malih iznajmljivača i lokalna hotelska poduzeća. U trenutku kad dođe do preslagivanja moći na obali, svi će oni ispasti iz igre, slično kako se dogodilo i mini marketima s pojavom velikih trgovačkih lanaca. To se dijelom već događa, ali Pavičić je zaključio da ga veseli to što – za razliku od prve privatizacije 90-ih koja je ljude zatekla nespremne jer je bio rat i postojala je naivna vjera u kapitalizam i tržišnu samoregulaciju – danas javnost puno bolje nego tada razumije te štetne procese, reagira, organizira se i zato postoji nada da se oni još mogu zaustaviti.

Događaj je, u ugodnoj atmosferi koja se potegla i nakon ponoći, zaokružen koncertom Livia Morosina.

Tekst i fotografije Daniela KNAPIĆ

Više:

Napad na pomorsko dobro

Javni interes danas je u Saboru prodan

Leave a Reply


+ 8 = 10

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum