Održano predavanje „Društveni kapital zajednice“ u DC-u Rojc

Bratstvo i solidarnost su danas zanemareni, a to je najvažnije za socijalni kapital

• Predavanje „Društveni kapital zajednice“ održano je 20. ožujka u Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc, a u organizaciji Saveza udruga Rojca u sklopu istoimenog projekta kojeg financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Predavač dr.sc. Berto Šalaj, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, autor knjige „Socijalni kapital: Hrvatska u komparativnoj perspektivi“, postavio je okupljenoj publici dva ključna pitana na koja smo tražili odgovore do kraja predavanja: utječu li na djelotvornost institucija socio-ekonomski čimbenici ili socio-kulturni čimbenici i kako povećati zalihe socijalnog kapitala?

Što je to socijalni kapital? To su stavovi, vrijednosti, mišljenja i uvjerenja pripadnika određene političke zajednice. Već je je Platon rekao „države se razlikuju koliko se razlikuju i ljudi koji žive u njima, jer nisu države načinjene od drveta i kamenja, već od ljudi i njihovih karaktera“. Šalaj objašnjava važnost socijalnog ili društvenog kapitala za funkcioniranje demokracija u različitim društvima. Zašto demokracija u Norveškoj na primjer funkcionira dobro, a u Hrvatsko manje dobro, a negdje ne može ni zaživjeti?

Postoji grupa politologa koja smatra da su za funkcioniranje demokracije najvažnije institucije, druga grupa misli da su najvažniji socio-ekonomski elementi društva, a treći pak tvrde su za funkcioniranje društva najvažniji socio-kulturni elementi ili društveni kapital. Šalaj podržava ovu posljednju tezu i kaže da demokracija u Norveškoj funkcionira dobro jer tamo žive Norvežani, a ne Hrvati, koji imaju drugačije stavove i uvjerenja.

Predavač ovdje zalazi u analize koje izlaze iz politološkog konteksta i ulaze u etiku pa kaže da za socijalni kapital nisu dovoljne racionalne navike nego su važne navike srca tj. moramo imati određeni tip kulture da bi demokracija funkcionirala. U tom smjeru ide i istraživanje koji je sproveo Robert W. Putnam 1993. godine u 20 talijanskih regija. Krenuo je od pretpostavke da su institucije u svim regijama iste i jednako funkcioniraju sljedeći iste zakone, ali je različit društveni, ekonomski i kulturni kontekst. To se dokazalo točnom pretpostavkom i Putnam u svojoj knjizi „Making democracy work“ zaključuje da su institucije konstanta, a socijalni kapital je ono što određuje demokraciju ili političko funkcioniranje određenog društva, isto tako nisu bitni socio-ekonomski čimbenici nego socijalni kapital određuje institucionalnu djelotvornost.

Politolog Šalaj kaže da se razvoj zajednice promatra kroz fizički kapital, financijski kapital, ljudski kapital, politički kapital i socijalni kapital. Socijalni kapital se odnosi na karakteristike društvene organizacije – norme uzajamnosti, povjerenje i mreže povezanosti – koje mogu poboljšati efikasnost društva jer omogućavaju koordinirano djelovanje. U kontekstu socijalnog kapitala su zapravo odnosi među ljudima i njihove interakcije postaju politički resurs.

Socijalni kapital se kao resurs može prepoznati po nekoliko odrednica; to su uopćena uzajamnosti ili stavovi i uvjerenja građana koja idu u smjeru „učinit ću ti uslugu ne očekujući nešto za uzvrat“, pa mreže povezanosti koje upućuju na to da se socijalni kapital razvio gdje postoji formalno i neformalno udruživanje građana, gdje se oni povezuju i funkcioniraju u horizontalnim organizacijama i povjerenje koje je generalizirano socijalno povjerenje u druge ljude koji žive oko nas, a ne poznajemo ih.

„Bratstvo i solidarnost su danas zanemareni, a to je najvažnije za socijalni kapital“, tvrdi Šalaj i dodaje da imamo pojavu amoralnog familizma gdje je važan „samo moj uspjeh i uspjeh moje obitelji“. Paradigma individualnog uspjeha SAD-a nadjačala je Europsku paradigmu socijalnih država i nova je norma postala konkurencija, a ne više suradnja. Socijalni kapital ili povjerenje, povezanost i uzajamnost među ljudima utječu na demokraciju, ekonomiju, obrazovanje, sigurnost, a samim time i na zdravlje zajednice.

Zanimljivi su rezultati istraživanja socijalnog kapitala koji pokazuju kakvo je stanje u pojedinim europskim državama, a istraživačko pitanje glasi: „Smatrate li da se većini ljudi može vjerovati ili pak držite da u odnosima s drugim ljudima treba biti vrlo oprezan“? Rezultati su 1995. godine izgledali ovako; u Hrvatskoj 23 % ispitanika smatra da se ljudima može vjerovati, u Norveškoj isto misli 65 %, a u ostalim zemljama stare demokracije 44 % ispitanika. Za razliku od 2003. kada samo 9 % ljudi u Hrvatskoj smatra da se ljudima može vjerovati dok u Danskoj to misli 71 % građana.

„Hrvatski građani ne vjeruju u pravosuđe i nemaju povjerenja u političke stranke, što utječe na smanjenje socijalnog kapitala u Hrvatskoj, dok u Skandinaviji gdje je visoka razina socijalnog kapitala postoji i visoko povjerenje u pravosuđe“, objašnjava Šalaj.

Zalihe socijalnog kapitala možemo povećati utjecanjem na tradicije, institucije, razine nejednakosti, civilno društvo i obrazovanje. Civilno društvo je mjesto nastanka socijalnog kapitala, to je mjesto gdje socijalni kapital nastaje i širi se, suprotstavlja se ili nadopunjuje vladajuće politike.

„Socijalni kapital su strukture odnosa među ljudima, a da bi čovjek posjedovao socijalni kapital on mora biti povezan s drugim ljudima. Samo ako se udružimo i imamo povjerenja u svoje sugrađane mi možemo nešto mijenjati. Nema revolucije, samo evolucija, samo sporo bušenje tvrde daske“, jednostavno, ali nikako banalno zaključuje Šalaj svoje predavanje.

U dnevnom boravku Rojca, okupljenih 20-tak predstavnika udruga i zainteresiranih građana nastavili su sa žustrom debatom oko civilnog društva, socijalnog kapitala i društvenih promjena. Vedran Stanić, projektni menadžer iz Saveza udruga Rojca kaže da je ideja ovog jednogodišnjeg projekta „Društveni kapital zajednice“ da se ovaj, ne toliko poznati pojam i tema, dovede u javni diskurs i da se građani educiraju o društvenom kapitalu.

U sklopu projekta će u svibnju organizirati jednodnevnu radionicu za pripadnike civilnog sektora, građane i gradske vlasti o tome na koji se način povezati, zašto je to bitno i što to znači za društveni kapital zajednice. Planiraju tribinu u 12 mjesecu i tijekom godine još nekoliko akcija s građanima. Želja je da se kroz neki sljedeći projekt provede istraživanje u Istri, kao najrazvijenijoj regiji u Hrvatskoj, o tome koliki je njezin društveni kapital i da se istraživanja kompariraju s nekom drugom regijom u Hrvatskoj.

Tekst i fotografije Ana FORNAŽAR

Leave a Reply


+ 2 = 8

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum