Konferencija “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija”/Konferencija kontradikcija
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
U Zagrebu se od 14. do 16. veljače održala Konferencija “Kultura, zajednička dobra i institucionalna inovacija” u organizaciji Savez udruga Operacija grad, Savez udruga Klubtura, Kooperativa – Regionalna platforma za kulturu i Pravo na grad u suradnji s Europskom kulturnom fondacijom i Fondacijom Heinrich Boell. Program se ukratko sastojao od seminara i diskusija na temu hrvatskog institucionalnog kulturnog ustroja (modeli, politike i instrumenti), iskustvima i planovima u budućnosti te regionalnoj suradnji, kao i o novim prostorima za kulturne instuitucionalne inovacije.
Jedan od panela izazvao je raspravu o novim prostorima za kulturu i institucionalne inovacije u čijem su uvodnom dijelu govorili gosti Martina Borovac Pečarević iz Ministarstva kulture RH, Katherine Watson iz European Cultural Foundation – Amsterdam i Teodor Celakoski iz Saveza udruga Operacija grad, Zagreb koji je izrazio svoju zabrinutost privatizacijom javnog dobra, ali i postojećim klijentelizmom. Martina B. Pećarević izjavila je da ne dijeli njegovu zabrinutost, pogotovo vezano uz javno-privatno partnerstvo kao model suradnje i inovacije. Ona smatra da nija svaka poduzetnička inicijativa nužno loša te da nije svako javno-privatno partnerstvo loše, mada trenutno postoji manjak ljudskih resursa u kulturnom sektoru.
Davor Mišković iz udruge Drugo more u svojem izlaganju spomenuo je istraživanje koje trenutno provodi u kulturnim centrima u Hrvatskoj. Intrigantan dio, koji je ujedno i paradoksalan, odnosi se na to da privatne udruge stvaraju u javni prostor i javno dobro, dok se javne ustanove upravljaju kao da su privatno vlasništvo. Mišković je također ustvrdio da upravo ove dvije suprotstavljene strane mogu dovesti do novog oblika hibridizacije ustanova, međutim ostaje pitanje što s udrugama i inicijativama koje djeluju izvan postojećih koalicija udruga u gradovima. Zaklada Kultura Nova primjerice jedna je od platformi koje financijski podržavaju takav način osnaživanja koalicija udruga što i potvrdila upraviteljica Zaklade, Dea Vidović. Sanjin Dragojević s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba govorio je o modelima kulturne politike, primjerice francuskom model države-arhitekta, britanskom modelu kulturnih vijeća i hibridnom modelu, koji je trenutno na snazi u hrvatskoj kulturnoj politici. Njega opterećuju nedostatak jasnoće, sustavnosti i koherentnosti u provođenju odluka, a Dragojević predlaže tkz. skandinavski model u kojem se kontinuirano provodi velik broj istraživanja u kulturi, tako da se prate stalna previranja i tendencije kojima treba težiti u kulturnom upravljanju. Dodao je kako je edukacija izrazito bitna za razvoj kulturnog sektora i da je to zapravo najvažnija uloga ustanova u kulturi.
U nastavku panela Chris Torch iz Interculta u Stockholmu unio je u diskusiju iskustva sa zapada rekavši kako je kultura u Švedsjkoj vrlo bitna radi razvoja interkulturalnih kompetencija i da je potrebna veća povezanost s publikom. U razvoju samih institucija po njemu postoje opasnosti od instrumentalizacije od strane političkih agendi, pa je potrebno precizno definirati očekivanja, te smatra da će se u budućnosti kulturni centri trebati transformirati u resurs centre. Milena Dragičević Šešić (Univerzitet u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti) više puta je spomenula značajnu tišinu i šutnju kulturnog sektora po pitanju kritike i otpora prema postojećem stanju. Kulturnjaci čekaju promjene u isto vrijeme shvaćajući da ih osim njih nitko drugi ne može proizvesti. Naglasila je važnost suradnje, kako među različitim sektorima (ne samo formalne koje se prikazuju za donatore), tako i zajedničku regionalnu perspektivu.
Nina Obuljan Koržinek s Instituta za razvoj i međunarodne odnose u Zagreba bila je vrlo kritična naspram državne uprave jer smo po njenom mišljenju u dvostrukoj krizi. Jedna je uvjetovana globalnim događajima, a druga lošim provođenjem reformi, te smatra da se dosad moglo kroz proračunski novac i njegovim nadolijevanjem krpati rupe i postojeće probleme, što bi se moglo ubrzo okončati kolabiranjem sustava, kako novaca više nema. Izrazila je zadovoljstvo zbog poziva na konferenciju i diskusiju, ali je i uputila kritiku organizatorima što nisu pozvani i predstavnici vlade i ustanova što razgovor o obostranim problemima suradnje čini pomalo uzaludnim.
Gošća iz utrechskog BAK-a Maria Hlavajova podijelila je nizozemska iskustva gdje je po njenom mišljenju jedno vrijeme trajala idila između političkog sustava i art zajednice, međutim prije nekoliko godina to se promijenilo. Osim slabije potpore, struktura publike se drastično promijenila i kulturni sektor treba pod hitno pronaći način bolje komunikacije s publikom i njenim interesima. Na samom kraju rasprave, sociolog Mirko Petrić dobro je zaključio kako se radi o kontradikcijama, u smislu djelovanja i financiranja nevladinog sektora gdje je postojeće stanje oblik hakiranja postojećeg sustava. Po njegovim riječima, civilno bi društvo trebalo imati veću ulogu u izgradnji kapaciteta i aktivno građanstvo može dovesti do institucionalnih promjena. Sama nezavisna scena mora po svojoj definiciji biti alternativna i po načinu djelovanja i po sadržaju i postignućima, kao što su i nužno potrebni novi hibridni oblici institucija i ustanova u kulturi.
Predstavnici znanstvene i aktivističke zajednice, dakle i ljudi iz institucija i nezavisnog kulturnog sektora u više su navrata spominjali neriješene probleme nastale u tranziciji, kontradikcije i nepovezanost između sektora, a predstavnici civilne scene još i korupciju, klijentelizam, kao i nepovjerenje u privatni, ali i javni sektor, odnosno borbu za proračunska sredstva i društveni status, pomalo nalikujući onima koje stalno kritiziraju.
Ured Kulturistre
Foto: Marino Jurcan[/lang_hr]
POSTOJI LI „NEZAVISNA KULTURA“?
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
U sklopu projekta „SURadnjom i znanjem za zajedničko dobro“ kojeg provodi SUR, Savez udruga Rojca uz koordinaciju udruge Metamedij, 11. i 12. prosinca održane su u „Dnevnom boravku“, zajedničkom prostoru DC-a Rojc, dvije tribine o nezavisnoj kulturi.
Tema prve bila je „Nezavisna kultura i pozitivne promjere“ . U uvodnom dijelu, sudionici su ocijenili trenutno stanje i položaj nezavisne kulture u kulturnim politikama Grada Pule. Predstavnici SUR-a, Irena Boljunčić-Gracin, Kristina Nefat, Ina Kihli i Marino Jurcan dali su kratak presjek stanja u kulturi, iz kojeg je vidljivo da su potencijali grada na svim područjima znatno veći od trenutne produkcije, ograničene sveprisutnim problemom nedostatne financijske podrške. Nadalje, ukratko je prikazan udio izvaninstitucionalne scene i kulturnog amaterizma u sredstvima koja su za kulturu izdvajana iz gradskih Proračuna, a izložena je i problematiku položaja nezavisne kulture, onako kako je ona obrađena u nedavno usvojenom Nacrtu kulturne strategije Grada Pule za razdoblje od 2014. do 2020. godine (čiji su autori, sociolozi Davor Mišković i Edgar Buršić, također sudjelovali, odnosno prisustvovali na tribini). U tom se dokumentu, uz ostalo, razmatra hrvatski kulturni sustav, koji je prije svega fokusiran na institucionalnu stabilnost, iz čega proizlaze i njegovi osnovni nedostaci. Oni se očituju u njegovoj zatvorenosti (svaka institucija djeluju zasebno, bez suradnje unutar i između sektorima),statusnoj nejednakosti (između zaposlenih u institucijama i pripadnika nezavisne scene) koja proizlazi iz društvenog statusa, a ne umjetničkog rada, te statičnosti (jer sustav ne institucionalizira nove oblike djelovanja, nema dinamike unutar sustava). Kako se radi o okviru koji uvjetuje djelovanje svih aktera u kulturnom sustavu, značajke sustava na državnoj razini reflektiraju se i lokalno, pa tako i sva predložena rješenja na razini grada počivanju na mogućnostima djelovanja unutar zadanog zakonodavnog okvira.
Davor Uljanić i Kristina Nefat razmotrili su svoja dosadašnja iskustva u radu gradskih Kulturnih vijeća, osnovanih kako bi ocjenjivali i birali projekte kojima se dodjeljuju proračunska sredstva, a čiji se članovi regrutiraju direktnim predlaganjem udruga u kulturi i kulturnih institucija. Unatoč brojnim nejasnoćama uslijed nepostojanja jasno utvrđenih kriterija, znakovito je da je čak 80 posto članova tih vijeća na neki način povezano s DC Rojc, što pokazuje da gradska uprava uvažava značaj Rojca i „nezavisne scene“ u dinamici gradskih zbivanja.
Tajana Ujčić predstavila je nedavno osnovanu Istarsku kulturnu agenciju, županijsko tijelo koje je zaduženo da svim akterima u kulturi poluotoka ponudi lakše umrežavanje i koordiniranje zajedničkih projekata, ali i sa spornom kontrolnom stavkom „odgovornosti osnivaču“. Mirjana Grahovac, ravnateljica MMC-a Luka predstavila je izazove s kojima se susreće njena organizacija koja je u gradu specifična po tome što je svojevrstan hibrid institucije i zajednice više strukovnih udruga. Predstavnica Grada Pule iz Odsjeka za kulturu, gospođa Lidija Musi izvijestila je kako je, nakon što ga je prije 5 godina ukinula, gradska uprava ponovno osnovala Upravni odjel za kulturu, u kojem će iduće godine biti zaposleno 8 djelatnika. To je, uz spomenuto usvajanje Strategije, ocijenjeno kao još jedan pokazatelj pozitivnih promjena u kulturi na lokalnoj razini.
Josip Pino Ivančić, samostalni umjetnik, doveo je u pitanje sam pojam „nezavisne kulture“, kako je rekao, „svi ovise o lovi koju dijeli uvijek ista ekipa“. Na to mu je Davor Mišković odgovorio kako, naravno, apsolutna neovisnost ne postoji, ali za razliku od institucija u kulturi – nezavisna scena nema sustav iznad sebe koji bi je ograničavao u izboru područja rada i prioriteta djelovanja. Međutim, Željko Marković je na to replicirao kako su pozitivne promjene koje bi nezavisna kultura mogla donijeti, neovisno o slobodi izbora prioriteta, uvelike ograničene činjenicom da ni ona ne može opstati bez javnog financiranja, pa se tako i ti prioriteti prilagođavaju kako ne bi ostali bez financijske podrške. To dalje znači, smatra on, da je kompletan kulturni sektor samo poligon za kulturnu hegemoniju onih „bližih financijama“, a tzv. „nezavisna kultura“ služi samo za pacificiranje eventualnih nezadovoljstava sustavom.
Svi su se sudionici složili da je potrebno utvrditi preciznije kriterija za dodjelu sredstava, za što je nužna i kvalitetnija i češća komunikacija među svim akterima. To je važno i kako bi se zajedno moglo nastupati i prema europskim sustavima financiranja kulturnih projekata, za što je Pula kao mala sredina u prednosti jer se sve to može puno učinkovitije i transparentnije provoditi.
Druga tribina, pod naslovom „Modeli razvoja nezavisnih kulturnih prostora u Hrvatskoj“ bila je zanimljivija „stanarima“ Rojca, jer su sudionici međusobno razmijenili korisna iskustva „plivanja“ kroz nedoumice i poteškoće sustava. U ovoj su tribini – osmišljenoj u sklopu projekta „Civilno-javna partnerstva u kulturi i hibridne institucije“ kojeg financira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, pored predstavnika udruga iz Rojca i udruge „Punta Christo“, sudjelovale i Miljenka Buljević iz zagrebačkog Centra za dokumentiranje nezavisne kulture (Booksa), Sanja Burlović iz zagrebačkog Attacka i Medike, te Nataša Kadin kao predstavnica Doma mladih u Splitu. Pored različitih načina funkcioniranja i financiranja, svi su se složili da je im je zajednički problem u održavanju kontinuiteta, te u educiranju mlađih članova koji će udruge nastaviti voditi. Također, svima problem predstavljaju i komplicirane procedure za natječaje koje za kulturne projekte nudi EU. Naime, pored zahtjeva za djelomičnom financijskom garancijom od strane lokalne uprave, velika je prepreka to što svaki takav natječaj zahtjeva i detaljnu projektnu dokumentaciju, za izradu koje treba priskrbiti značajna dodatna sredstva. Konkretno, DC Rojc bi do veljače naredne godine mogao aplicirati na atraktivan natječaj kojim bi se mogla priskrbiti sredstva za uređenje hostela u stražnjem krilu, te za obnovu krova zgrade, ali sredstva za izradu projektne dokumentacije još nisu „izmišljena“.
Tekst i foto: D.K.
Novi program Kreativna Europa 2014.-2020.
Europska unija donijela je novi program Kreativna Europa za razdoblje 2014.-2020. čiji je cilj poduprijeti europsku kinematografiju, kulturni i kreativni sektor s ciljem doprinosa održivom rastu i zapošljavanju u skladu sa strategijom Europa 2020 koja promiče pametni, održivi i inkluzivni razvoj. Za program je predložen proračun od 1,8 milijardi eura.
Prema istraživanjima, kultura čini važnu ulogu u ekonomiji Europske unije. Naime, udio kulturne i kreativne industrije u europskom BDP-u iznosi 4,5% i čini 3,8% zaposlenih na europskoj razini uz rast zaposlenosti od 3,5% godišnje. Kreativna Europa je odgovor na takve trendove strateškim pristupom i planom ulaganja u taj sektor. Predviđa se da će u razdoblju od 2014.-2020. godine u programu sudjelovati najmanje 8000 kulturnih organizacija, 300 000 umjetnika, kulturnih profesionalaca i njihovih proizvoda koji će primit potporu za prekograničnu suradnju što će im pomoći stjecanje iskustva i stvaranje međunarodne karijere. Potpora će uključiti umjetnike, profesionalce u kulturi i organizacije u izvedbenim i ostalim umjetnostima, oglašavanju, filmu, TV-u, glazbi, interdisciplinarnim umjetnostima, baštini i industriji video igara.
Dosadašnji programi Kultura, MEDIA i MEDIA Mundus biti će obuhvaćeni zajedničkim okvirnim programom u Kreativnoj Europi ali će različiti sektori biti u različitim programskim aktivnostima. Kreativna Europa će udružiti do sada razdvojene mehanizme potpore kulturnom i audiovizualnom sektoru u zajednički tzv. ‘one stop-shop’ otvoren svim kulturnim i kreativnim industrijama, ali će uz to odgovarati na zasebne potrebe kulturnog i kreativnog sektora preko posebnih programskih aktivnosti, Kulture i MEDIA.
Program će, kao i dosadašnje programe u kulturi, provoditi Izvršna agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualnu djelatnost. Na natječaje će se moći prijavljivati pravne osobe, odnosno, kulturne organizacije i institucije iz svih država članica EU28, države članice EFTA-e (Island,Lihtenštajn, Norveška i Švicarska), Turska, Makedonija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina te susjedne države. Ostale države moći će sudjelovati u programu u posebnim aktivnostima.
Europska komisija iznijela je neslužbeni plan početka implementacije programa Kreativna Europa nakon što je u ovoga mjeseca odobrila program rada za 2014. godinu (Annual Work Programme 2014) – ciljevi, prioriteti, opis aktivnosti i očekivani rezultati, nacrt ukupnog financijskog plana, indikativan iznos alociran za svaku aktivnost, selekcija i sufinanciranje, provizorni vremenski okvir. Ova radnja uključivala je stručnjake iz zemalja članica kao i zajedničke susrete s predstavnicima članova odbora programa Kultura i MEDIA.
Krajem 2013. godine očekuje se objava Programskog vodiča, odnosno, Smjernica za prijavitelje kako bi imali vremena za pripremu prijava te objava prvih rokova za prijave.
Na stranicama Europskog parlamentu objavljena je studija Instituta za međunarodne odnose koja je sveobuhvatna analiza programa Kreativna Europa. Studiju možete pogledati ovdje.
Položaj nezavisne kulture u Nacrtu kulturne strategije grada Pule za razdoblje od 2014. – 2020.
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
U ovom tekstu pokušati će se dati uvid u važnost nezavisne kulture prema nacrtu kulturne strategije grada Pule, koja je jednoglasno prihvaćena na 4. sjednici Gradskog vijeća 24. listopada 2013. Autori strategije su Davor Mišković i Edgar Buršić, i sami više-manje vezani za nezavisnu kulturnu scenu.
U uvodnom dijelu teksta u kojem se opisuje kulturni sustav autori navode njegove glavne nedostatke, a to su:
- njegova zatvorenost (institucija djeluju zasebno, nema suradnje unutar sektora niti s drugim sektorima),
- nejednakost (među zaposlenima u institucijama i pripadnicima tzv. nezavisne scene, gdje se pritom nejednakost ne temelji na radu nego na statusu)
- statičnost (sustav ne institucionalizira nove oblike djelovanja, nema dinamike unutar sustava).
Dakle, prema autorima, osnova problema za razvoj nezavisne kulture leži u specifičnostima hrvatskog sustava koji je prije svega fokusiran na institucionalnu stabilnost, gdje se nezavisna kultura nalazi u podređenom položaju, jer stabilnost proizlazi iz društvenog statusa, a ne umjetničkog rada.
Taj različit odnos dovodi aktere u konfliktnu situaciju aktere što kao posljedicu ima nesuradnju.
Strategije i strateški ciljevi:
Tri su ključne strategije za period do 2020.:
- umrežavanje institucija, nezavisne scene i pojedinaca: unapređivanje međusobne komunikacije i stvaranje suradničkih platformi
- razvoj publike: povećanje broja korisnika/publike i produbljivanje razumijevanja umjetničkih djela
- intersektorska suradnja: uključivanje kulture u ekonomske i socijalne razvojne programe.
Na taj se način nezavisnoj kulturi daje poprilična važnost u smislu da postane nezaobilazni faktor u strateškom promišljanju kutlurnog razvoja.
Vizija razvoja kulture i nezavisna kultura:
Vrlo značajnu ulogu nezavisna kultura ima u samoj viziji razvoja kulture gdje se navodi da kulturni standard građana Pule počiva na tri oslonca, a to su kulturna baština, javne ustanove i nezavisna scena. Autori stoga zaključuju da je u idućem razdoblju ključno osiguranje stabilnosti nezavisne scene.
Aktivnosti:
Predloženo je 17 aktivnosti u kojima nezavisna kultura zauzima vrlo važno mjesto.
Jedna od navedenih aktivnosti je redizajn natječaja za javne potrebe koji bi trebao omogućiti uvođenje višegodišnje financiranje programa.
Druga aktivnost direktno povezana s razvojem nezavisne kulture je implementacija suradničkih projekata i platformi koja bi pridonijela jačanju kohezije među akterima, otvaranju ustanova i stabilizaciji nezavisne scene.
Sljedeća aktivnost vezana za razvoj nezavisne kulture jesu mala ulaganja kako bi se unaprijedili zapušteni prostori u kojima se te aktivnosti obavljaju.
Sljedeća aktivnost odnosi se na uspostavljanje protokola za suradnju između ustanova u kulturi i drugih aktera u kulturi budući je nezavisnu kulturnu produkciju nužno integrirati u djelovanje kulturnih ustanova.
Nadalje, važna za razvoj nezavisne kulture trebala bi biti aktivnost pod nazivom Program zajednice kao druga faza redizajna natječaja za javne potrebe. Planira se razdvajanje programa koji imaju vrhunsku umjetničku vrijednost od programa koji su važni za zajednicu, iako imaju više zabavnu nego kulturnu dimenziju. Za prve bi bila ključna njihova estetska vrijednost, a za druge uključenost zajednice, odnosno broj posjetitelja.
Posljednja aktivnost koja se direktno bavi razvojem nezavisne kulture jest stvaranje produkcijskog fonda.
Može se stoga zaključiti da je nezavisna kultura dobila vrlo važno mjesto u Kulturnoj strategiji grada Pule. Predložene aktivnosti prije svega se odnose na unaprijeđenje komunikacije i suradnje, načina financiranja na lokalnoj razini te ulaganja u opremu i prostor. Ono što će predstavljati izazove u njenoj provedbi su količina dostupnih financijskih sredstava na raspolaganju, kvaliteta ljudskih resursa za njenu implementaciju te upitna estetska kvaliteta umjetničke produkcije koju nudi nezavisna kultura. Strategija se također i dalje ne bavi hibridnim oblicima djelovanja na lokalnoj kulturnoj sceni, kao što su javno privatna partnerstva te obavljanje komercijalnih djelatnosti od strane udruga i njihovih tvrtki, a na koje su udruge prisiljene kako bi preživjele u turbulentnim okolnostima.
Tekst: Marino Jurcan
Kulturalne industrije u Hrvatskoj
Kulturalna industrija, termin koji su skovali Theodor Adorno i Max Horkheimer, odnosila se u drugoj polovici 20. stoljeća na njihovu tvrdnju da je nekada autonomna sfera kulture kroz industrijsku organizaciju rada potpala pod utjecaj instrumentalne logike stvaranja profita, tako da je industrija masovne popularne kulture (kojoj pripadaju film, radio, glazba, itd.) mijenjala prostor slobode kulture u prostor ostvarivanja profita.
Pola stoljeća kasnije, u kulturnim industrijama se ne proizvodi i ne prodaje samo roba nego simbolička dobra – brandovi, ali njih proizvode i koriste kao simbolički potencijal i akteri nezavisne kulturne scene. U ime razjašnjavanja smjera u kojem kulturne industrije idu danas u riječkoj Molekuli će se od 12. do 13. studenog 2013. godine održati simpozij na temu Perspektive kulturnih industrija u Hrvatskoj.
U dva dana simpozija postavit će se pitanja o tome što su kulturalne industrije u Hrvatskoj, koji su budući i postojeći modeli, te izdavaštvo i distribucija kulturnih proizvoda. O umjetnicima u kulturalnim industrijama pričat će Mrle iz Let 3 i Saša Antić iz TBF-a, dok će o festivalima pričaju Vedran Meniga i Petar Milat.
Simpozij Perspektive kulturalnih industrija u Hrvatskoj organizira mreža Clubture u sklopu edukacijskog programa Centara znanja za društveni razvoj u području nezavisne kulture. Realizaciju programa podržava Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.
Predložena pulska Kulturna strategija 2014. – 2020.
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
Danas, 24. listopada 2013., zakazana je sjednica pulskog Gradskog vijeća na kojoj će se odlučivati o prijedlozima Kulturne strategije grada Pule za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Na jučerašnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Boris Miletić predstavio je tridesetak akata donesenih u razdoblju od 12. do 22. listopada, pa se danas može očekivati i rješenje o otvaranju novog. tj. starog odjela za kulturu Grada Pule kojeg je u velikoj mjeri i najavio Nacrt kulturne strategije a koji su izradili sociolozi Davor Mišković i Egdar Buršić u srpnju ove godine. Nakon srpanjskog predstavljanja Nacrta kulturne strategije koji je bio izrazito loše posjećen od strane kulturnjaka, samo je šest primjedbi stiglo na adresu Grada Pule elektronskim putem, a kako navodi Glas Istre, potpisani su Miodrag Kalčić, Jasminko Balenović, Filip Zoričić, Udruga Metamedija, Gradska organizacija SDP-a i Istarsko narodno kazalište-Gradsko kazalište Pula.
O razlozima minimalne građanske participacije u društveno-kulturnim i političkim procesima ovoga grada može se raspravljati jesu li znak visokog razine sudjelovanja ključnih aktera u kulturi u kreiranju teksta ovog dokumenta ili simptom teške apatije i (ne)povjerenja u politički sustav ili tek kroničan nedostatak zagovaračkih kapaciteta aktera u bojnom polju kojeg zovemo općim imenom “kultura”.
Rezultati natječaja za neprofitne medije Ministarstva kulture
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
Ministarstvo kulture dodijelilo je ukupno oko 3 milijuna kuna neproftnim medijima i to po 400. 000 tisuća kuna nepovratnih sredstava portalu H-alter, projektu Treći sektor – civilno društvo na malom ekranu (Fade In) te Forum.tm (Dom kulture Zagreb). U drugom krugu natječaja, osim navedena tri medija Ministarstvo je odlučilo novčano podržati još 11 medija: javni radijski servis Radionet, portal Kulturpunkt.hr, VoxFeminae.net, Lupiga, In-portal.hr, Crol.hr, Nepokoreni grad, Radio Student, Crveni kotač – hrvatsko-romski časopis, TV emisija »Cenzura«, portal Booksa.hr.
Financijska sredstva su, kako je i očekivano, dobili uglavnom zagrebački mediji okupljeni oko mreže neprofitnih medija koji su i inicirali cijelu priču oko financiranja neprofitnih medija iz dijela prihoda od igara na sreću na natječaju Ministarstva kulture te predložili set kriterija o kojima je kasnije raspravljano sa zainteresiranom javnošću.
Cilj samog natječaja je bio unaprijediti status postojećih i novoosnovanih neprofitnih medija te umanjiti probleme s kojima se susreću u svakodnevnom radu, nedostatak profesionalno angažiranog osoblja ali i manjak utjecajnosti i vjerodostojnosti.
Uskoro će biti jasnije jesu li potpore bile neka vrsta socijalne pomoći za one najvidljivije i najglasnije ili će ona zaista unaprijediti sektor neprofitnog novinarstva. Dojam je da njime željelo popraviti status medija, ali se nije razmišljalo o medijskoj sceni. Za vjerovati je da će nakon što su namireni glavni igrači, sljedeće godine nešto sredstava ostati i za lokalne i regionalne medije van metropole, kojih je i u ovom slučaju kao i u gotovo svakom natječaju Ministarstva, oko 80% iz Zagreba.
U svakom slučaju treba čestitati najuspješnijima na dosadašnjem radu koji je sada prepoznat i od komisije koja je bila oformljena za ovaj natječaj (u sastavu: Dejan Kršić, Nada Zgrabljić Rotar, Sanja Sarnavka, Đurđica Klancir, Stojan De Prato, Željko Blaće i Mima Simić).
[/lang_hr]M. J.[/lang_hr]
Predstavljen Nacrt kulturne strategije Grada Pule
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
U utorak, 6. kolovoza, javno je predstavljen Nacrt kulturne strategije Grada Pule u Gradskoj vijećnici. Nacrt su predstavili Jasmina Nina Kamber, pomoćnica pročelnika za društvene djelatnosti i sam pročelnik Erik Lukšić, uz oba autora Nacrta kulturne strategije sociologe Davora Miškovića i Edgara Buršića.
Davor Mišković kratko je predstavio način izrade Nacrta koji se gradio kroz razgovore i fokus-grupe s kulturnim djelatnicima, stručnjacima, kulturnim vijećima, ali i predstavnicima publike kao plan lišen megalomanije i kao izrazito pozitivan pokret naprijed za stanje kulture u gradu. Autori su primjetili kako Pula ima neograničene potencijale za kulturni rast, ali koji su neostvarivi u postojećem stanju zbog konkretnih problema, a ti su da u Puli “prolazi svašta”. Stanje je još gore kad se uzmu u obzir opći uvjeti financijske krize, koje slijedi narušeni sustav vrijednosti i nepostojanje prostora odgovornosti u kojem se onda svi akteri u kulturi, od uprave do korisnika, osjećaju nemoćni išta promijeniti.
Nacrt, čija je izrada koštala 40.000 tisuća kuna, djelomično je napisan s namjerom da se sastavi protokol koji bi bio transparentan, u kojem bi bilo vidljivo tko donosi odluke te da se uz takav autoritet vezuje i odgovornost. Primjećeno je i da na kulturnom polju proizvodnje postoji nejednakost ne samo u smislu primanja, statusa i stabilnosti, već i da institucije prihvaćaju vrijednosti podilaženja tržištu i publici koje im nisu imanentne.
Intencija dugogodišnje kulturne strategije je kohezija kulturnog sektora kroz razvijanje vrijednosne orijentacije, interesno povezivanje aktera u kulturi od strane Odjela za kulturu koji će se ponovo oformiti i čija će glavna zadaća biti da postane platforma za suradnju javnih kulturnih ustanova i nezavisne kulturne scene, udruga i društava. Kroz Odjel za kulturu Grada Pule trebao bi se stvoriti “moment solidarnosti” kako bi se izbjegle zamke nejednakosti i komercijalizacije, a da bi se povećalo uzajamno poštovanje kulturnih djelatnika. Ovako teoretski postavljena kulturna strategija naglašava pristup kulturnom radu kao radu za javno dobro, a to je ono koje tržište ne bi osiguravalo ili bi ga pružalo nedovoljno i to samo za odabrane.
Kultura je javna potreba građana i upravo u današnjim uvjetima sužavanja javnog i širenja privatnog prostora (prisjetimo se samo koliko kvadratnih metara zauzimaju terase kafića na našim trgovima), kada treba tražiti nove načine financiranja i funkcioniranja kulturne proizvodnje, što rade pulski kulturni djelatnici, imaju li oni nove ideje, primjedbe na Nacrt kulturne strategije, komentare ili sugestije? Ne, sudeći po broju prisutnih pulski kulturni djelatnici nisu zainteresirani za participaciju u javnoj raspravi o smjeru u kojem će se kultura kretati sljedećih šest godina. Djelomično i gradska uprava snosi odgovornost što je 6. kolovoza bilo prisutno više novinara negoli kulturnjaka. Nacrt je objavljen 25. srpnja, rok za prijavu primjedbi bio je otvoren do 2. kolovoza, a javna rasprava zatvorena je isti dan. Ostali razlozi za apstinenciju od aktivnog participiranja u donošenju odluka vlasti možda se kriju u tome što su kulturnjaci rekli sve što su imali reći pri izradi Nacrta, ali to ne isključuje one ostale. Je li to pokazatelj toga da kultura i nije javna potreba građana koju konzumiraju tek malobrojni ili da je osjećaj nemoći prisutan u tolikoj mjeri da ni sami kulturnjaci, a ni publika nemaju utjecaja na donošenje odluka niti uz svu demokratsku “šminku”?
Ipak, od prisutnih kulturnih djelatnika najglasniji bili su ravnatelj Arheološkog muzeja Davor Komšo i voditelj Dramskog teatra Inata Branko Sušac koji su imali što pohvaliti ili primjetiti, primjerice podršku Grada u pisanju natječaja. Zamjenik župana Miodrag Čerina naglasio je problem koji je istaknut u Nacrtu, problem razvoja publike i zapostavljenih kanala komunikacije između institucija i publike. Vladimir Torbica, županijski pročelnik Upravnog odjela za kulturu dao je konkretan prijedlog da se osnuje državna agencija za pisanje natječaja za EU fondove. Jasno je da za ostvarenje velikih kulturnih potencijala koje grad Pula ima nije dovoljno državno financiranje, pa je tako bilo postavljeno pitanje pročelniku Eriku Lukšiću kako će se financirati Odjel za kulturu. Odgovor je očekivano glasio da se Odjel namjerava financirati iz gradskog proračuna, što znači da će isti novac biti upotrijebljen za širenje sistemske podrške nauštrb širenja kulturne produkcije.
Bez obzira na to što kulturni djelatnici inzistiraju na sastavljanju Odjela za kulturu, do stvarnih operativnih planova, dozvoljenih sredstava i rokova za razvoj kulture morati ćemo još pričekati do izrade konačnog teksta Kulturne strategije i prihvaćanja tog dokumenta od strane gradonačelnika, pa usvajanja na Gradskom vijeću i naposljetku izbora pročelnika za kulturu Grada Pule kada će stvari valjda biti malo jasnije.
Tekst: Tatjana Tomić
Kulturna strategija za kultiviranje kulturnjaka
Na internetskim stranicama grada Pule 25. srpnja objavljen je Nacrt kulturne strategije za razdoblje od 2014. do 2020. koji je sada dostupan široj javnosti za komentare u formi javne rasprave. U ovom članku pokušat ćemo sumirati sadržaj Nacrta strategije i dati osvrt na njegove glavne smjernice.
Odmah u startu treba se reći da je dobro što je uopće došlo do njegove izrade iz razloga što se izrada bazirala na participaciji stručne javnosti s više krugova konzultacija i fokus grupa, a ne kabinetskim putem kako je to često običaj. Nakon provedenih analiza došlo se do zaključaka da su svi problemi prouzrokovani lošim i neadekvatnim postojećim kulturnim sustavom Republike Hrvatske kojemu nedostaje mehanizam javne odgovornosti.
Ključni problemi koji su definirani u 6-godišnjem razdoblju:
- nedostatak novca
- nedostatak vrijednosne orijentacije
- nedostatak raspodjele odgovornosti
- nejednakost unutar kulturnog sustava, a koji je također povezan s pitanjem vrijednosti.
U tekstu strategije definirani su i potencijali. Naravno, navodi se da su ogromni, ali limitirani nedostatkom kapitala i organizacije te se spas nazire u EU fondovima, što je u zadnje vrijeme česta politička fraza. Misija koja se navodi je kontinuirano unapređivanje kulturnog standarda građana. Vizija je takva da se zamišlja da kultura u nekom budućem razdoblju zaista i postane generator razvoja, samo je pitanje hoće li gospodarstvo preživjeti do ostvarenja te vizije. Kao tri oslonca kulturnog standarda građana Pule navode se kulturna baština, javne ustanove i nezavisna kulturna scena kao ključ razumijevanja kulturnog sektora, a koje građani, dodaje se, “ne uspijevaju niti pratiti i čak je iznad njihovih očekivanja”.
Predloženi strateški ciljevi su:
1. Redefinirati ulogu javnih ustanova u kulturi na način da postaju odgovorne ne samo za vlastiti razvoj nego i za razvoj cijelog područja na kojem djeluju; to je smisao njihove javne funkcije.
2. Uspostaviti protokole za kontinuiranu komunikaciju među akterima u kulturi – uvesti obvezu kvartalnih sastanaka kulturnih vijeća i godišnjeg sastanka članova vijeća i korisnika proračunskih sredstava, organizirati godišnju tribinu o stanju pulske kulture i dr.
3. Razviti velike gradske projekte koji se financiraju sredstvima EU-a, Ministarstva kulture i sl. putem kojih se u Pulu dovodi novac nedostupan pojedinačnim organizacijama.
4. Uspostaviti intersektorsku suradnju s osobitim usmjerenjem na urbano planiranje i turizam, na sektore s kojima je kulturni razvitak u Puli neraskidivo povezan.
5. Poticati korisnike proračunskih sredstava da se bave razvojem publike (kroz marketing i odnose s javnošću) i medijacijskim programima.
6. Stabilizirati sektor nezavisne kulture kroz uvođenje višegodišnjih financijskih potpora.
Strategije djelovanja
Do 2020. godine za grad Pulu ključno je raditi na ostvarenju triju strategija djelovanja:
- umrežavanje institucija, nezavisne scene i pojedinaca: unapređivanje međusobne komunikacije i stvaranje suradničkih platformi
- razvoj publike: povećanje broja korisnika/publike i produbljivanje razumijevanja umjetničkih djela
- intersektorska suradnja: uključivanje kulture u ekonomske i socijalne razvojne programe
Aktivnosti
Ukupno je definirano 17 aktivnosti koje je potrebno provesti kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi.
Kako autori sami navode, ne radi niti o velikom broju niti o pretjerano kompleksnim aktivnostima, njihova provedba samo pretpostavlja veliku upornost jer je riječ o mobilizaciji i koordinaciji većine aktera pulske kulturne scene. Nadalje, autori kažu da je olakotna okolnost za provedbu ove strategije to što se ne temelji na financijskim ulaganjima nego na socijalnoj koheziji te njezina provedba počiva na unutarnjim snagama.
Što zaključiti?
Sve u svemu, ovo je još jedna strategija iz pera D. Miškovića, inače vrlo kvalitetnog stručnjaka za kulturne politike, koji je dosad uobličio Istarsku kulturnu strategije te onu Grada Pazina, čime je postao najproduktivniji autor kulturnih strategija zasigurno na regionalnom, ali i na nacionalnom nivou.
Međutim, ona se doima kao vrlo kvalitetno sročen plan rada budućeg Odjela za kulturu za naredno šestogodišnje razdoblje. Da se prisjetimo, 2009. Odjel je ukinut s argumentom bolje racionalizacije troškova, stoga je logično zapitati se odakle sada sredstva za ponovno pokretanje, a posebno imajući na umu kompleksnost zadataka koje se stavljaju pred njih u budućem razdoblju. Sudeći po tome, taj će Odjel trebati zaposliti tim od još najmanje 4 – 5 vrhunskih menadžera i pitanje je samo je li to realno očekivanje od navedene stategije jačanja kulture kojoj umjesto novaca namjenjenog za programe treba novac za organizaciju unutar vlastitih redova.
Što se tiče samih kulturnih potencijala te specifičnosti Pule u tom smislu, s obzirom na izabrane strategije može se reći da je situacija dramatična; kulturnjaci su nekultivirani i treba ih naučiti lijepom i pristojnom ponašanju, oni su razjedinjeni – te ih treba naučiti surađivati, a grad i publika su zapušteni te ih treba bolje održavati.
Naravno ovo je samo subjektivni osvrt još jednog kulturnjaka, stoga vas pozivamo da se i sami uvjerite u tekst na internetu (http://www.pula.hr/uploads/media/Kulturna_strategija_Grada_Pule_2014.pdf) i uključite se u raspravu dok je još moguće, rok ističe u petak 2. kolovoza. Moramo naglasiti kako je vrijeme (kraj srpnja i vrijeme godišnjih odmora), mjesto (samo On-line) i trajanje (10-ak dana iako je običaj rok od mjesec dana) javne konzultacije problematično.
Summa summarum, ovo je još jedna generička strategija, koja bi kao vodič mogla poslužiti bilo kojem manjem gradu u Hrvatskoj bez Odjela za kulturu u smjeru organizacije takvog odjela. Ona nam otkriva kako je zapravo moguće razvijati kulturu u vrijeme besparice, primjerice s kultivacijom kulturnjaka za početak.
Piše: Marino Jurcan
Nacrt Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020.
Autor: Admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
Odsjek za kulturu Grada Pule u suradnji s vanjskim suradnicima izradio je Nacrt Kulturne strategije Grada Pule 2014.-2020., te se isti upućuje na javni uvid.
Nacrt Kulturne strategije Grada Pule 2014.-2020. izlaže se na javni uvid, osim na internetskim stranicama Grada Pule www.pula.hr (sekcija: Odsjek za kulturu, Dokumenti i izvješća) i na oglasnoj ploči Upravnog odjela za društvene djelatnosti.
Uvid u Nacrt Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020. moguć je svakog radnog dana od 8,00 do 11,00 sati u vremenu od 26. srpnja do 02. kolovoza 2013. godine u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, Sergijevaca 2/2, Pula.
Javno predstavljanje Nacrta Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020. održat će se dana 06. kolovoza 2013. godine s početkom u 10,00 sati na adresi Forum 1, Pula.
Sva zainteresirana javnost, po iščitavanju ovog dokumenta, svoje prijedloge, primjedbe, komentare i sugestije može dostaviti u pisanoj formi u pisarnicu Grada Pule i na e-mail adresu kulturna.strategija(at)pula.hr do 02. kolovoza 2013. godine. Prijedlozi koji pristignu u pisanoj formi imat će jednak tretman pregleda i mogućnosti uvrštavanja u konačni tekst.
Nakon dovršetka postupka javne rasprave, po izradi konačnog teksta Kulturne strategije Grada Pule 2014. – 2020. i prihvaćanju od strane Gradonačelnika, ovaj dokument biti će upućen na usvajanje Gradskom vijeću Grada Pule.
