Kad literatura gori

Prošlo je više od pola stoljeća od snimanja kultnog filma „Fahrenheit 451“ (1996), koji je znameniti francuski redatelj Francois Truffaut režirao prema istoimenom distopijskom romanu američkog pisca Rayja Bradburyja.

Radnja romana i filma odvija se u turobnoj bliskoj budućnosti, u kojoj vlasti zabranjuju knjige i korištenje pisma pod izlikom da će ljudi biti sretniji ako se ne opterećuju problemima koji muče pisce i mislioce od početka civilizacije. Glavni junak Guy Montag (Oskar Werner) pripadnik je vatrogasaca, zaduženih za pronalaženje i spaljivanje skrivenih knjiga, koji ispočetka revnosno izvršava svoje zadaće, ali kasnije počinje sumnjati u sustav i najzad se priključuje pokretu otpora čiji članovi ilegalno skupljaju i čitaju knjige.

S obzirom na kontroverznu temu i činjenicu da je suvremena visokobudžetna produkcija u velikoj krizi sa svježim idejama, pravo je čudo da tijekom proteklih pedesetak godina nitko nije ponovno posegnu za ovim predloškom. To se dogodilo tek ove godine, u produkciji moćne televizijske kuće HBO, koja je nedavno i premijerno prikazala novi „Fahrenheit 451“ (redatelj Ramin Bahrani), prigodno usklađen s tehnološkim vremenom u kojem živimo.

Tako vatrogasci više ne pale samo knjige nego i hard-diskove s pohranjenim tekstovima, u njihovim stanovima nalazi se nekakav oblik umjetne inteligencije ili virtualnog asistenta koji se zove Yuxie, ali niti protivnici tehnološki puno ne zaostaju, budući da planiraju sačuvati svu književnu građu ove civilizacije pomoću tehnologije DNK kodiranja.

Usporedba novog i starog „Fahrenheita 451“ slična je usporedbi novog i starog „Blade Runnera“. U oba slučaja imamo solidne SF filmove prilagođene današnjem vremenu, čiji se umjetnički dosezi ne mogu mjeriti s magičnim trenucima izvornika (poput odnosa Montaga i ilegalke Clarisse ili pak ljudi koji uče klasike napamet usred snježne pustoši u Truffautovom filmu).

Ne smije se zanemariti ni politički kontekst novog „Fahrenheita 451“, budući da se tijekom filma stalno inzistira na odvijanju radnje u američkim gradovima (za razliku od izvornika), čime autori očito žele pružiti svoj komentar Trumpove Amerike i smjera u kojem ona ide. No unatoč svemu, ova tema više nije toliko kontroverzna i politički oštra kao 1960-ih zbog same promjene društvenog konteksta.

Danas se ljudi napajaju trivijalnim slikama i sadržajima više nego ikad prije (You Tube, društvene mreže, televizijska zabava, sapunice), a čitanje knjiga, naročito kvalitetne literature, postupno postaje zanimacija sve užeg kruga populacije. Očito smo se sami i bez ikakve prisile gotovo doveli do stanja za koje je u Bradburyjevoj priči trebala tiranija sustava. A to je već tema za neke nove filmove, zar ne?

 

Elvis Lenić

Leave a Reply


− 4 = 2

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2018 | Impressum