Otvoren natječaj Zlatna lubenica 4.0 udruge Metamedij

rok: 17.05.2020

Otvoren je natječaj za mlade umjetnike i umjetničke kolektive koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama – Zlatna lubenica 4.0 – kojega u povodu 22. izdanja Media Mediterranea festivala raspisuje Udruga Metamedij. Ovogodišnjom temom, “Dear Frenemy/Dragi (ne)prijatelju”, istražujemo pitanje ambivalentnih odnosa na granici prijateljstva i neprijateljstva. Natječaj ima dvije kategorije. Kategorija A – natječaj za umjetničke radove namijenjena je mladim umjetnicima i umjetničkim kolektivima iz Hrvatske, dok se u Kategoriju B – natječaj za produkciju radova mogu prijaviti hrvatski ili inozemni mladi umjetnici i umjetnički kolektivi.

Stručni žiri u sastavu Oleg Šuran, Olga Majcen Linn i Marko Vojnić Gin odabrat će petero finalista iz Kategorije A i jednog finalista iz Kategorije B čiji će radovi biti predstavljeni na izložbi u galerijskom prostoru u sklopu festivala Media Mediterranea 22.

Kategorija A: Natječaj za umjetničke radove

Za Kategoriju A mogu bit prijavljeni gotovi radovi hrvatskih umjetnika ili umjetničkih kolektiva nastali nakon siječnja 2017. godine. Isti prijavitelj može za Kategoriju A poslati maksimalno dvije prijave. Stručni žiri će izabrati petero finalista, a dobitnik Zlatne lubenice osvojit će simboličnu novčanu nagradu u iznosu od 1.000 kuna. Svim finalistima bit će osigurani putni troškovi i smještaj za vrijeme trajanja festivala.

Kategorija B: Natječaj za produkciju radova

Na natječaj može biti prijavljena maksimalno jedna ideja, koncept, skica ili nedovršeni rad, odnosno projekt hrvatskih i inozemnih umjetnika ili umjetničkih kolektiva koji još nisu bili izloženi. Jedan odabrani autor ili kolektiv imat će priliku boraviti na sedmodnevnoj rezidenciji u Puli s pokrivenim troškovima smještaja i prehrane. Udruga Metamedij osigurat će i financijsku podršku za produkciju umjetničkog djela u visini od 1.500 kuna te prostor za rad, osnovni pribor, stručno savjetovanje i javnu prezentaciju.

Dvadeset i drugo izdanje Media Mediterranea festivala bit će održano u Puli od 13. do 15. kolovoza 2020. godine.

Kome je poziv namijenjen?

Poziv je namijenjen umjetnicima od 18 do 35 godina starosti ili umjetničkim kolektivima koji ih okupljaju, a koji se bave suvremenom umjetnošću, novim medijima i inovativnim umjetničkim praksama.

Postupak prijave

Prijava treba sadržavati:

– ime i prezime autora / umjetničkog kolektiva uz popis svih članova

– kontakt

– naziv rada / koncepta

– opis rada / koncepta na hrvatskom i engleskom jeziku (max. jedna kartica teksta)

– skice i dokumentacija

– pregled produkcijskih / distribucijskih troškova (kategorija A – pregled potrebne opreme za izlaganje / kategorija B – specifikacija tehničkih i logističkih potreba za realizaciju rada)

– timetable / plan rada (samo za kategoriju B)

– portfolio / poveznica na web-stranicu autora

– biografije autora na hrvatskom i engleskom jeziku.

Prijave s naznakom “Zlatna lubenica 4.0 – (kategorija na koju se prijavljujete)” šalju se na e-adresu mediterraneafest@gmail.com do 17. svibnja 2020. godine u 23.59 sati.

Autori radova će o ishodu natječaja biti obaviješteni elektroničkom poštom do 24. svibnja 2020. godine.

Natječaj financijski podržavaju Zaklada Kultura nova, Ministarstvo kulture i Grad Pula.

Media Mediterranea

Media Mediterranea multimedijski je festival koji se održava od 1999. godine. Programski je fokusiran na područje novih medija i tehnologija, a cilj mu je promocija inovativnih i interdisciplinarnih umjetničkih praksi te afirmacija mladih i talentiranih domaćih autora koji se njima bave. Festival se iz godine u godinu razvija u skladu s društvenim aktualnostima, baveći se temama i problemima iz područja intermedijalne umjetnosti i najnovijih tehnologij, predstavljajući pritom radove koji na kreativan i kritički način propituju stvarnost u kojoj živimo.

Tema festivala

Dear Frenemy / Dragi (ne)prijatelju

Tisuće gladnih i promrzlih ljudi zvanih imigranti. Kilometri žilet-žice, mučenje i protjerivanje na granicama. LNG i GMO. Vojnici na ratištima nepoznatih zemalja. Milijuni noćenja, nesnošljive gužve i devastacija urbanog tkiva i prirodnog krajolika. Novac u džepu. Gubitak ljudskih i radničkih prava, iseljavanje i korupcija. Politička samovolja, niske plaće, mizerne mirovine, napuhane cijene. Kompanije. Prijatelj na kavi, sestra kod odvjetnika, supružnik na sudu. Danas like, sutra dislike.

U trenutku kada ne znamo točno gdje smo, tu ili tamo, na putu izlječenja ili totalne propasti, kada u moru dezinformacija sve više gubimo kontakt sa samima sobom i stvarnosti koja nas okružuje, kako možemo objektivno sagledavati odnose u svoj njihovoj kompleksnosti?

Tko nam je prijatelj, a tko neprijatelj? Kako ih prepoznati? Kako ih uopće vidjeti kada su neki od njih skriveni u virtualnim prostorima i konceptima kao što su vlast ili nacija?

Kao zapadnjaci, teške volje napuštamo dualizam, ali se rado prepuštamo oksimoronima. Frenemy (ne-prijatelj) nastao je kominacijom dviju riječi – prijatelj i neprijatelj – a odnosi se na osobu naspram koje je netko prijateljski raspoložen unatoč tome što im se fundamentalno ne sviđa ili gaje osjećaj rivalstva. To može biti i osoba koja kombinira karakteristike prijatelja i neprijatelja. Termin se koristi kako bi se opisale osobni, geopolitički ili trgovački odnosi između pojedinaca, grupa ili institucija. Isto tako, njime se označava kompetitivno prijateljstvo.

Koncept natječaja

Političko preživljavanje čovjeka zamislivo je jedino u zemlji u kojoj će prostori države biti probijeni i topološki deformirani i u kojoj će građanin naučiti prepoznati samog sebe kao izbjeglicu.

-Foreigners Everywhere

Sva je umjetnost ʻpolitička’, sva je estetika ʻpolitička’. Kako povući liniju?

-Gee Vaucher

Umjetnička djela koja su ispunjena socijalnim nabojem, što je često izraženo u radikalnim oblicima neposrednog političkog djelovanja unutar teorijskog aparata suvremene umjetnosti, definirana su kao “angažirana umjetnost”. Unutar rasprave suvremene umjetničke prakse kroz čitavo 20. stoljeće taj termin proizlazi iz kritičke prakse koja istražuje i izlaže negativne aspekte društvenog miljea ili društvene stvarnosti i/ili ukazuje na moguće alternative. Tako umjetnici direktno interveniraju u društveni kontekst i pokušavaju postići interakciju s publikom.

Uplitanje politike u modernu umjetnost naglasili su mnogi umjetnici poput Diega Rivere, meksičkog slikara, komunista i revolucionara ili Pabla Picassa povodom Svjetske izložbe u Parizu 1937. na kojoj je izložio Guernicu, najmoćniju antimilitarističku sliku u povijesti moderne umjetnosti.

Gaston Bachelard, francuski filozof i epistemolog, izjavio je: “Ništa nije dano, sve je izgrađeno”. Kroz ovu paradigmu možemo se prisjetiti još nekih umjetničkih remek-djela, i to onih izvan argumenata moderne umjetnosti bez kojih daljnji razvoj sudbine umjetnosti 20. stoljeća možda ne bi bio moguć. Prisjetimo se slike Sloboda vodi narod Eugena Delacroixa iz 1830. koja prikazuje srpanjsku revoluciju iste godine u Francuskoj protiv burbonskog kralja Karla X., što je na kraju dovelo do njegove abdikacije. Slika romantičarski prikazuje pobunu i žudnju za slobodom. Još sugestivnija slika u odnosu na neke recentne događaje, poput migrantske krize, jest remek-djelo Splav meduza Theodora Gericaulta. Dok leševi leže u prvom planu, na vrhu kompozicije ispružena je ruka “Slobode” sa zastavom poput političkog manifesta, odnosno zastavom koja je simbol slobode i francuskog republikanizma.

Bilo da je riječ o romantizmu 19. stoljeća ili modernizmu 20. stoljeća, a primjera ima još mnogo, grubo uplitanje politike u život zrcali se u slikama i angažmanima umjetnika kao odgovor na političke izazove određenog vremena. Činjenica jest da je u modernom svijetu kontekst politike sudbina umjetnosti. Da su u modernom svijetu političke prilike utjecale na umjetnička zbivanja dokazuju i promjene na karti kao posljedica Drugog svjetskog rata kroz egzil mnogih značajnih europskih avangardnih umjetnika u Sjedinjene Američke Države.

Od poslijeratnog apstraktnog ekspresionizma u Americi i enformela u Europi koji odišu egzistencijalnim pitanjima, do kasnijeg ”društva obilja” koje nailazi na sumnje ljevičarske antikapitalističke struje mladih intelektualaca ‒ među kojima se nalaze i mnogi umjetnici ‒ umjetničko se djelo mijenja i razmišlja sve više o društvenom aktualnom kontekstu kraja milenija. Novi mediji izražavanja koji nisu više čvrsti materijalni objekti poput slike ili kipa, već hepeninzi, akcijsko slikarstvo, body art, performansi, land art, minimalizam, konceptualizam, analitičko slikarstvo, novi konceptualizam povezani su s političkom, kulturnom, ekološkom, antropološkom, filozofskom i egzistencijalnom stvarnošću.

U posljednja dva desetljeća, jedan iz mora mnogih umjetnika, angažirani Santiago Sierra provodio je provokativne akcije širom svijeta. Pod utjecajem formalnog jezika minimalnih i konceptualnih umjetničkih pokreta 60-ih i 70-ih, bavi se problemom hijerarhije moći i klase koje djeluju u našem modernom društvu i svakodnevnom postojanju. Za izvesti rad Black Flag/Crna zastava otišao je na kraj svijeta kako bi oslobodio čovječanstvo. Na dvjema najekstremnijim točkama na Zemlji ‒ Sjevernom i Južnom polu ‒ u obliku dokumentiranog performansa zabio je crnu zastavu, simbol anarhističkog pokreta, kritizirajući pojam teritorija i prakse nacionalizma.

Što nije na otvorenoj ulici, lažno je.

-Henry Miller

Moglo bi se reći da je “angažirana umjetnost” dio tog novog konceptualizma, isto kao što bi mogli reći da je sva umjetnost “angažirana”, ako umjetnost ima za zadatak ili smisao realizaciju političkog ili etičkog ideala. No, za razliku od umjetnosti, politika nema nikakav odnos s moralnim principima.

Festival Media Mediterranea će se u svom 22. izdanju pozabaviti istraživanjem međuprostora prijateljskog i neprijateljskog, fokusirajući se pritom na umjetničko propitivanje i razotkrivanje njegovih različitih manifestacija, aspekata i zakulisnih igara.

Izvor

Leave a Reply


+ 4 = 13

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2020 | Impressum