20. Forum Tomizza: Monika Herceg pobjednica 14. natječaja Lapis Histriae

Forum Tomizza, utemeljen 2000. godine u Umagu na inicijativu istarskog književnika i prevoditelja Milana Rakovca, projekt je kojemu je cilj povezivanje i trajna komunikacija intelektualaca i umjetnika koji žive na granici i djeluju na području kulture, znanosti i medija, simbolično se oslanjajući na ime i djelo književnika Fulvija Tomizze (1935.-1999.). Ovogodišnji 20. međunarodni pogranični susreti održali su se i ovoga puta u tri države i tri grada Trstu, Kopru i Umagu u periodu od 15. do 18. svibnja, a simpozij i popratni programi bili su u znaku teme “Hrabrost”. Bogati program trećeg dana Foruma u Umagu započeo je u prostorijama Zajednice Talijana “Fulvio Tomizza” gdje su s nekoliko riječi brojne posjetitelje i sudionike simpozija pozdravili gradonačelnik Umaga Vili Bassanese i pročelnik Upravnog odjela za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica.

Riječ je preuzeo u ime organizatora ravnatelj Gradske knjižnice Umag književnik Neven Ušumović te je s obzirom na 20 godina Foruma Tomizza naglasio da ovogodišnji program ima i elemente vezane uz obljetnicu. Zahvalivši se svim kolegama organizatorima i svima onima koji na razne načine kontinuirano podupiru i pomažu u održavanju ove manifestacije, svečano je dodijelio zahvalnice onim osobama koje kako kaže “zapravo često nisu vidljive, naši suradnici koji su ili pokrenuli Forum Tomizza ili su “oni u pozadini”, koji odrade jako puno toga, ali nitko ih ne spomene”. Zahvalnice su dobili: Vladimir Torbica, Pino Degrassi, Dimitrij Sušanj, Slaviša Šmalc, Neda Fanuko, Tatjana Vujić, Gianfranco Abrami, Lorena Monica Kmet, Vesna Žmak i Floriana Bassanese Radin.

Ušumović je zatim najavio proglašenje pobjednika ovogodišnjeg 14. po redu natječaja Lapis Histriae te istakao da je ovo bio uvjerljivo jedan od najjačih, ako ne i najjači natječaj na koji su svoje radove poslali brojni amateri, ali i već renomirani pisci. Ipak snaga teksta dolazi u prvi plan, a ne autorska biografija jer članovi žirija dok čitaju ne znaju odakle tekst dolazi. “Forum Tomizza zadnjih se godina bavi fenomenom nove migracije, a tema je to kojom bi se vjerojatno bavio i sam Fulvio Tomizza”, rekao je Ušumović, nastavljajući da su se ove godine pisci pokazali kao izuzetno senzibilizirani i nevjerojatno suosjećajni te su na natječaj pristigle vrlo kompleksne priče na tu tematiku. “Isto tako bih istakao da smo dobili dosta tekstova iz BiH, ali ne samo od tamo, o tome koja je sudbina Bosne i Hercegovine danas. Izvanredni angažirani tekstovi koji ustvari pokušavaju napraviti taj korak dalje, i daju priče i primjere neke moguće buduće BIH koja će imati dijalog i suživot”, kazao je Ušumović.

Na Međunarodni književni natječaj za kratku priču Lapis Histriae s temom “Hrabrost” ove je godine pristiglo na adrese u Trstu, Kopru i Umagu 128 priča iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Italije i Crne Gore, a žiri, kojeg su činili pisci Laura Marchig, Marko Sosič i Tea Tulić, odlučio je da ove godine nagradu dobije Monika Herceg (1990.) za priču “Tik-tak”. Nagrada Lapis Histriae 2019 iznosi 8.000 kuna (donacija umaške tvrtke SIPRO d.o.o.), a artefakt Lapis Histriae 2019 rad je kipara Ljube de Karine.

Neven Ušumović zamolio je Marko Sosiča da u ime žirija pročita obrazloženje koje glasi: “U priči “Tik-tak” Monike Herceg čitateljima se obraća majka izbjeglica koja je s trogodišnjom kćeri prepješačila „četvrtinu opsega planeta“ da bi došla do granice zapadnog svijeta – tražeći „malo mjesta“ za njih dvije, malo mjesta za njihov novi život. Pripovijedanje se i odvija kao neka vrst ironičnog razgovora sa zapadnim „organima reda“, ali uz samosvijest koja ima kozmičke dimenzije i koja je rezultat majčinskog krajnjeg žrtvovanja za život kćeri. Duboka je i slojevita refleksivnost glavne junakinje: gubitak muža i domovine, iskustvo egzistencijalne praznine, varljivosti i prolaznosti svega vidljivog, osnova je neumorne majčinske pokrenutosti i snage za strpljivu izgradnju novog svijeta i novog jezika koji bi čuvao životnu perspektivu za njezinu kći. S nesvakidašnjim, nadahnutim osjećajem za svaki detalj i ritam pripovjednog teksta, Herceg povezuje kozmičku prošlost svijeta i aktualnu političku stvarnost u osnovnim pitanjima vezanim za sudbinu humanosti u budućnosti. I pri tome to čini prizemljeno, suosjećajno i hrabro, s humorom koji zove na pobunu.”

Monika Herceg nije mogla biti prisutna na dodjeli te je svoje pozdrave i zahvale poslala putem prikazanog videa rekavši da joj je žao što nije mogla biti u Umagu, te kako joj je jako drago i kako je počašćena da je nagrada pripala upravo njoj, jer joj je ta priča bila bitna i drago joj je da su se njezine emocije iz priče prepoznale. Ušumović je za Moniku rekao da se radi zaista o svijetloj zvijezdi nove hrvatske književnosti, te pročitao njenu impresivnu biografiju nabrojavši mnoge nagrade koje je ova mlada studentica fizike za svoj literarni rad već osvojila.

U užem izboru za nagradu bile su još sljedeće priče: „Blato“ Emira Imamovića Pirkea (Šibenik), “Koordinate” Branke Selaković (Beograd), “Trebala je biti katarza” Omera Ć. Ibrahimagića (Tuzla), „Zdravo ruko, milosti puna“ Želimira Periša (Zadar) i “La corriera” Luciane Melon (Trst). Za knjigu Lapis Histriae 2019, čije se izdavanje planira krajem godine u nakladi Gradske knjižnice Umag, izabrane su još sljedeće priče: „Azadinin pogum“ Maje Gal Štromar (Ljubljana), „Tepsija“ Olje Savičević Ivančević (Split), „Buđ“ Damira Nedića (Kragujevac), „Silvijina priča“ Aide Šečić Nezirević (Sarajevo), „Ode važan“ Muharema Bazdulja (Beograd), i „Kebe in Benjamin“ Tomaža Lapajnea Dekleve (Ljubljana).

Ušumović je zatim najavio prelazak na simpozijski dio gdje su svoja razmišljanja na temu hrabrost iznijeli ugledni sudionici: Christian Elia, Mojca Kumerdej, Marina Šur Puhlovski, Pier Purini Purich, Aljoša Pužar te hrvatski filmski redatelj i sveučilišni profesor filmske režije Rajko Grlić koji je između ostaloga rekao: “Čovjek da bi bio hrabar mora biti barem malo obdaren glupošću. Mora biti lišen onoga što se zove šahovska pamet, mogućnosti da misliš tri poteza unaprijed, da vidiš odozgora situaciju, imaš neki pregled na budućnost. Mislim da ničega toga u hrabrosti nema, ona nije racionalna, ona je bliže srcu no razumu. Čini mi se da hrabrost nije akcija nego reakcija, to je nešto što se pod ogromnim pritiskom događa kad nemamo vremena ni kapaciteta razmišljati o posljedicama onoga što slijedi.”

U nastavku programa predstavljena je knjiga “Daša: spomenar” urednika Milana Rakovca posvećena spisateljici Daši Drndić u izdanju Frakture, zatim slikovnica Fulvija Tomizze „Il gatto Martino / Mačak Martin“, održan je performans osebujne multimedijalne umjetnice Slavice Marin u Galeriji Marin, te je za kraj u Gradskoj knjižnici Umag nastupio etno trio Taman Tavan.

Tekst i fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


8 + = 14

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum