Razgovor: Darko Komšo – ravnatelj Arheološkog muzeja Istre

• Prošla su ona vremena kad su muzeji bili mjesta mira, tišine i strahopoštovanja

• Obnova muzeja je nešto što se željelo i planiralo preko 20 godina • On će biti uređen, moderniziran, imat će sve moguće pretpostavke za formiranje stalnog postava • Imamo dogradnju sa stražnje strane muzeja koja će biti jedna velika staklena fasada i koja će u sebi imati ugrađen ekran velik 400 kvadrata i komunicirat će s Malim rimskim kazalištem koje će imati oko 2.000 sjedećih mjesta • Stalno radimo na Areni, napravili smo 3D snimke cijelog Amfiteatra tako da imamo dokumentaciju za sve što bude bitno za daljnje radove

Na obnovi zgrade Arheološkog muzeja Istre u Puli i uređenju Malog rimskog kazališta, užurbano se radi. Bit će to cijeli jedan veliki novi kompleks, kod ulaznog djela rekonstruirat će se dio gradskih zidina, okolo će se urediti šetnica, Muzej će imati 1.200 kvadrata stalnog postava, kafić… To će se povezati s Malim rimskim kazalištem gdje će u večernjim satima biti projekcije. O svemu tome i još mnogočemu drugome razgovarali smo s ravnateljem Arheološkog muzeja Istre, Darkom Komšom koji tu funkciju obnaša već punih deset godina…

– Da, deset godina sam na ovoj poziciji. AMI je jedno od najvećih muzeja na području Hrvatske, skrbi o velikom broju kulturno povijesnih spomenika i kao takvi imamo mnogo više posla nego neki klasičan muzej. S druge strane, to se vidi i u produkciji, rezultatima prema van. Naime, proteklih desetak godina realizirano je preko 200 knjiga različitih tipova, knjiga koje smo mi radili, što u svom izdanju, što u nekakvom suizdavaštvu, preko 200 izložbi, realizirana su Sv. Srca, dobivene su brojne nagrade za brojne projekte, imali smo velike projekte, radove na Amfiteatru, započeta je adaptacija Muzeja, iseljen je kompletan postav van, rade se pripreme za početak radova na Malom rimskom kazalištu…

Ono što je najvažnije, čini mi se da je Muzej malo promijenio način na koji je komunicirao s publikom, s javnošću, sa zajednicom, a to je da je muzej prije bio dosta hermetičan, samodovoljan, zatvoren, a sad se gotovo niti ne osjeti da nemamo stalni postav. Muzej je razvio pet galerija kroz koje radi, Sv srca i galerija C8 su novi projekti, imamo vitrinu mjeseca koju radimo svaka dva mjeseca, izložbe u Agustovom hramu i galeriji Amfiteatar… Tako da se u Puli napravi preko 30 izložbi godišnje i stvarno smo kroz tu komunikaciju, kroz suradnju s vrtićima, školama, različitim predavanjima, otvaranjem samog muzeja koji je inače po vokaciji arheološki, specijaliziran muzej, napravili puno. Radili smo izložbe koje su povijesnog karaktera, antropološkog, povijesno – umjetničkog karaktera, izložbe suvremene umjetnosti i razna druga događanja koja na prvi pogled nemaju veze s muzejom (primjerice modne revije), i tako privukli širok krug posjetitelja. Naime, muzej je baštinik, rasadnik kulture i kao takav treba djelovati u zajednici. Deset godina je prošlo. Mislim da je Muzej napravio mnogo, da se pozicionirao, i u Puli, u Istri i u cijeloj Hrvatskoj.

Obnova zgrade muzeja

U tijeku su zahtjevni radovi na obnovi Muzeja. Osim obnove zgrade osuvremenit će se i sam postav, koristeći multimediju. O čemu je točno riječ?

– Obnova muzeja je nešto što se željelo i planiralo preko 20 godina, kad su se napravili nekakvi prvi planovi kako bi to sve skupa moglo izgledati. Muzej to zaslužuje i to je bilo potrebno napraviti. Naime, Muzej je osnovan davne 1902. godine. Prva zgrada muzeja nalazila se na usponu Sv. Stjepana gdje je sada vrtić Rin tin tin a tada je bio gradski muzej, Museo civico di Pola. 1925. godine proglašen je za Kraljevski muzej Istre, Museo regno d’Istria i prebačen je na mjesto gdje se sada nalazi. To je bila zgrada izgrađena 1890. godine kao njemačka gimnazija i tada je preuređena u muzej. Od onda nije bilo nikakvih velikih radova na adaptaciji i dogradnji muzeja. Sama zgrada više nije bila adekvatna, podovi su se jako tresli i ljuljali, međukatne konstrukcije su bile slabe, prokišnjavalo je… Tako da je doista postojala velika potreba da se cijela zgrada obnovi kako bi se mogao napravili novi stalni postav. Napravljen je glavni, izvedbeni projekt koji je radio Capital ing iz Zagreba i onda smo išli na javnu nabavu. Kako tada, kada smo radili javnu nabavu nismo imali osigurana sva sredstva, nego samo inicijalnih 18 milijuna kuna, napravljena je javna nabava i neki okvirni sporazum i s firmom koju smo odabrali sklopljen je ugovor na 100 milijuna kuna s PDV-om za adaptaciju i dogradnju muzeja. Sada imamo osigurana sva sredstva. Ministarstvo je dalo 45 milijuna kuna, mi smo osigurali 25 milijuna kuna vlastitih sredstava i 30 milijuna kuna će biti riješeno putem kredita od HPB banke koja će uzeti sredstva od HBOR-a. To su izuzetno povoljni krediti na 15 godina tako da je to zaista dobar način završetka adaptacije Muzeja.

On će biti uređen, moderniziran, imat će sve moguće pretpostavke za formiranje stalnog postava. Razdvojit ćemo javne prostore od poslovnih gdje će biti sva dokumentacija i knjižnica te naši uredi. Dio za posjetitelje imat će ugostiteljski čvor, što svi moderni muzeji imaju, s velikom terasom ispred muzeja, planira se dio za stalni postav, dio za komunikaciju s javnošću, imat ćemo edukacijsku dvoranu, nekih 80 kvadrata sa svojim sanitarnim čvorom, bit će jedna polivalentna dvorana gdje se mogu održavati predavanja, manje izložbe, različita događanja, dok će se uredi nalaziti na tavanu. Imamo dogradnju sa stražnje strane muzeja koja će biti jedna velika staklena fasada i koja će u sebi imati ugrađen ekran velik 400 kvadrata i komunicirat će s Malim rimskim kazalištem. To nam daje mogućnost da se tamo rade izuzetno kvalitetni programi. Taj ekran će pružati veliku komunikacijsku razinu s publikom. Muzej je do sad imao svoje pročelje i začelje. Na ovaj način se dobivaju dva pročelja. Jedno je ono koje je prirodno i koje gleda prema ulazu i Dvojnim vratima, a drugo će biti to komunikacijsko pročelje koje će biti okrenuto prema Malom rimskom kazalištu na kojem će moći biti 2.000 posjetitelja i koje će pružati zaista jednu nevjerojatnu logističku mogućnost da se komunicira kulturna spomenička baština te brojne druge ideje koje se tamo mogu realizirati. Planira se i uređenje okoliša muzeja, imamo strašno puno arheologije koja je izašla van, imamo potpuno nove rezultate vezane za naše dosadašnje poznavanje stvari oko Malog rimskog kazališta, izgleda puno veće prostorno i kompleksnije nego što smo prije mislili, tako da sada radimo plan uređenja okoliša s arhitektom Emilom Jurcanom gdje će biti dobar dio cijele te arheologije i prezentiran, gdje ćemo osmisliti uređenje okoliša tako da ćemo dobiti jedan sasvim novi izgled muzeja. To područje iza muzeja bilo je jako zapušteno, ondje je rasla divlja vegetacija i noću su se okupljali mladi mada se tamo nije moglo ni prići. Stoga je 2005. godine odlukom konzervatora to područje zatvoreno. Naime, devastacija samog Malog rimskog kazališta bila je velika i uvjetovalo se da se to riješi. To je i bila ideja koja nas je dovela do svega ovog skupa.

Pages: 1 2 3 4

Leave a Reply


− 4 = 4

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum