Tina Radosavljević – autorica Čabecede

Dijalekt kao izvorni istarski suvenir

• Čabeceda je projekt nastao kao diplomski rad na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci s idejom stvaranja niza suvenira koji na moderan i kreativan način prezentiraju način govora u Istri. Čabeceda je rezultat pomnog i promišljenog rada, što se vidi iz pažljivo odabranih boja, riječi i detalja samih ilustracija. Čabeceda trenutno sadrži pojmove jugozapadne Istre, te njihove prijevode na hrvatskom, engleskom i talijanskom jeziku, a iza svega ovoga stoji mlada Tina Radosavljević. Od nje smo prvo htjeli doznati nešto više o samom projektu i kako je nastao.

Čabeceda je nastala kao moj diplomski rad na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci. Kako se najviše volim izražavati kroz ilustracije, a odrasla sam u blizini Pule, odlučila sam kao projekt stvoriti ilustriranu abecedu istarskoga dijalekta. Ideja je bila stvoriti brend koji zapisuje i aktualizira istarski dijalekt koji se sve manje koristi. Zapravo sam htjela stvoriti knjižicu koja bi služila kao suvenir, ali bi i nižim uzrastima omogućila da se upoznaju s dijalektom svojih baka i djedova i da na zabavan način nauče slova kroz ilustriranu abecedu istarskoga dijalekta, kasnije sam to pretvorila u „memory kartice“ kako bi učenje kroz igru bilo zabavnije. Onda sam odlučila napraviti i popratne suvenire, pa sam počela ilustrirati šalice, torbe i majice s istarskim poslovicama. Ilustracije imaju glavnu ulogu u cijelom projektu i inspirirane su narodnom nošnjom.

Kako si došla na tu ideju?

Kada sam otišla na fakultet, prvi put sam se susrela s velikim brojem ljudi koji nisu iz Istre i tada sam, okružena raznim izrazima i naglascima, zapravo počela zapažati koliko je naš dijalekt jedinstven. Dok sam bila u Puli nisam, kao ni većina ljudi, obraćala pozornost na to niti sam razmišljala o razlikama u jeziku, pa sam tako pretpostavila da je ‘kanotjera’ svima kanotjera, kao i ‘brek’, ‘kužina’, ‘kažin’ ili ‘kažun’. Tek kada sam došla u Rijeku zapravo sam počela obraćati pozornost na te neke razlike i posebnosti i to mi je bilo vrlo zanimljivo, pa sam se odlučila time baviti u svom diplomskom radu – ilustrirati abecedu istarskog dijalekta.

Zašto misliš da je važno očuvati dijalekt i općenito tradiciju?

Mislim da je važno zato što su dijalekt i tradicija općenito stvari koje sačinjavaju našu bogatu kulturu. Ujedno mislim i da je jako važno promicati očuvanje istarskih dijalekata jer su zaista jako zanimljivi, a sve se manje koriste. Kada sam tek krenula s istraživanjem za svoj diplomski rad shvatila sam da je taj rječnik toliko bogat da sam odlučila staviti i sinonime za određene pojmove, kao na primjer vetura, vitura, itd., tako da i drugi koji ne znaju vide koliko je taj jezik bogat, a i da ljudi koji znaju za samo jedan izraz vide da postoji još nekoliko. Na taj način sam htjela i ljudima koji govore čakavskim istarskim dijalektom od malena pokazati da postoji dio kojeg oni ne znaju, da postoji veliko bogatstvo u našem jeziku prvenstveno jer je to usmeno prenesen i naučen jezik. Mogu reći da je ljudima stalo, da su angažirani i da mi redovito ostavljaju komentare ispod fotografija na mojoj Facebook stranici. I taj njihov feedback i angažman, bili pozitivni ili negativni, pokazuju koliko je sam dijalekt kao i njegovo očuvanje važno. Ljudima je generalno drago da se radi s jezikom s kojim su povezani, a koji se sve manje i manje koristi.

Da li su izabrani pojmovi tu s nekim posebnim razlogom i jesi li naišla na neke poteškoće tijekom selekcije pojmova?

Pa ne bih rekla baš poteškoće, ali sam se, kada sam ozbiljno krenula u proces kreiranja Čabecede, uvjerila u širinu, veličinu i bogatstvo istarskih narječja i općenito jezika. U prvotnoj fazi istraživanja naletila sam na puno knjiga koje su mi bile od velike pomoći. Srećom, danas imamo i puno istarskih rječnika. Ja sam se na kraju odlučila koristiti dijalektom jugozapadne Istre jer dolazim iz tog dijela, a i zato što je površinski taj dijalekt najrasprostranjeniji, no moram reći da su mi se neki ljudi zbog toga žalili. Ja bi voljela svoj rad obogatiti i napraviti primjerice labinsku verziju Čabecede, ili neku drugu, no nisam još našla vremena za to i ne poznajem te dijalekte, što znači da bi to zahtijevalo još i više rada i istraživanja. Možda bi se trebala s nekim udružiti.

Prije si spomenula da su pojmovi prevedeni i na drugim jezicima, tko najčešće kupuje tvoje suvenire i jesu li popularni među strancima?

Pa zasada većinom domaći ljudi, ali to je i zato što neki proizvodi koji su nastali naknadno, kao što su torbe i šalice, imaju ilustrirane istarske poslovice koje nisu prevedene na stranim jezicima, ali i zato što su emocionalno vezani za svoj jezik, pa često kupuju te stvari članovima obitelji, nonićima. Tako da zapravo projekt koji je nastao kao autentičan suvenir za turiste više zapravo to skoro uopće nije. Ali to je i zato što se osim na Facebooku moje stvari mogu nabaviti na sajmovima na kojima izlažem, a na kojima najčešće i nema puno turista. Meni je ionako zapravo puno bitnije da ljudi dođu, pogledaju i pozitivno reagiraju na moj rad, ne moraju ga nužno kupiti. Iako, moram reći da mi je žao što kod nas, barem u Puli, nije još dovoljno razvijena takva vrsta turizma koja bi mi omogućila da ja ponudim te svoje proizvode turistima, da ih se stavi u kontekst, da oni shvate da se radi o našem dijalektu i poslovicama. Kada bi postojao dućan koji prodaje i promovira samo istarsku kulturu i možda moderne istarske suvenire, tada bi sigurno drugačije gledali na to. Dok sam čitala o suvenirima često sam vidjela da je za tradicionalnu kulturu pisalo da su upravo turisti ti koji nam pokazuju što je vrijedno čuvanja i zapravo od njih možemo saznati nešto što možda mi kao domaćini nismo znali. Oni su ti koji nam mogu ukazati na to koliko je naša kultura vrijedna i to ima potpuno smisla, jer mi to gledamo svakodnevno i često toga nismo svjesni. Nažalost, mislim da još uvijek nemamo dovoljno razvijenu kulturu predstavljanja Istre turistima. Kod nas se, za razliku od nekih drugih zemalja, još uvijek nije desio taj trenutak gdje se promiču autentični i lijepo dizajnirani suveniri. Ljudi još uvijek nisu svjesni koliko je vizualni identitet bitan, počeli su biti, ali to još uvijek nije toliko razvijeno i taj vizualni identitet nije dovoljno inkorporiran da postane bitan i prepoznatljiv. Mislim da je bitno imati nešto vizualno što će ljude odmah podsjetiti na određeno mjesto, kraj, zemlju.

Hoćeš li onda i dalje raditi suvenire za turiste ubuduće i gdje su dostupni za sada dok se nešto ne promijeni?

Pa još uvijek nisam otvorila nikakav obrt, tako da se trenutno još uvijek ne mogu kupiti u nekoj trgovini, iako mislim da ću uskoro otvoriti obrt jer jednostavno ne mogu bez toga. Uglavnom sam, kao što sam već spomenula, bila na raznim Art bazarima i sajmovima gdje ljudi mogu vidjeti i kupiti moje proizvode. Osim toga, ljudi mi se javljaju preko Facebooka, iako mi to nije najjednostavniji i najsigurniji način, tako da ću uskoro otvoriti obrt jer bi voljela da se moje stvari mogu kupiti u određenim dućanima gdje se prodaju rukotvorine. A što se tiče budućnosti, mislim da će sljedeće što ću raditi biti nešto puno osobnije, gdje mi nitko ne može komentirati da to nije tako. Čabeceda je super, povezala me s jako puno predivnih i dragih ljudi koji su mi se javljali, ali mi se našlo nekoliko njih koji su me krenuli ispravljati i kritizirati i jednostavno mi je to bilo prenaporno, nisam bila spremna na tako nešto.

Razgovarala Mateja FILIPOVIĆ-SANDALJ

Fotografije Isabella BUBOLA

Leave a Reply


7 + 9 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum