Intervju: prof. Rita Scotti Jurić

Dvojezičnost ili višejezičnost?

• Fokus na istarsku jezičnu stvarnost i prijedloge Fakulteta za interdisciplinarne kulturne i talijanske studije u Puli za sljedeću akademsku godinu.

„Talijanski je vrlo zanimljiv jezik, ne samo za Istrane, već i za sve Hrvate, pogotovo ako gledamo na kulturni i povijesni utjecaj Italije. Podsjetimo se samo nastanka hrvatske književnosti: sve je krenulo od kruga ljudi koji su imali bliske veze s talijanskom obalom Jadrana, morem koje nas oduvijek spaja.“

Pitanje dvojezičnosti u Istri često je predmet rasprave. Nemali broj pripadnika lokalnih talijanskih zajednica žali se na nedostatak zadovoljavajuće primjene onoga što je sankcionirano Statutom Istarske županije. U prvom redu govorimo o toponimiji, uličnim znakovima i službenim dokumentima. Ali što će se dogoditi ako, na primjer, u Puli tražimo od prolaznika neku informaciju i počnemo govoriti na talijanskom?

Istini na volju, dojam je da se nalazimo, više nego u dvojezičnoj zemlji, u multikulturalnom jezičnom kontekstu kojeg karakterizira bogata i fascinantna izražajna raznolikost. Kao da su Istrani jedna velika obitelj, ujedinjena dijeljenjem tradicija i teritorija nego više nego potrebom za zajedničkim jezičnim idiomom.

Znamo da su razlozi brojni i složeni i odnose se uglavnom na povijesne događaje koji su upravljali životom ove zemlje, a time i na ljude koji tu žive.

Situacija s dvojezičnošću i dalje potiče interes i zaslužuje sociolingvističko produbljivanje. Razmišljajući o onome što se realno može učiniti kako bi se zaštitio Danteov jezik, željeli smo o tome razgovarati s Ritom Scotti Jurić, redovitom profesoricom na Fakultetu za talijanske i kulturne interdisciplinarne studije na Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, voditeljicom Katedre za jezik i poslijediplomskog studija iz prevođenja u području hrvatsko-talijanske dvojezičnosti.

Ima li smisla danas govoriti o dvojezičnosti u Istri ili dvojezičnost postoji samo na papiru, a ne u svakodnevnoj komunikaciji?

- Statut Istarske županije daje dovoljno prostora dvojezičnosti, a Talijani i talijanski govornici koji žive u Istri imaju mogućnost korištenja talijanskog jezika ne samo kod kuće ili u zajednici, nego i izvan nje, u školama, na ulici i u uredima. Pula je dvojezični grad, a institucije imaju dužnost štititi to obilježje što je više moguće, počevši od toponimije. Gledajući oko sebe, mora se reći da situacija poput one u Istri može biti model za mnoge regije. Ako mislimo na povijesno razdoblje u kojem je koncept dvojezičnosti institucionaliziran, moramo priznati da su se čelnici Istarske županije i hrvatske države u tom smislu pokazali vrlo dalekovidnima. Međutim, moramo sići s postolja i vidjeti kako ova situacija s dvojezičnošću funkcionira u svakodnevnom životu. Stvarnost je da je dvojezičnost, a time mislim na suživot talijanskog i hrvatskog jezika, danas u Istri snažno “ugrožena”. Ono što je simplicistički kodificirano kao dvojezično područje je višejezični teritorij koji teži interkulturalnosti.

Tko ili što ugrožava dvojezičnost?

- Više je čimbenika u igri. Neki su zajednički drugim europskim zemljama, a drugi su svojstveni Istri. Počnimo s prvim. Neosporno je da danas engleski privlači većinu naših mladih iz razloga koji su svima poznati. A nakon engleskog tu je i njemački: ima mnogo Hrvata koji se zbog posla presele u Njemačku i zbog toga se ovdje vrlo snažno i naglašeno osjeća važnost poznavanja tog jezika. Talijanski u ovom poretku automatski postaje treći jezik. Nadalje, Italija nam je bliska, geografski i svjetonazorski. To često dovodi do toga da ljudi smatraju talijanski jezik lakim za učenje, možda i zbog nekih izraza koji su slični čakavštini. Ponekad se smatra da nema potrebe za velikim angažmanom kako bi se naučio jezik, jer se mnogo toga može naučiti i na ulici, možda razgovarajući sa starijim talijanskim govornicima.

Koji je drugi čimbenik?

- Druga, da ju tako nazovemo, “prijetnja” potječe od fenomena diglosije, jer u Istri govornici nisu samo dvojezični, već i digloški. Nije uopće točno da ovdje ljudi govore dva idioma i time mislim na hrvatski i talijanski: u Istri se također govori čakavica i puno istrovenetskog. Istrovenetski je materinji jezik svih talijanskih govornika, ponosni smo na njega i to je naše veliko jezično bogatstvo. Za nas je govoriti istrovenetski pitanje identiteta i ima mnoga značenja: na taj smo način autohtoni, poštujemo povijest i pripadamo važnoj kulturi poput one mletačke. Sve je to nesumnjivo izvor ponosa, ali ne možemo sakriti činjenicu da postoji i druga strana medalje: Istrovenetski, u digloškom odnosu s talijanskim, apsorbira većinu talijanskog standarda. Ono što se u svakodnevnom životu stvarno događa jest da se standardni talijanski jezik govori vrlo malo, da se smatra nekom vrstom “visokog” i prestižnog jezika, pogodnijim za službenu, nego za neformalnu ili obiteljsku komunikaciju. Ukratko, postoji “vertikalni” odnos između ta dva jezika. Ova navika, koja se tijekom vremena konsolidirala, znači da se standardni talijanski jezik gubi i da se čak i oni koji se izjašnjavaju kao Talijani ponekad osjećaju nelagodno govoreći talijanski. Dakle, u kontekstu situacije u kojoj je engleski najvažniji strani jezik, a hrvatski je jezik koji svi stanovnici nužno govore, talijanski jezik skliznuo je na margine korištenja jer ga istrovenetski apsorbira. Stranac koji dolazi u Pulu i želi čuti talijanski neće ga čuti jer ga mi Talijani ne govorimo. Svake godine stotine jezika umire u svijetu, bojim se da će standardni talijanski jezik u Istri doživjeti istu sudbinu, pogotovo ako se ne obvezemo zaustaviti taj proces.

Imate li kakav prijedlog?

- Prije svega, ne izbaciti standardni talijanski iz naše svakodnevne komunikacije, čak i razgovarati na njemu kod kuće s djecom ili možda sa supružnikom koji ima drugi materinji jezik. Svaki Hrvat koji je naučio malo talijanskog u školi ima interes za nastavak učenja standardnog talijanskog jezika, svakako ne dijalekta. Mi Talijani smo prvi koji moraju dati primjer. Ako se zatvorimo i isključivo koristimo istrovenetski, uskraćujemo mnogima pristup komunikaciji na talijanskom jeziku s nama: oni koji ne znaju naš dijalekt nastavljaju govoriti samo hrvatski, svjesni naše dvojezične prirode ili s nama govore engleski.

Koji je trend zabilježen posljednjih godina na sveučilištu na kojem predajete?

- Na Sveučilištu se smanjio broj studenata koji se odluče koristiti talijanski jezik za buduću profesiju. Dakako, rasprava mora biti povezana ne samo s objektivnim padom nataliteta, nego i s činjenicom da mnogi zainteresirani studenti, nakon završetka studija u talijanskim srednjim školama, idu na studij u Italiju. Moramo se nositi s onima koji ostaju ovdje ili s učenicima iz drugih dijelova. Talijanski jezik ne uči se samo u Puli, nego i u Zagrebu, Rijeci i Dalmaciji, s tim da nastojimo učenicima iz drugih regija Hrvatske pružiti svu potporu kako bi mogli slijediti predavanja jednako dobro kao i istarski učenici, od kojih se mnogi izjašnjavaju kao Talijani. Ova lingvistička podrška važna je jer su sva predavanja na talijanskom jeziku, uključujući predmete obrazovnog paketa, kao što su pedagogija, psihologija ili drugo.

Koje mogućnosti za karijeru imaju studenti koji su diplomirali na vašem fakultetu?[lang_hr]

[lang_it]- Gli sbocchi sono molteplici. Innanzitutto non dimentichiamo che ci sono tantissime scuole elementari sparse in tutta l’Istria in maniera capillare, ci sono quattro grandi centri di scuola media superiore con licei generali, licei linguistici, economia, ingegneria oltre ad altri indirizzi professionali. Ci sono poi i mass media, il Centro di Ricerche Storiche e le realtà di ricerca collegate. Altre opportunità lavorative sono offerte dalle ditte d’import-export. L’italiano resta per queste professioni una lingua molto molto importante.[/lang_it]

[lang_hr]- Mogućnosti su višestruke. Prije svega, nemojmo zaboraviti da u Istri postoji veliki broj osnovnih škola koje su kapilarno razasute, postoje četiri velika srednjoškolska centra s općim gimnazijama, jezičnim gimnazijama, srednjim ekonomskim, strojarskim i drugim stručnim školama. Tu su i mediji, Centar za povijesna istraživanja i srodne istraživačke institucije. Ostale poslovne mogućnosti nude i tvrtke za uvoz i izvoz. Za te profesije talijanski jezik je i dalje vrlo važan.

Imate li neke nove projekte na Sveučilištu koje bi učenje talijanskog jezika učinili atraktivnijim?

- Naše Sveučilište, posebice studij Talijanskog jezika i književnosti na Fakultetu za talijanske i kulturne interdisciplinarne studije, u 42 godine postojanja i rada uvijek je nastojalo biti u skladu s novim kulturnim i društvenim potrebama teritorija, često i prilagođavajući naše studijske programa. Nekoć su se više učili klasici i gramatika, što se naravno i dalje čini, ali danas ostavljamo prostora i za hitnije potrebe, kao što su usmena komunikacija, komentari, parafraze i kritičko tumačenje tekstova. Danas imamo predmete poput “Medijske komunikacije” ili “Pragmalingvistike” koji su od velikog interesa za mlade ljude. U listopadu će početi i program “dvostruke diplome”: na temelju dogovora sa Sveučilištem u Perugiji naši će studenti moći studirati jedan semestar u Puli, a drugi u Perugiji, a isto će raditi studenti iz Perugije. To je inicijativa koju volim zvati “vrlo europskom” i za koju se nadamo da će biti stimulativna ne samo s lingvističkog nego i s kulturnog pogleda.

Tekst Luisa SORBONE

Fotografije L. SORBONE/arhiva Rite Scotti Jurić

Leave a Reply


8 − 2 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum