Intervju: Branko Sterpin – jazz trubač i voditelj orkestra Big Banda Pula

”Ako trebate pitati što je Jazz, nikad nećete znati”

To je rekao Louis Armstrong. Ali mi smo to pitali Branka Sterpina.

Jedan je od osnivača JazzIstra Orchestra, a godinama vodi Big Band Pula, odjeljak poznatog Puhačkog orkestra grada Pule. Branko Sterpin dobro je poznat poznavateljima jazza i nije slučajno što mu je Hrvatska glazbena unija već sedam puta dodijelila titulu „najboljeg jazz trubača“. Tamara Obrovac Transhistria Electric, Kristian Terzić Group, Branimir Gazdik & Friends, Bop Syndicate, The Sterptet, Veselino Jazz Project samo su neki od bendova u kojima je svirao i nastavlja svirati, u Hrvatskoj i u inozemstvu. Branka smo sreli u Puli, u Circolu Zajednice Talijana tijekom glazbene večeri, između jednog swinga i jednog bebopa. Branko ne voli govoriti o sebi, ali unatoč njegovoj nevoljkosti, uspjeli smo saznati nešto više o njegovu životu i profesiji.

Kad si počeo svirati i zašto si odabrao trubu?

Počeo sam svirati trubu s osam godina, u drugom razredu. Bio je to moj prvi instrument. Kako sam ga izabrao? Moj je otac rodom iz sjeverne Istre i volio je zvuk trube i harmonike. Uvijek je govorio da su to instrumenti koji se sviraju tijekom zabava i proslava i koji uvijek uspijevaju donijeti radost i stvoriti lijepu atmosferu među ljudima. Recimo da je on potaknuo mene i moju sestru na izbor glazbala. Tako se ona posvetila harmonici, a ja trubi. Studirao sam glazbu na Fakultetu glazbene pedagogije Sveučilišta u Puli i na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Potom sam diplomirao na Jazz kolegiju Muzičkog sveučilišta u Grazu (Universität für Musik und darstellende Kunst Graz).

Tko zna, možda je on baš osjetio da će to biti “tvoj” instrument …

Truba je instrument koji omogućuje izvrsno izražavanje svake vrste raspoloženja. Zvuk trube uspijeva odražavati ono što jesmo i osjećamo u tom preciznom trenutku. Može imati note agresivnosti ili tuge i melankolije, stvarajući izravnu liniju s emocijama.

Tko su bili velikani koji su te privukli jazzu?

Jazzu me privukao Louis Armstrong. Slušao sam ga i proučavao ga prvih nekoliko godina, a mislim da je to zajedničko svim trubačima. Upravo je on svojim interpretacijama popularizirao ono što danas nazivamo jazzom, spajajući ritam afričkog bluesa s harmonijom europske glazbe. Njegov je utjecaj bio zaista ogroman. Ali nakon toga sam učio i puno svirao bebop, a zatim hard bop. To je moja baza, a inspirirali su me i glazbenici poput Freddieja Hubbarda, Clifforda Browna i Arta Blakeyja.

Koju vrstu jazza voliš svirati?

Tijekom godina sam svirao različite stilove i surađivao s glazbenicima koji uglavnom sviraju fusion. Osobito kad sam radio u Zagrebu na Hrvatskoj radioteleviziji, a tada sam sudjelovao u brojnim projektima, svirajući različite stilove. Ali moram reći da posebno volim “mainstream”, tradicionalni jazz. Jako mi se sviđa stil Leea Morgana ili Freddieja Hubbarda, njihova estetika, ali često sviram i jazz standarde, primjerice skladbe za mjuzikle iz 30-ih godina, poput onih Colea Portera.

Kad već pričamo o HRT-u, 2010. godine te je angažirao HRT Jazz Orkestar i imao si priliku muzicirati s imenima sa svjetske scene…

Riječ je o orkestru od 17 glazbenika. S njima sam radio oko deset godina i svirao sam četvrtu trubu. Bilo je to važno i vrlo formativno poglavlje moje karijere. Radili smo na mnogim projektima i to mi je omogućilo da eksperimentiram: svirao sam s talentiranim glazbenicima, Amerikancima i Europljanima, a i naši domaći gosti su bili na najvišoj razini.

Koji savjet želiš dati onima koji žele započeti karijeru trubača?

Kad voliš glazbu, uvijek možeš nešto naučiti. Naravno da će uvijek biti onih koji imaju više talenta od ostalih, ali svatko može razviti svoj glazbeni potencijal. U određenom smislu sviranje instrumenta poput trube, osobito na početku, može se shvatiti kao nešto ne baš prirodno i to zbog položaja usana i disanja. Moraš dobro naučiti tehniku, ali nikakve posebne fizičke karakteristike nisu potrebne, ono što je važno jest da usne vibriraju. U određenom smislu, potreban trud je pozitivan aspekt, jer nas uči da se ne odričemo i u određenom smislu jača naš karakter.

Koliko vremena vježbaš dnevno?

Za trubu je potrebna velika disciplina. Potrebno je vježbati, baš kao u sportu, inače ostanete… bez daha! Vježbam svaki dan najmanje dva sata. Kad sam počeo, vježbe zagrijavanja bi znale potrajati čak sat vremena, a sada mi treba samo 15 minuta. Ali to je subjektivno, svatko personalizira svoju fazu pripreme, a to ovisi i o vrsti trube.

”Život je kao jazz, bolje je kad improvizirate”, rekao je George Gershwin. Koliko je improvizacija važna u evoluciji povijesti jazza?

Najcjenjeniji glazbenici u povijesti Jazza su oni koji su pronašli inovativne načine improvizacije. Znati eksperimentirati i interpretirati na novi način vrlo je važno jer postati dobar jazz svirač ne znači znati svirati komade poznatih skladatelja ili savršeno reproducirati stil poznatog jazz glazbenika. Ako su zvukovi koji su karakterizirali 30-e bili swing, glazba rođena za ples, od 40-ih je jazz počeo istraživati nove fuzije, nove projekte i još uvijek neprestano traži novu muzikalnost. “Dobre” inovacije dale su život stilovima koji su poslije postali popularni.

Je li dobro poznavanje glazbene harmonije važno za improvizaciju?

Vrlo je važno posvetiti se slušanju jazz glazbe – jer kad dobro poznaješ komad i u smislu ritma i harmonije, lakše je imati i dobru izvedbu. Isto kao i kod jezika: možemo ga govoriti na više načina, ali samo kad ga dobro znamo možemo si priuštiti interpretacijsku slobodu.

Kakvi su ti planovi za naredne mjesece?

U listopadu počinje koncertna sezona s gradskim Big Bandom. Riječ je o bendu sastavljenom od 17 glazbenika, profesionalaca i sa: pet saksofona, četiri trube i četiri trombona, koji prati ritam sekcija gitare, klavijatura, kontrabasa i klavira. Počeli smo svirati jednom mjesečno s uvijek različitim glazbenim repertoarom: uglavnom smo svirali swing uz moderne aranžmane, latinoameričku glazbu, funk … Bilo je to formativno i vrlo važno iskustvo za umjetnički rast glazbenika, ali i zahtjevno, jer je zahtijevalo mnogo priprema. Iz tog razloga, počevši od ove godine, odlučili smo organizirati koncert svaka dva mjeseca. Uz to, svirat ću sa svojim bendom tijekom cijele godine u Circolu Zajednice Talijana u Puli i to svaki petak u 22 sata.

Tekst Luisa SORBONE

Fotografije iz Arhiva Branka Sterpina

Leave a Reply


5 − 3 =

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum