Recenzija: Olga Tokarczuk „Knjige Jakubove“ (Fraktura, 2018.)

Savršenstvo nepreciznih formi

• „Knjige Jakubove“ naslov je najnovijeg u nas prevedenog romana Olge Tokarczuk, maestralnog djela ove hvaljene i nagrađivane suvremene poljske spisateljice, čije su knjige prevedene na brojne jezike, a doživjele su izvanredno dobar odjek kako kod književne kritike tako i kod najšireg kruga čitatelja. Podnaslov ili bolje rečeno dopuna naslovu glasi: „Veliko putovanje preko sedam granica, pet jezika i tri velike religije, ne računajući one male, ispričano po mrtvima, po autorici dopunjeno metodom konjekture, iz puno različitih knjiga preuzeto, a također i potpomognuto imaginacijom, koja je najveći čovjekov prirodni dar“, no spisateljici kao da ni tako opširan naslov nije bio dovoljan da nagovijesti temu svoje knjige, već u želji da sugerira značenjske slojeve romana budućim čitateljima, naslućujući njihove proritete, dodaje: „Mudrima na memorijal, kompatriotima za refleksiju, laicima za pouku, melankolicima za razonodu“.

Ovaj opsežni roman koji je izašao u srpnju prošle godine u izdanju Frakture, a u prijevodu Mladena Martića, uokviren je autoričinom posvetom roditeljima i prologom na početku te bibliografskim bilješkama i izrazima zahvalnosti na kraju. Sastoji se od osam poglavlja naslovljenih: Knjiga Magle, Knjiga Pijeska, Knjiga Puta, Knjiga komete, Knjiga metala i sumpora, Knjiga daleke zemlje i Knjiga imena. Dojmu religijskog misticizma nagovještenom u naslovima poglavlja doprinosi i obrnuto numeriranje stranica što stvara dojam brisanja granice kraja i početka, svjedočeći tako o spisateljičinoj sklonosti cikličkoj koncepciji vremena. Ona sama u prilog tome kaže: „Drugačija numeracija stranica u knjizi poklonstvo je prema knjigama pisanim na hebrejskom, a također i podsjetnik da je svaki poredak pitanje navike.“

Radnja romana zbiva se najvećim djelom u Poljskoj sredinom osamnaestog stoljeća. Vremena su nesigurna, država feudalna sa strogim hijerarhijskim poretkom, u prilikama u kojima religija determinira ljudsku sudbinu jedni uz druge opstoje kršćanstvo, islam i judaizam. Takva Poljska, mnogojezična, satkana od različitih kultura, u mnogo čemu bliža Istanbulu nego Parizu, idealna je pozornica za pojavu novog Mesije. I zaista, dok ga židovska zajednica zadubljena u molitve i tajne spise iščekuje, na scenu stupa naočit mladić, Jakub Lejbovič, tajanstveni došljak iz daleke Smirne, vješt trgovac i karizmatični propovjednik, sin rabina iz Černovica. Pozivajući se na učenje mudraca i mistika Šabataja Cevija i odvažno odbacujući ustaljene dogme, uspijeva podijeliti židovsku zajednicu. Dio ga prihvaća kao spasitelja, a zbog neortodoksnih učenja i širokih granica morala postaje i trn u oku rabinima.

Jakub, koji u međuvremenu uzima prezime Frank, pokušava svoju vjernu sljedbu odvesti prema oslobođenju. Za jedne on je heretik, za druge spasitelj, njegovi odani učenici, dakako ne bez žrtava, zahvaljujući karizmi svog učitelja stižu od seoskih potleušica do carskih odaja, uz pomoć dijela poljskog plemstva i katoličkog svećenstva, fasciniranih kako Jakubovom karizmatičnom osobnošću tako i željom da svoje sljedbenike prevede na katoličku vjeru, zadržavajući tek neke židovske običaje. Sljedba svoje učenje uspijeva proširiti na zapad do Češke i Austrije, jedno vrijeme prebivaju i u dvorcu Offenbach na Maini, znatno slabije korijene hvata u Rusiji i Turskoj, ali i tamo nalazi odjek…

Slikajući sudbinu poljskih židova u feudalnom svijetu punom podjela, nejednakosti i predrasuda, Olga Tokarczuk istražuje i korijene ksenofobije i antisemitizma u Istočnoj Europi koji su i danas nažalost uočljivi i u Poljskoj, ali i u čitavoj Europi pa tako roman ima dimenziju društvene kritike. No time se ni izdaleka ne iscrpljuje njegov značaj. „Knjige Jakubove“ istodobno su i društvena kronika, i povijesni roman i obiteljska saga. Govoreći o povijesnom trenutku Poljske u osamnaestom stoljeću, Poljske na pragu prosvjetiteljstva, ali i podijele između velikih sila, Olga Tokarczuk. govori i o zbivanjima koja su utjecala na oblik današnje Europe, mudro sagledavajući povijesne zakonitosti i dajući im gotovo metafizičke dimenzije. Roman, svojim najvećim dijelom zahvaća period između 1759. i 1790., vrijeme najživljih Jakubovih aktivnosti, ali ponire i u prošlost i zalijeće se u budućnost okom neumrle Jente, Jakubove bake, koja na samrtnoj postelji proguta amajliju za besmrtnost. Nakon tog događaja dugo leži u postelji (n)i živa (n)i mrtva, sve dok je nevoljama pritisnuta obitelj ne skloni u spilju u kojoj se polako petrificira, a njezin duh lebdi kroz slojeve vremena, trepereći na granici svijeta živih i svijeta mrtvih, što poprima duboki alegorijski i simbolički smisao.

Osim svevideće i sveznajuće Jente pratimo sudbine čitave galerije fascinantnih likova čije se neobične sudbine isprepliću u kaleidoskopu mjestimice gotovo fantastičnih zbivanja. U Jakubovoj sljedbi našlo se fasciniranih mladića idealista željnih spoznaje najvećih istina, staraca što u mladom Jakubu vide mudrost koju su oni sami stjecali godinama, strpljivo i mukotrpno tumačeći retke Talmuda, Tore, ali i Zohara i Kabale, tu su i djevojke također željne spoznaje, ali ništa manje očarane vanjštinom enigmatičnog proroka, našlo se tu imućnih trgovaca koji žele financijski poduprijeti učitelja, učenih ljudi nezadovoljnih vlastitim položajem u društvu te najrazličitijih avanturista i sanjara. U knjizi se uz svjetovne i crkvene velikodostojnike: sultane, careve, kraljeve, pape i kardinale, spominju i genijalni filozofi i umjetnici poput Kanta i Mozarta, ali i pustolov Casanova, čijem šarmu navodno nije mogla odoljeti ni Jakubova kći Ewa.

Jedan od najosebujnijih likova svakako je i prvi poljski enciklopedist biskup Chmielowski, poznat po enciklopediji „Nova Atena“, a njegova prepiska s baroknom pjesnikinjom Elżbietom Drużbackom spada u najlirskije stranice romana. Njihovo poznanstvo i prepiska nisu dokumentirani, spadaju u fikciju, a sama Olga Tokarczuk kaže da joj je njihovo prijateljstvo bilo zamislivo i „moguće jer kretali su se u orbitama prostorno i vremenski bliskim“. Značajno mjesto u romanu zauzima i lik i plemkinje Katarzyne Kossakowske koja daje moralnu i materijalnu potporu Jakubu i koristi svoj utjecaj kako bi ga zaštitila i pomogla mu da ostvari svoje ideje. Na ekstravagantan način Jakuba podupire i njegovo učenje širi i rođak Kossakowske, Molivda, kontroverzni avanturist i utopist, zanimljivih ideja o ekumenizmu i idealnoj zajednici po uzoru na egzotične krajeve u kakvima je prebivao, a u kojoj bi važila potpuno drugačija pravila nego u ijednoj europskoj državi.

Pisanje ove opsežne knjige trajalo je šest godina, za autoricu to je značilo proučavanje povijesnih knjiga, u prvom redu, prema vlastitim riječima, dvotomnog djela Aleksandra Kraushara „Frank i poljski frankisiti 1726 – 1816. Povijesna Monografija“ iz 1895. godine, a od izvora koji se tiču judaizma fundamentalna lektira bila joj je „Glavni tokovi židovskog misticizma“ Gershoma Sholema, objavljena na poljskom 1997. godine. Spisateljičin rad uključivao je temeljita istraživanja po bibliotekama, arhivima, muzejima… Predivne gravure koje daju knjizi dodatnu značenjsku i estetsku dimenziju u ogromnoj većini potječu iz Bibiloteke Ossolineum u Wrocŀawu.

Što je istina, odnosno faktografija, a gdje počinje fikcija teško je povući crtu, a i nepotrebno. Sama autorica kroz razgovor dvoje likova romana daje najsuvisliji sud o tome, naime na pitanje pijanistice Marije Szymanowske, djevojački Wolovske, je li njegov roman istinit, pisac Julijan Brinken odgovara: „Od vas kao umjetnice, očekujem da ne razmišljate na način tipičan za prost svijet. Literatura je posebna vrst znanja, to je … savršenstvo nepreciznih formi.“

Tekst Dušanka BABIĆ

Leave a Reply


8 − 3 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum