Predstavljena knjiga Sanje Roić “Fulvio Tomizza i sudbina granice” u Gradskoj knjižnici Umag

U zadnjoj večeri manifestacije Mjesec hrvatske knjige, u srijedu 13. studenog u Gradskoj knjižnici Umag predstavljena je knjiga Sanje Roić: “Fulvio Tomizza i sudbina granice” objavljena u sunakladništvu Hrvatske sveučilišne naklade i Gradske knjižnice Umag.

“Profesorica, talijanistica Sanja Roić djeluje između Zagreba i Trsta te širom svijeta prenosi znanja o našem prostoru, a usprkos akademskim okvirima u kojima djeluje, ovu knjigu napisala je tako da čitatelja uvuče u život jednog od vrlo značajnih autora talijanske književnosti 20. stoljeća, Fulvija Tomizze (Juricani, 1935. – Trst, 1999.) i potakne da istražuje o životu naših krajeva”, rekao je ravnatelj knjižnice Neven Ušumović.

Knjiga Sanje Roić u kojoj se analiziraju djela istarskoga i talijanskoga književnika Fulvija Tomizze, koji je pisao od 1960. do 1999. godine, sastoji se od pet cjelina: od Istarske trilogije do Boljeg života, Tršćanski romani, Tomizza kao fantastičar koji uključuje i dječji opus, Povijest i pripovijedanje, i na kraju o Tomizzi kao novinaru koji se na svoj način borio za egzistenciju i za svoj status na književnom području kroz suvremeni način na koji je gradio sliku ovoga prostora i mikroprostora dijeleći sudbinu granice.

Sanja Roić prisustvovala je prošle godine na konferenciji u Klagenfurtu u Austriji, te ove godine u Luganu u Švicarskoj gdje se u kantonalnoj knjižnici (Biblioteca cantonale di Lugano) nalazi arhiva zapisa i pisama Fulvija Tomizze, te je u razgovoru s profesorima iz cijelog svijeta upoznala sudionike s temama i načinom na koji je, sa stajališta mladog čovjeka koji mijenja život iz seoskog u gradski, Tomizza obradio svijet ranih 50-ih godina na ovim prostorima uz granicu, uz sve političke i povijesne promjene. U staroj kući u Materadi pronašao je idealno mjesto na kojem je pisao, a u to doba tvrde granice kada se svaki papir kontrolirao, pa se ni on svoje zapise nije usudio nositi sa sobom, osjećao je potrebu svjedočiti o vremenu i promjenama kroz književnost. Za razliku od stajališta kako je u romanima najvažnija struktura Sanja Roić ističe da su u Tomizzinim radovima izuzetno važni i njegovi likovi, te način kako se kroz te likove koji su otvorene konstrukcije te s kojima na neki način možemo komunicirati, nama približava tadašnji život, to vrijeme i probleme koje je nosilo, promatrano iz njegovog kuta.

Tomizza Umag opisuje kao idealno mjesto u kojem se harmonično spaja ono ruralno i gradsko, a kroz njegova djela upoznajemo Istru. On je čovjek koji je na neki način prešao razne granice, a jedna od tih granica je jezična. Iako se na području sjeverozapadne Istre u svakodnevnom životu govori dijalektalno, dvojezični Tomizza odlučio je pisati na standardnom talijanskom i na taj način je postigao da je priča o Istri dospjela u cijelu Italiju. Sanja Roić navela je zanimljiv podatak da je naslov njegovog prvog romana “Materada”, ipak napisan namjerno s jednim t, na dijelektu, u dogovoru s njegovim izdavačem, a u njemu je upotrijebio više od 40 hrvatskih riječi, prenoseći stvarnost, jer na ovom području i danas ljudi kada govore u dijalektu ubacuju pokoju hrvatsku riječ. Zavičajni romani “Materada”, “Djevojka iz Petrovije” i “Bagremova šuma” čine Istarsku trilogiju, u kojoj priča o teškim trenucima napuštanja svoga kraja, nesnalaženju u novim situacijama, nepropusnoj granici koja sprječava da ljudi komuniciraju i budu zajedno. Njegovi se likovi, koji jako puno gestikuliraju, nalaze u ambijentima čiji je opis toliko plastičan da ih gotovo možemo vidjeti, a zadnju scenu romana “Bagremova šuma” Fulvio Tomizza, koji je imao iskustvo rada na filmu kao scenarist i pomoćnik redatelja, opisuje i konstruira gotovo filmski.

Tomizza je pisao o događajima iz svog djetinjstva, svoje mladosti i svoje zrelosti, ali i o ljudima i događajima u povijesnoj perspektivi. U turbulentnoj Europi razvija se svijest o granicama, a Tomizza u svojim djelima prelazi jezične, političke, vjerske, povijesne granice, ali i granice između zbilje i fikcije odnosno fantastike. “Bio je zainteresiran upravo za tu situaciju sna, prijelaz svakidašnjeg svijeta u svijet koji se otvara u snu kao jedna mogućnost i nova dimenzija prerade svakidašnje zbilje koja se događa izvan naše volje, a to fantastično kod Tomizze se ponovno vezuje za Istru”, kazala je Sanja Roić. Njegovo pisanje obilježava svijet različitosti u kojem su mogli biti uključeni vrlo jednostavni i vrlo intelektualno visoki ljudi, uključuje čitav jedan raspon od djece do vrhunskih intelektualaca.

Sveučilište u Trstu odalo mu je priznanje za njegov umjetnički rad 1984. godine dodijelivši mu počasni doktorat za kulturni i znanstveni doprinos romana “Zlo dolazi sa sjevera”, a dobitnik je i jedne od najvažnijih europskih nagrada, Međunarodne nagrade za književnost Vilenica, koju mu je 1986. godine, kao prvom dobitniku, dodijelilo Društvo slovenskih pisaca.

“Pokušao je pomiriti slavenski i talijanski svijet, a ta pomirba, razumijevanje i prihvaćanje još uvijek u potpunosti nije ostvarena i zato je važno da svi radimo na tome”, zaključila je Sanja Roić.

Knjiga je namijenjena filolozima, komparatistima te kroatistima, ali i povjesničarima, jer je jedan dio opusa ovoga autora posvećen suvremenom povijesnom romanu u kontekstu europske kulture i njezina interesa za tzv. mikropovijest.

Tekst i fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


− 1 = 4

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum