Održana završna konferencija projekta GRAD(imo) ROJC – „DRUŠTVO U CENTRU“

Dvogodišnji projekt GRAD(imo) ROJC završio je dvodnevnom konferencijom „Društvo u centru“ koju je organizirao Savez udruga Rojca, a koja se održavala online u četvrtak i petak, 21. i 22. siječnja kroz četiri panela.

Projekt GRAD(imo) ROJC provodi Savez udruga Rojca (SUR) u partnerstvu s Gradom Pula i udrugama Zelena Istra, Metamedij, Merlin i Čarobnjakov šešir, a sufinancirala ga je Europska unija iz Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda. Projektom se želi osnažiti kapacitete organizacija civilnog društva Rojca i zaposlenika Grada za učinkovitije upravljanje s naglaskom na participativnost, razviti novi model javno-civilnog partnerstva u upravljanju DC-om Rojc te kreirati kulturne programe koji ističu socijalnu dimenziju kulture. Tijekom dvije godine SUR i partneri otvorili su Infopunkt, djelomično je uređen prostor kazališta Dr. Inat te je izrađen novi plan upravljanja DC-om Rojc, a koji će biti predstavljen u četvrtak, 28. siječnja 2021. godine.

Top-down i/ili bottom-up inicijative u razvoju DKC-ova

O Rojcu, njegovoj povijesti i modelima upravljanja bilo je riječi i na panelu “Top-down i/ili bottom-up inicijative u razvoju DKC-ova” koji je moderirao Krešimir Krolo. Sudjelovali su Đurđa Vrljević Šarić iz Javne ustanove u kulturi Tvrđava kulture Šibenik, zatim Hrvoje Pašalić iz zadarske Platforme ZadrugArt te Dušica Radojčić iz pulske udruge Zelena Istra i predsjednica Koordinacije DC Rojc. Ona je podsjetila kako su 1997. u zgradu ušle prve udruge, a 1999. sklopljeni su i prvi ugovori o korištenju prostora. Danas je više od stotinu udruga u zgradi, a uskoro se očekuje i novi model sudioničkog upravljanja, za što će biti potrebno osnovati javnu ustanovu s jednakim udjelom predstavnika korisnika Rojca i Grada Pule. Dobar primjer predstavlja i šibenska JUK, osnovana radi uređenja tamošnjih tvrđava i organizacije manifestacija, a što je dovelo do potpune preobrazbe grada.

Zašto se u Puli taj proces ipak odvija tako sporo, s obzirom na razdoblje otkad su se u zgradu uselile prve udruge, zanimalo je Marina Jurcana iz udruge Metamedij. „Mogu odgovoriti samo po svojem dojmu. A to je da je otpočetka uz viziju nedostajalo i političke volje da tu viziju potiče. Nije bio prepoznat značaj kulture i civilnog sektora, prevladavala je institucionalizirana kultura, a kultura izvana morala se izboriti za svoj prostor“, rekla je Radojčić.

Društveni aspekt kulture

Uz ova dva, održani su i paneli „Društveni aspekt kulture“ i „Izazovi financiranja DKC-ova“. Anita Buhin iz SUR-a naglasila je da su paneli formirani prema pitanjima s kojima su se susretali tijekom provedbe projekta GRAD(imo) ROJC. Povezivanjem i dijeljenjem resursa među organizacijama civilnog društva u Rojcu, inkluzijom marginaliziranih skupina i društvenom odgovornošću, ostvarena je sinergija među korisnicima Rojca i građanima. Odgovarajući na projektni poziv „Kultura u centru“ stvoreno je društvo u centru – potaknuta je međusobna suradnja među različitim društvenim akterima, razvijana je kreativnost i prošireno je područje kulturnog djelovanja na korist lokalnoj zajednici.

U okviru projekta organizirana su studijska putovanja, razmjene osoblja te edukacije i seminari. Izrađena je mapa potencijala Društvenog centra Rojc, a u postprodukciji je animirani film o sudioničkom upravljanju. U mnogobrojnim kulturnim programima sudjelovalo je 77 umjetnika i 415 građana.

Na panelu „Društveni aspekt kulture“ Mirko Petrić s Odjela za sociologiju sveučilišta u Zadru govorio je upravo o odnosu kulture, zajednice i društva te kako je iz kulturnih politika i teorija posljednjih desetljeća izbacivan pojam kultura i nadomještan pojmom kreativnost. „Kultura pretpostavlja zajednicu, a kreativnost je individualni pojam“, objasnio je Petrić. Kultura je stavljena u rang kreativnih industrija s mišlju da će se ona već sama nekako dogoditi i snaći na tržištu. Nemilosrdna profesionalizacija na svim razinama odrazila se i na kulturu, a o kojoj je država trebala voditi računa, između ostalog i da bude dio društva.

Inkluzivnošću ranjivih skupina u kulturi, kad se već ne bavi država, bave se udruge poput pulskog Metamedija. Ivana-Nataša Turković predstavila je niz realiziranih projekata, između ostalog i Novomedijski kultivator kojim se želi povećati interes mladih za kulturu te potaknuti njihovo participiranje na kulturno-umjetničkoj sceni. „Vi radite ono što ne radi sustav, a trebao bi“, poručio je Petrić.

Na svijetle primjere Metamedija nadovezao se Darko Lukić, teatrolog i član ekspertne skupine za izgradnju kapaciteta europskih prijestolnica kulture. „Velike institucije su više kreativne, a manje društvene u odnosu na udruge s nezavisne scene. Čuli smo da neki projekti udruge i nisu uspjeli, ali udruge su spremne i pogriješiti, dok ustanove nemaju tu fleksibilnost. One nužno streme izvrsnosti i u tom prostoru nema mjesta za inkluzivne prakse“, rekao je Lukić.

Izazovi financiranja DKC-ova

„Izazovi financiranja DKC-ova“, panel koji je moderirala Željka Tonković, izazvao je svojom temom i najveću diskusiju. Janja Sesar iz Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade Pogon i Dea Vidović iz Zaklade Kultura nova, govoreći o aspektima sudioničkog upravljanja i osiguranju sredstava za rad društvenih centara, navele su da se financiranje DKC-ova ne smije bazirati isključivo na projektima EU-a. Kako je u panelu sudjelovala i Anastazija Magaš Mesić iz Ministarstva kulture i medija, povuklo je to niz pitanja o daljnjem financiranju projekata i raspisivanju novog poziva Kultura u centru.

„Kroz poziv Kultura u centru prijavljena su 34 projekta, većina je već i završila i sada će se od svih sudionika tražiti informacije vezane za provedbu. Ukupno je dodijeljeno 50 milijuna kuna, što je ogromni novac u odnosu na proračun Ministarstva. Slažem se da se financiranje centara ne smije bazirati na projektima, ali ideja i je bila da se kroz projekte razviju oblici sudioničkog upravljanja i stvori održivost društvenih centara“, rekla je Magaš Mesić. Na pitanje kada bi mogao biti raspisan novi poziv odgovorila je da se radi na programiranju za sljedeće razdoblje, ali kako iz Europe nema gotovih uredbi, tako se programiranje odvija temeljem prijedloga i nacrta. Ipak, očekuje i da to bude brzo regulirano.

Sudionici su tom prilikom isticali neke probleme s isplatom sredstava iz projekata. Lena Radunić iz Grada Pule navela je da je Grad sudjelovao u projektu za mlade, a kako su mladima sredstva kasnila, tako je Grad morao kroz proračun osiguravati sredstva nužna za provedbu projekta. Općenito, bilo je dosta primjedbi i na sporost pri evaluaciji projekata, povratu sredstava i slično. Anastazija Magaš Mesić odgovorila je da su svi postupci provedbe na Nacionalnoj zakladi za civilno društvo, a koja oskudijeva kapacitetima. U Ministarstvu se ne čeka, rekla je, kad Ministarstvo dobije sredstva odmah ih i proslijedi.

Marino Jurcan zaključio je da nikako nije dobro da društveni centri ovise o projektima, ali ako uskoro ne bude poziva Kultura u centru 2, da će to za mnoge značiti nazadovanje. Međutim, održivost društvenih centara, rekao je, ne mjeri se samo financijski, nego i kroz više razine suradnje i povjerenja među udrugama i partnerima, kakve su i uspostavljene ovim projektom u Rojcu.

Mediji zajednice u DKC-ima

„Bez stalnog javnog fonda za novinarstvo, čije osnivanje traži Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH), nema dugoročnog opstanka medija. Jako mi je drago da su Mirjana Radulović i Radio Rojc dobili nagradu HND-a, ali činjenica je da će teško mediji zajednice moći opstati bez stalnog modela financiranja“, poručio je Hrvoje Zovko, predsjednik HND-a na panelu „Mediji zajednice u DKC-ima“, koji je vodio Paško Bilić. Riječki Radio Roža predstavila je Ana Galant, splitski KLFM Kristina Tešija, a pulski Radio Rojc Mirjana Radulović. Ovaj posljednji je od svih i najdalje dogurao, s obzirom da uskoro počinje s radom i na gradskoj frekvenciji za koju je nedavno dobio koncesiju. Početak emitiranja na novoj frekvenciji uslijedit će vjerojatno za Dan žena, na rođendan radija. No, bez obzira na razlike, sva tri radija muče slični problemi financiranja.

„Pred nama su izazovi, i profesionalni i tehnički. Između ostalog i kako ćemo se, kao neprofitni radio, financirati. Ali, imamo obvezu i želju stvarati program i educirati mlade“, rekla je Mirjana Radulović.

„Ovo što radite je neprocjenjivo i važno, a kako projekti zaista nisu dugoročno rješenje – to nisu ni stalni ni sigurni modeli financiranja – tako i inzistiramo na fondu kao mjeri za spas novinarstva. Činjenica je da se do sada država nije iskazala, evo već pet godina čekamo da se medijima isplate milijuni iz Europskog socijalnog fonda. Nadalje, u stalnom fondu želimo da struka ima i nadzor i da upravlja njime jer se ne smije događati da novac dobiva portal Priznajem.hr koji služi za širenje lažnih vijesti, a ne dobiva ga niz drugih medija. Naš je prijedlog i da se građanima isplaćuju olakšice na medijsku pretplatu“, rekao je Zovko.

Tekst Petra RIOSA LIČEN

Priredio B. V.

Izvor Radio Rojc

Leave a Reply


+ 9 = 16

KULTURISTRA – Web portal za kulturu Istarske županije

Kulturistra.hr je projekt koji su pokrenuli Istarska županija i Udruga Metamedij s ciljem razvoja kulturnog informacijskog servisa u Istarskoj županiji. Projekt teži ponuditi informacije o aktualnim događajima, ali i pružiti mogućnost pristupa različitim bazama podataka koje će sadržavati informacije o svim akterima u kulturi, kulturnim događajima, međunarodnim natječajima i potencijalnim međunarodnim partnerima. Ovim  projektom želimo pridonijeti boljoj komunikaciji na vertikalnoj i horizontalnoj razini, tj. istarskih kulturnih ustanova, između ustanova i umjetnika, te svih njih i šire kulturne javnosti.
Projekt financira Istarska županija.


KONTAKTIRAJTE NAS

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum