Predstavljanje knjige Zlatana Varelije u Bujama

Mjesec hrvatske knjige manifestacija je koja se tradicionalno odvija svake godine na razini cijele države te je tim povodom u utorak 24. listopada, u Gradskoj vijećnici grada Buja predstavljena knjiga naziva “Narodnjačka krv u temeljima Hrvatske škole” čiji je autor Zlatan Varelija, novinar, publicist, izdavač, neumorni sakupljač etnografskog gradiva i dokumenata te čuvar nematerijalne kulturne baštine Bujštine.

IMG_6053Knjigu koju je tri godine pisao predstavio je sam autor, opisujući njen sadržaj, navodeći podatke o povijesti školstva na prostorima Bujštine te prikazujući na ekranu već pomalo zaboravljene materijale koje je marljivo sakupljao pa i otkupljivao iz privatnih zbirki ili arhiva raznih institucija. Prva hrvatska škola koja je otvorena i kontinuirano radila bila je, doznajemo, u Topolovcu u današnjoj Sloveniji, a posljednja u Umagu. Većinu je škola za vrijeme vladavine Austro-Ugarske monarhije i Italije utemeljila Udruga za promicanje hrvatskog i slovenskog školstva “Družba svetog Ćirila i Metoda”, a donacije su dolazile od pojedinaca, te iz općine Kastav, dok su učitelji na početku bili župnici, a kasnije učitelji iz Kastva.

Prisutni su tako doznali da je u Umagu prva učiteljica bila Milica Kukurin, a u Martinčićima pored Grožnjana podučavao je Ivo Jardas. Većina demografskih podataka također potječu iz izvješća “Družbe Čirila i Metoda”, a podaci govore da je Oprtalj imao na početku dvadesetog stoljeća 4.000 stanovnika, Grožnjan 2.000, a Zrenj 1.000, dok je Umag imao manje od 1.000. Tadašnje škole imale su u svojoj blizini dva objekta, a to su IMG_6089stablo Lipe i cisternu. Lipa je označavala da se radi o hrvatskoj školi, a cisterna je prije dolaska vodovoda bila uobičajen način da se dođe do vode. Autor je nadodao i da je prvu početnicu napisao Frano Franković, čiji je po jedan primjerak imala svaka škola. Varelija je svoje predavanje obogatio projekcijom rijetkih fotografija školskih đaka i svjedodžbi, a napomenuo je da je Bujština bila izolirani dio carstva, čije se stanovništvo bavilo većinom poljoprivredom, pa se u kulturu i školstvo nije mnogo ulagalo.

Vrijeme najveće izgradnje školskih zgrada je bilo razdoblje Slobodnog teritorija Trsta kad ih je sagrađeno 23 u cijeloj Bujštini, a cilj je bio, kako autor kaže, politički odnosno da prevagne opcija da ovaj dio Istre pripadne tadašnjoj Jugoslaviji. Iz navedenog se stječe dojam da je najmračnije razdoblje hrvatskog školstva bilo dvadesetih godina dvadesetog stoljeća, jer su tada pod talijanskog upravom s ciljem da se izbriše svaki trag hrvatstvu, spaljivanjem uništavani dokumenti. Ali kako Zlatan Varelija kaže: “Uvijek se nešto spasi” te izražava nadu i želju da se od sakupljenih ostataka jednoga dana uredi muzejski prostor.

Večer predstavljanja  knjige uveličao je nastup ženske vokalne skupine “Romansa” iz Buja.

Tekst marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


7 + = 8

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum