Umjetnička rezidencija Kuberton

U novigradskoj galeriji Rigo, u suradnji s bečkom Galerijom Krinzinger u četvrtak 24. kolovoza otvorena je izložba radova nastalih u sklopu kolonije Umjetničke rezidencije Kuberton  (skraćeno:”AiR – Artist in Residence”), a može se posjetiti do 17. rujna. Ravnateljica muzeja dr.sc. Jerica Ziherl predstavila je ovaj projekt, a idejna začetnica i utemeljiteljica rezidencije Ursula Krinzinger opisala je radove odabrane da se predstave na ovoj izložbi.

IMG_4473

Priča o rezidenciji Kuberton započinje 1975. godine, druženjem Ursule i  svjetski poznate umjetnice i performerke Marine Abramović koja je imala kuću u Grožnjanu. Prilikom prvog posjeta, rezidencija je imala snažan emotivni utisak na njih dvije, te ju je Ursula sa malo, odnosno skoro bez novaca počela obnavljati i uz podršku drugih umjetnika i prijatelja održavati radionice konceptualnog tipa. Rad rezidencije Kuberton je podržan od strane Muzeja Lapidarium, te se sukladno njihovom dogovoru najčešće odabire dvoje hrvatskih i dvoje austrijskih mladih umjetnika koji nakon 15-21 dana boravka i rada u rezidenciji predstavljaju svoja djela. Nastali se radovi izlažu u Novigradu i Beču. Jerica Ziherl ističe da je umjetnička rezidencija Kuberton prva u Istri koja je započela s praksom umjetničkih rezidencija suvremenih umjetnika mlađe i srednje generacije s ciljem razmjene te suradnje s međunarodnim galerijsko-muzejskim ustanovama i programima po načelu reciprociteta.”Takav vid umjetničke i kulturne razmjene vidimo kao jedan od najboljih načina kulturne suradnje, kontekstualizacije umjetničke produkcije kako u lokalnom, regionalnom tako i nacionalnom okruženju. Vrijedi istaknuti kako se kontinuitetom Umjetničke rezidencije Kuberton popunjuje i zbirka Galerije Rigo s obzirom da jedan rad od svakog umjetnika ostaje Muzeju Lapidarium za muzejski fudus.  “AiR Kuberton” je ujedno i referentna točka za promociju hrvatskih umjetnika te njihovog ulaska na globalno umjetničko tržište.” Ove godine predstavljeno je pet mladih umjetnika od kojih su na otvorenju prisustvovali Jelena Bando, Davor Sanvincenti, te Linus Riepler, dok austrijski umjetnici Markusa Hanakam i Roswita Schuller koji su se predstavili zajedničkim radom nisu bili prisutni na otvorenju.

Jelena BandoJelena Bando prikazuje nastavak ili dovršetak prethodnog ciklusa pod nazivom “Pravi prostor” jednom slikom na platnu velikog formata, te 6 manjih slika na papiru. Slikarica je svoj rad koji se zove “Prekrivena priroda” približila tradiciji konceptualne umjetnosti koja se štuje u grupi koju predvodi Ursula Krinzinger, a djela od podvojene tematike kakvu su zastupala u prethodnom ciklusu prerastaju u zreliji i jedinstveniji oblik, prikazujući istinu pejzaža, ali napuštajući lagano njegovu figuru. “Tri tjedna boravka u Kubertonu, njegov ambijent i priroda, ostavili su snažan utisak na stvaralačku viziju umjetnice Jelene Bando. Iz tog vremena provedenog u Istri, u sjećanju umjetnice sačuvani su brojni prikazi i slike čineći memoriju koja s vremenom blijedi. Pohranjene informacije koje um procesom zaborava propušta prizvati ostavljaju prostor za umjetnički proces. Umjetnica zapamćene vizuale kombinira sa zaboravljenim, te taj prostor zaborava prekriva praznim plohama koje promatraču osiguravaju mogućnost samostalne nadogradnje. Time nastaje serija koja negira memorirane vizuale prirode. Nestajanje prirode u sjećanju Jelene Bando s jedne strane naglašava neiscrpnu mogućnost stvaranja novih elemenata koji čine prirodu njenog stvaranja, dok s druge strane simbolizira gubljenje prirode kao dio suvremene stvarnosti.” naglašava ravnateljica muzeja.

Davor SanvincentiDavor Sanvincenti seriji od šest polaroidnih slika od kojih većina prikazuje elementarne nepogode, dodaje snimak na platnu nevremena u zoni Kuberton. Prema riječima autora, predstavljeni radovi nazvani “Mjesta koja ćemo disati” predstavljaju tek početak dugoročnog projekta, pa se ono što je izloženo može samo po sebi promatrati, upamtiti u iščekivanju nastavka, ili zamisliti konstrukciju u koju će se priloženi elementi stopiti. Jerica Ziherl kaže: “Projekt “Mjesta koja ćemo disati” zamišljen je u začetku kao serija slika (polaroida), imaginarnih, nepostojećih mjesta koja su nastala uslijed ekoloških katastrofa. Mjesta bez gradova, gradovi bez ljudi. To su svojevrsne bilješke o budućnosti. Tehnika je digitalni kolaž naknadno sniman polaroidom, stvaranje nemoguće situacije, spajanje realnih mjesta sa mjestima prirodnih katastrofa. Ovi su polaroidi tek skice za početak cijelog projekta (do 40 slika) koji bi u svojem razvoju dohvatio i 16mm film, u formi tekuće fotografije. “Mjesta koja ćemo disati” poziva i izaziva publiku da razmišlja i promišlja o alternativnim načinima gledanja i akcijama vezano na stanje održivosti habitata.”

Linus RieplerLinus Riepler je sakupio i izložio krhotine unutarnje fasade ruševina u okolici rezidencije, te izložio nacrte koji se mogu opisati i kao tehnički crteži sa dodatkom boje jedne zgrade koju je zamislio za rezidenciju, uz trodimenzionalnu kartonsku maketu te iste zgrade. Autor se čvrsto drži figurativnog oblika umjetnosti, žali za propalim starinama i nastoji ispuniti praznine svojim mladenačkim intelektom i senzibilitetom. Izložbu je nazvao “Ruševine”, a predstavljaju rad koji je u tijeku. Nakon izložbe, radovi će biti izloženi kao instalacija u prostoru, te će na taj način posjetiteljima biti omogućen „ulazak“ u samu instalaciju.

Markus Hanakam i Roswita Schuller su proveli istraživanje povijesnih istarskih grbova, osmislili i izradili stotinu COAT OF MIRACCLES- 100 WAPPEN koje izlažu putem video instalacije. “Umjetnici su stvorili vlastiti heraldički sustav dopunjen site-specific simbolima. Dvanaest klasičnih grbova prevedeni su na odgovarajući računalni RGB modus.  Na taj način povijesni grb, najčešće znak u obliku štita, postaje suvremeni baner koji podsjeća na vremena proslave, rituala, koji u izložbenom prostoru ostaju neodređeni.”

Ono što se zapravo ovom izložbom želi otkriti je što je zapravo umjetnost, te što je toliko u njoj privlačno i zarazno. Dvije su povjesničarke umjetnosti, Jerica Ziherl i Ursula Krinzinger pokušale okupiti mlade autore sa željom da nastave priču rezidencije Kuberton. Ona je, zapravo jedan od najsvijetlijih oblika i najidealističniji primjer konceptualne umjetnosti u ovom zabačenom dijelu svijeta, a pripada isključivo zanesenjacima. Zamislimo li da je figurativna umjetnost prevladavala od nastanka likovne umjetnosti, apstrakcija i sve njene derivacije oko jednog stoljeća, konceptualnost je treći sloj koji se otkriva i kojeg se još mora istražiti i definirati.

Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


9 − = 3

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum