„Pljuni istini u oči“ i „Sedma republika“ – Art&Music festival

U nizu programa ovogodišnjeg izdanja Art & Music festivala, proteklog su vikenda (u petak 24. i subotu 25. studenog) u Dnevnom boravku DC-a Rojc prikazana i dva glazbeno-dokumentarna filma. U petak je to bio dokumentarac Varje Močnik „Pljuni istini u oči“, o istoimenom kultnom prvom albumu legendarne slovenske grupe Buldožer iz 1975., koji je u mnogočemu bio prekretnica na do tada uštogljenoj samoupravno-socijalističkoj rock-sceni u nastajanju, koja je tek stidljivo počinjala koketirati sa zapadnim glazbenim uzorima. Na tragu Franka Zappe i njegovih duhovitih i teatralnih nastupa, Buldožeri su svojom ekscentričnom, anarhoidno-ludističkom pojavom tu scenu dobro prodrmali (album je neko vrijeme bio i zabranjen, prodavan „ispod tezge“ samo poznanicima) i, kao „starija braća“ bili okidač za ono što se kasnije događalo s pojavom novog vala, kojem su u Jugoslaviji utrli put.

BuldozerLPFilm_VoditeljicaNakon projekcije novinar Sven Semenčić je, u svojstvu moderatora, predstavio producenticu filma, Vivu Videnović, i scenaristicu Barbaru Kelbl. One su istaknule kako im je glavni izazov, pored manjka arhivskih materijala, u stvaranju ovog filma koji je nastajao deset godina, bio kako iskrivi Buldožer-humor, sarkazam i višeznačnost prenijeti u mediju filma. Iako same nisu odrastale uz Buldožere, vješto su uspjele prenijeti ne samo duh ploče nego i vremena u kojem je nastajala, a posebno su simpatično u film uklopile i animacije koje su na nekoliko mjesta koristile kao ilustracije pojedinih pjesama, kao i „spikericu“ iz onog vremena koja čita isječke s poznatog omota spomenutog albuma. Sam koncept serijala dokumentaraca na kojem rade (već su snimile jedan, o prvoj ploči Pankrta, „Dolgcajt“, a iduće godine dovršit će filmu o prvom albumu Laibacha), jednostavan je: u cijelosti predstaviti neke od najznačajnijih i najutjecajnijih slovenskih nosača zvuka, predstavljajući pri tom s današnjom povijesnom distancom i same autore, ali i pripadajući socijalno-politički kontekst.

image006Slično nastoji, ali na širem uzorku uvjetno rečeno alter-rocka bivše države, i film novinarke i docentice na Odseku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu. Brankice Drašković “Borderland Soundtrack”, prikazan u Dnevnom boravku u subotu, u sklopu tribine „Sedma republika“. Posvećena nedavno preminulom glazbenom kritičaru i glazbeniku Anti Perkoviću, tribina je započela upravo ovim filmom budući je inspiriran njegovom knjigom “Sedma republika: pop kultura u Yu raspadu” i građen na tragu ideje kako je u SFRJ s pojavom novog vala nastala i još jedna, imaginarna, sedma republika srodno mislećih, pacifističkih, pojedinaca koji su tijekom rata pokušavali sačuvati prisebnost „hladne glave i toplog srca“. Prateći, osim glazbene, i kronologiju društveno-političkog konteksta od kraja 80-ih godina i raspada SFRJ do danas, film pokazuje različite primjere angažiranosti glazbenika koje bi se po tom angažmanu tijekom i oko kriznih ratnih godina moglo svrstati u tu sedmu republiku, a posvećen je „svima koji ne odustaju od osvajanja prostora slobode“.

Nakon projekcije na tribini su, uz autoricu filma, sudjelovali frontmen grupe Goribor Aleksandar Stojković i Nenad Marjanović Dr. Fric, basist ex KUD-a Idijoti, uz moderatora – novinara i urednika portala Ravno do dna Zorana Stajčića. Redateljica je pojasnila kako je film zapravo sažetija verzija dokumentarnog TV-serijala koji priprema, a velik dio u filmu korištenog video-materijala (izjave preko 60 aktera i snimke s koncerata) sama je sakupila kroz godine svog novinarskog rada. Naglasila je kako nije htjela napraviti samo još jedan film o novom valu ili nekom određenom bandu, koji su zadnjih godina popularni, već pokazati kako je sedma republika itekako stvarna. „Njeni“ glazbenici su imali značajnu ulogu, ali naravno nisu bili jedini. Brojni su umjetnici i slobodno misleći pojedinci, pomičući granice u glavama, gradeći porušene mostove i bivajući na „svojim stranama“ glasovi razuma, dijaloga i kritičkog promišljanja stvarnosti, zaslužni za činjenicu da je danas (ma da se svi slažu da je „Jugoslavija kao politički okvir završena priča.“) kulturni prostor bivše zajedničke države ponovno protočan i komunicira neopterećeno, usprkos političkim granicama i birokracijama.

image005Kao osnovnu motivaciju za ovaj svoj dokumentarac Drašković je navela osobnu frustraciju gotovo nikakvom informiranošću mladih o povijesti rokenrola na ex YU prostorima. „Mi smo to živjeli, sve nam je poznato, prošli smo kroz to, ali mladima se to treba objasniti, jer mladost ne može biti isprika za neodgovornost“, kazala je Drašković ističući da im je ovim filmom željela pokazati da je to što Perković u knjizi naziva Sedmom republikom doista postojalo, da nije tek imaginarna konstrukcija, jer je sve vrijeme ratnog ludovanja, na „prvoj crti“ nasuprot ratnim huškačima i izmanipuliranoj masi zaraženoj nacionalističkim strastima, na svim stranama stajala i održala se maloljudna, ali žilava skupina onih koji su nastojali sačuvati normalnost i muzika im je u tome bila važan medij. Oni su i tada uviđali da zajednički antagonist nisu pojedine nacionalne države, već manipulativni sistemi koji guše pojedinca (neovisno zvali se oni komunizmom ili kapitalizmom) i drže ga u pokornosti strahovima i niskim strastima.

A&M2017-poster (868x1200)Glazbenici su u tome ipak imali istaknutu ulogu- a u filmu ih vidimo doista mnogo – od Rimtutitukija (supergrupe sastavljene od članova Partibrejkersa, EKV i Električnog orgazma koji su 1992. u Beogradu organizirali koncert „Ne računajte na nas!“, protiv Miloševićeve mobilizacije), preko Vještica koje su s njima u vrijeme rata nastupili na velikim koncertima u Berlinu i Pragu (vijest koju su i hrvatski i srpski mediji „previdjeli“), Darka Rundeka, Pankrta, Elvisa J. Kurtovića, Filma, Goblina, Zabranjenog pušenja i mnogih drugih, sve do novijih zvijezda u „regionu“, poput TBF-a, Damira Avdića, Ede Maajke, Repetitora i Goribora. Od istarskih aduta u filmu se pojavljuju Franci Blašković i KUD Idioti (koji, slično kao i Rundek, u Srbiji imaju i više fanova nego doma), te Branimir Sljepčević – Brada, kao organizator A&M festivala, koji je mnogim mladim bendovima iz regije bio odskočna daska. Svakako najemotovniji dio filma su svjedočanstva o životu u okupiranom Sarajevu, gdje su se mladi okupljali po raznim podrumima, a zajedničko muziciranje bilo im je glavna slamka utjehe i preživljavanja. Spomenut je i velik doprinos neovisnih radio postaja poput Radia študent i B-92 koji su u tim vremenima raznim „radio mostovima“ održavali taj kulturni prostor živim. Svi su oni zaslužni što su vremena cenzura, odvajanja „naše“ od „njihove“ glazbe i uništavanja arhiva s „nepodobnim“zvučnim zapisima i knjigama na ovim prostorima napokon za nama.

Drugi problem izlučen na tribini je „narodnjaci, sve vam je u šaci“-sindrom, činjenica da su zapravo regionalni prostor svijesti puno više od rokenrola u posljednjim dekadama zaposjele i tako unificirale sveprisutne cajke (u Srbiji je, kaže Brankica Drašković, među mladima najnoviji glazbeni trend tzv. turbotronic kojeg nazivaju i novim punkom, a sastoji se od semplanja turbo folk hitova i elektronike) i što se u toj kašici koja nas okružuje i ona šačica otvorenijih, sukobima neopterećenih umova vrlo lako „uprljaju“, kako je primijetio Stojković. Ne osporavajući filmu vrijednost, podsjetio je da se u njemu priča o stvarima koje „vrtimo u krug već 25 godina i vrijeme je da se taj krug zatvori.“ „Arhivirajmo ga i živimo dalje“, zaključio je, dodajući kako mu se čini da nedostaje vizija budućnosti.

Dr. Fric nadovezao se na to, rekavši kako već godinama obilazi slične tribine na kojima ista lica pričaju o istim stvarima, osjećajući se kao gomilica luzera koji kukaju analizirajući prošlost, a da vrlo malo čine za obranu te sedme republike. Izrekao je svoju zgroženost nad činjenicom da je rat sve zaustavio, smrskao i doveo u situaciju da se pitamo tko smo, što smo i gdje smo. Tako ni rokenrol koji je u to vrijeme bio jedna od strategija otpora više nije relevantna odrednica, jer među mladima općenito ima sve manje interesa za rock, koji je za njih – slično kao i džez ili klasika – samo još jedna niša u prošlosti.

image007Nakon tribine, u svom koncertnom dijelu, A&M festival je u petak, 24. studenog u klubu Kotač Edusplash platforme predstavio dvije novije pulske glazbene nade (sastavljene od glazbenika poznatih iz mnogih drugih bendova): The Flo Masters i Urar, zatim zagrebački synthpop band Svemirko, a sve su svojom originalnom mješavinom različitih rock i jazz izričaja zaokružili beogradski trio Straight Mickey and the boyz. U subotu je u Galeriji 5Kat, na 5. katu Rojca otvorena izložba Davora Klimana, ravnatelja i profesora pulske Škole primijenjenih umjetnosti, uz DJ set Marina Jurcana, a ljubitelji poezije na svoje su došli u Dnevnom boravku, gdje su svoj „elektroakustični poetski live act“ izveli „Drumski pjesnici“ Žarko Jovanovski, Siniša Matasović, Vid Jeran, Miodrag Gladović i Mak Murtić.

U edukativnom djelu festivala, osim strip radionice, koja je od samih početaka zaštitni znak A&Ma, a ove je godine vodi Petra Gardijan, po prvi put se nudi i „Tečaj radio krojenja“ kojeg do 8.prosinca vode Bebe i Brada, urednici i voditelji emisije Revija na ledu. Rezultati ovog tečaja radio-novinarstva biti će predstavljeni od 22. do 24. prosinca u 48-satnoj radio intervenciji „Radio na ledu“. Zainteresirani se još mogu prijaviti na adresu: kontaktpu@gmail.com

Tekst Daniela KNAPIĆ
Fotografije iz arhiva Rojcneta

Leave a Reply


+ 5 = 6

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2017 | Impressum