Autor: admin | Kategorije: Kulturna politika, Vijesti
Razgovor s Biljanom Mickov iz Novog Sada, urednicom časopisa Nova misao o održivom razvoju u kulturi.
1.Što je to održivost i i je li moguće kroz kulturu postići društvenu održivost?
Održivost razvoja, govorimo o sektoru kulture, praktično je stvaranje sistema, plana koji omogućava konstantantni kontinurani razvoj sektora u kulturi. Kada kažemo „održivost u kulturi„ to znači da svaki grad ili regija i država treba imati određenu kulturnu politiku koja se provodi u djelo (implementira). Pored toga, svaka sredina, grad treba imati strateški plan koji kulturu stavlja u poziciju centra i blisko je vezuje s ekonomijom. Takav strateški plan podrazumijeva participaciju kulture u urbanom planiranju, digitalizaciju, uključivanje suvremenog menadžementa u kulturi itd. Svaka sredina mora balansirano kroz plan unaprijediti sektor kulture. Samo nas vrijeme tjera na takve pomake. To je održivost, a naravno mi to radimo ne samo zbog umjetnosti i kulture nego i zbog društva. Da, naravno da se kulturom postiže i društvena održivost. Oni se uzajamno razvojno nadopunjuju i mislim da je to odlično. Kultura je četvrti stup održivog razvoja jednog društva (Agenda 21 Culture) pored ekonomije, društvene inkluzije, vlade i okoline. Definitivno živimo u vremenu koja nas tjera da pojačamo učešće aktivnosti u kulturi i za građane, time jačamo kreativnost koja je sve više dominatnija i u životima svih nas, sve je to uvjetovano razvojem tehnologije.
2. Na koji način su kreativnost i participacija građana bitni za postizanje održivosti?
Kreativnost nam je potrebna svima, i profesionalcima u kulturi i građanima. Mislim da sam djelomično odgovorila na ovo pitanje u prethodnom pitanju. Kreativnost je nužnost suvremenosti. Participacija građana je bitna na više nivoa, institucije kulture više nisu zatvorenog tipa kako smo navikli. One su otvorene i aktivne institucije koje daju poseban doprinos ljudskom razvoju. Prije svega edukacijski karakter je jako dominatan izlazak van ustaljenih sistema rada, participacija građana je jako bitna. Brzi razvoj tehnologije nas tjera da budemo kreativni jer se sistemi brzo mijenjaju. Individualna, kreativna ideja ima svoju ekonomsku vrednost. Mrežu se jedan od bitnih elemenata, i mislim da će nova elita biti sačinjena od ljudi koji su u mrežama i onih koji su konzumenti. To je „ nova elita“ .
3. Zašto je važno istraživanje u kulturi za razvoj održivosti?
To je važan deo razvoja kulturnog sektora. Istraživanje otvara razvoj novih modela funkcioniranja kako za menadžere institucija kulture, kustose, urednike programa itd. Pri tom mislim na forume, konferencije, seminare. Razmjena ideja dovodi do razvoja novih modela te tako profesionaci u sektoru kulture i sami građani koji su učesnici u tom procesu mogu napredovati. Ja se zalažem za forume i konferencije unutar institucija i veće povezivanje univeziteta i muzeja, tako i bolji odnos između lokalnih vlada i institucija.
4. Ulaze li se dovoljno u edukaciju i istraživanje u tranzicijskim zemljama, i bivše YU?
Naravno da se ne ulaže, to mora biti mnogo intenzivnije. Manje-više je slična situacija u ovom regionu. Na bivšem YU prostoru vlada neka vrsta „ zatvorenih institucija “. Jako se slabo organiziraju forumi s europskim ekspertima i ako se organiziraju forumi teško da se implementira nešto novo, tj. jako se sporo sve pomiče. Uglavnom tu ulogu preuzimaju NGO organizacije što mislim da je i dobro, i nije, jer ako nema konkretnog efekta na javne institucije teško da će se nešto pomjeriti brzinom koja odgovara suvremenim tokovima. Zato definitvno edukacija i istraživanje mora da biti dio kulture politike.
5. Jesu li kreativne industrije moguće u zemljama u koje nisu visoko industrijalizirane?
Naravno da su moguće, kreativne industrije su ekonomski resurs i tako treba da budu i shvaćene. Kreativne industrije su zamjena za industiju, one imaju ekonomski potencijal u sebi, i u svakoj sredini postoje kroz izdavštvo, muzejsku djelatnost, filmsku, dizajn, nove medije itd. Bit je da njihov potencijal bude prepoznat kroz javne politike.
6. Kako je stanje u tranzicijskim zemljama po pitanju kreativnih industrija, mogu li one nešto ponuditi osim suvenira i tradicijskih proizvoda?
Suvremena produkcija postoji u manje više svim sredinama, kreativnim idejama postižemo da tradicionalni proizvodi imaju suvremeniji oblik. Naprimer, digitalizacija jednog klasičnog tradicionalnog muzeja daje potpuno novi pogled na kulturno nasljeđe i produkciju. Ono što hoću da kažem je da treba da tradiciju povežemo sa suvremenim trenutkom.
7. Što nedostaje u načinu promišljanja samih kulturnjaka i kulturnog sektora kako bi se postigla održivosti (način razmišlanja, mentalni sklop, nasljeđene vrijednosti, znanja…)?
Nedostaje suvremeniji pristup, razmjena ideja u europskom kontekstu, istraživački projekti, izbalansiran odnos između politike i profesionalaca u sektoru kulture. Više investicija u infrastrukturu da bi pristup za građane bio mnogo bolji, aktivnija interaktivna komunikacija između radnika u kulturi i posjetitelja. Pomicanje kulture s rubova ka centru, menadžerski pristup je više nego važan. Mislim da se stvari pokreću s obzirom da su postojeći načini funkcioniranja neodrživi. Naravno, sve bi se moglo brže odvijati, ali mislim da i mali pomaci znače puno s obzirom da se sektor kulture nije podržavao posljednje desetljeće. Muzej Louvre iz Pariza uključuje suvremeni art u svoj program, kombinirajući suvremenu umjetnost sa klasičnom. Konkretno, uključili su “dance” predstavu u programu Muzeja. Sve zbog boljeg pristupa publike. To imate i po većim muzejima u Evropi. Na primjer, Prado u Madridu mnogo radi na menadžmentu i imaju uspeha.
8. Prepoznaju li javne politike u tranzicijskim zemljama potrebu za postizanjem održivosti, kakvo je stanje u sektoru kulture?
Postoje pomaci ali mislim da je nužan sistemski pristup kojeg još uvijek nema. Mislim da to nije samo pitanje financija nego želje za promjenama koje bi svima donijele prosperitet. Stanje u sektoru kulture je još uvijek nestabilno, ali većina zemalja u tranziciji govori o tome da se treba ustanoviti jasna kulturna politika, da se mora ulagati u infrastrukturu, istraživanje, a sve u cilju da bi kulturno nasljeđe dobilo suvremeniji oblik kao ostavština za buduće generacije, a suvremena umjetnička praksa imala stabilnu poziciju i utjecala na društvo.
9. Kako vi tumačite potrebu za promjenama u percepciji kulturnih politika sa ciljem postizanja održivosti?
Pokušaću ovako: značajan je koncept kulturne politike koji jasno pokazuje vertikalno povezivanje različitih iskustava od plana razvoja kulture koji ustvari jačaju horizontalno upravljanje kulturom, preko kulturnih politika regija i gradova, te odnosa urbanizacije i novog dizajna u podizanju standarda i pokretanju razvoja, novog mišljenja, odnosa lokalnih vlada prema institucijama kulture, značaja umrežavanja i partnerske saradnje, te razvoja na polju kreativnih industrija i evaluacija projekata u kulturi.
Važno je postaviti smjernice i ustanoviti temelje stabilnog i održivog razvoja kulture.
Današnje vrijeme i ova desetljeća sigurno će biti vrijeme umrežavanja, agendi i platformi koji promatraju razvoj i istraživanje u kulturi. To je prostor gdje se okreću informacije u znanje, znanje u inovacije, laboratorij sadašnjeg trenutka. Održavanje takvih kontakata i mreža je teško i zahtjeva permanentnu komunikaciju, ali predstavlja zasigurno pozitivan rad u današnjem vremenu kao i mogućnost razvoja na osnovu iskustava drugih sredina.
Zato platforme, mreže regija i gradova postaju konceptualne, programske organizacije za novo rukovođenje sektorom u kulturi. Rukovođenje ova tri elementa u sektoru kulture nose sa sobom određenu kompleksnost. Mi zaista još uvijek trebamo prostor za istraživanje i laboratorije. Drugačije ne možemo očekivati da umjetnička kreacija održava inovaciju i standard, te da će razvoj društva biti izbalansiran.
10. Uključuje li to i međusektorsku suradnju, na koji način?
To je suština, povezivanje sektora daje novi kvalitet, ništa nije separatno. Na primer, sektor urbanizma jednog grada mora blisko surađavati sa sektorom kulture. Ta dva sektora su po prirodi stvari povezani. Zatim fakulteti i institucije u gradu, zaštita životne sredine i muzej, postavljanjem izložbi u Muzeju o zaštiti životne sredine, doprinosimo „ lobiranju” projekata iz te oblasti, nove tehnologije i Institucije kulture, web portali institucija i mediji.
11. Na koji način kulturni razvitak može utjecati na razvoj demokratizacije u društvu.
Pravo na kulturu utječe na ljudski razvoj, a interkulturalnost kao sastavni dio demokratskih društava. Participacijom građana u sektoru kulture povećeva se demokratizacija društva. Kultura je segment koji stvara uslove za mir i doprinosi bazičnoj demokratizaciji.
John Holdan jedan od vodećih eksperata i gostujući profesor na Univerzitetu u Londonu, predhodno direktor DEMOS-a, na predavanju u Novom Sadu, rekao je jednu prilično kritičnu rečenicu u odnosu na kulturnu politiku: “Kulturna politika je zatvoreni razgovor među ekspertima. Ono što je kulturi potrebno jest demokratski mandat od strane javnosti…” Znači uključivanje civilnog društva.
12. Koja je tu uloga civilnog drustva?
Civilno društvo može imati pokretačku snagu, tj djelovati više na lokalne vlade da umjetnost i kultura trebaju biti servis građana i da se to radimo sami zbog nas.Kkulturna politika formira se u korist građana, a ne zadržava u krugu profesionalaca. Bitna je veća participacija građana u tom procesu, demokratizacija. U muzejima da kustosi prave izložbe za sebe, ali to jednostavno više nije tako i da se pored profesionalnog ukusa moraju više približiti publici. Ja glasam za građane.
Biljana Mickov je urednica i istraživačica u kulturi. Diplomirala je na Sveučilištu u Novom Sadu. Također je stekla i europsku diplomu iz projekta menadžment u kulturi (Marsel Hicter fondacija), Bruxelles (podržana od strane UNESCO-a i Evropske komisije). Urednica je u časopisu za suvremenu kulturu pod nazivom Nova misao. Angažirana je na projektima za Muzej suvremene umjetnosti u Novom Sadu i Zavodu za kulturu Vojvodine. Nadalje, surađuje s europskim institutima za kulturu. Radovi su objavljeni u Institutu za kulturu u Barceloni, na Sveučilištu u Bordeauxu i u Velikoj Britaniji.
Dramske radionice u Grožnjanu u kolovozu
Autor: admin | Kategorije: Scenska umjetnost, Vijesti
Međunarodni kulturni centar HGM u Grožnjanu organizira Dane dramskog odgoja od 21. 8. do 25. 8. 2013. godine. Radionice koje će se održati su: Dramske igre i vježba, Igranje priče, Forum kazalište, Timsko pisanje i dan Improvizacije. Rok za prijave je petak 9. 8. 2013. mailom na marijancic@yahoo.com ili ivanamarijancic@vip.hr
Predstavljanje Centra za dokumentaciju nezavisne kulture u petak, 21. lipnja
Udruga Metamedij poziva vas da u petak, 21. lipnja u sklopu festivala Media Mediterranea 15 dođete na predstavljanje Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, projekta koji su pokrenule udruga Kulturtreger i Kurziv, a kojemu je cilj fizički i virtualno arhivirati sve materijale s domaće nezavisne kulturne scene od početka devedesetih do danas. U sklopu Centra, u suradnji Metamedije, Drugog mora (Ri), Platforme 9,81 (St) i Kulturtregera (Zg), razvijen je projekt “Kutija”, koji bi trebao funkcionirati kao mobilno prikupljalište svih materijala koje stvaraju udruge i akteri s nezavisne kulturne scene. U petak će Centar Kutiju donijeti u Pulu, i u nju će udruge, ali i svi ostali koji sudjeluju kao stvaratelji ili prate scenu, moći odlagati i prikupljati sve materijale koje imaju ili u međuvremenu stvore, kako bi ih kasnije mogli pohraniti u Centar.
Svrha ovog projekta nije samo donijetu Kutiju u Pulu i druge gradove, već i uspostaviti komunikaciju s udrugama, organizacijama i inicijativama diljem Hrvatske, povezati ih te razviti način sustavnog dokumentiranja, čuvanja i promoviranja svega što se događa na nezavisnoj kulturnoj sceni te ju tako vrednovati, osnaživati i činiti vidljivijom.
Predstavljanje Centra će biti u petak 21.06. u 19 h u prostoru zadruge Praksa. Molimo vas da dođete da zajednički porazgovaramo o projektu, da se upoznamo i da, ako možete, i donesete dio svojih materijala.
Više o Centru možete vidjeti na facebook stranici: https://www.facebook.com/pages/Centar-za-dokumentiranje-nezavisne-kulture/535215513192030
ili na ovom linku: http://www.booksa.hr/o-booksi/centar-za-dokumentiranje-nezavisne-kulture
Posljednji Eurokaz
Autor: admin | Kategorije: Scenska umjetnost, Vijesti
27. Eurokaz održava se od 26. lipnja do 3. srpnja i ugošćuje umjetnike kao što su Dragan Živadinov, Angelica Liddell, Akhram Khan Company, National Theatre Bitola, Societas Raffaello Sanzio / Romeo Castellucci. Organizacija Eurokaza s uključenjem Hrvatske u Europsku uniju simbolički i formalno prestaje s vođenjem festivala nakon 25 godina i okreće se upravljanju produkcijske kuće Eurokaz “i dalje otvorenu svim mijenama kazališnog i kulturnog prostora, organizacijskim širinama, stilskim, žanrovskim i medijskim protocima, proizvodnji prisutnosti, disfunkcionalnoj uporabljivosti kao barthesovskom semioklazmu” kako je Gordana Vnuk navela u uvodniku ovogodišnjeg Eurokaza.
Počinje FUČ! u Puli i Novigradu
Autor: admin | Kategorije: Scenska umjetnost, Vijesti
Međunarodni Festival uličnih čarobnjaka – FUČ. održavati će se ove godine u dva grada, pod nazivima PUlične večeri u Puli te Magični NoviGrad / Cittanova magica u Novigradu. Na Festivalu će se predstaviti profesionalni umjetnici i skupine koje djeluju izvan institucionaliziranih kazališta i cirkusa i koji se usredotočuju na ulično izvođenje. Višednevno kulturno-umjetničko događanje prikazati će suvremene pristupe uličnom kazalištu u kojem se kombinira muzika, ples i žongliranje sa zahtjevnim cirkuskim vještinama kao što su hodanje po žici i konopu, rad s trapezom i svilom, akrobacijama u zraku.
U četvrtak. 20. lipnja program u Puli počinje u Parku grada Graza u 18,30 sati s radionicom igraonica cirkuskih vještinu za djecu Skupine Cirkorama i predstavom za djecu Đona Kestena s početkom u 20 sati. Na Forumu Teatro Pavana prošetat će se artisti u impresivnim kostimima žirafa od 20, 30 sati, nakon čega slijedi klaunovska predstava Clowna Franxi Natra. U Ulici Sergijevaca svira Magister Ludi – one man band, dok su u Kandlerovoj ulici živi kipovi Studija za izvedbenu umjetnost Prostor plus. Na Forumu se u 22 sata može pogledati predstava španjolske grupe Circo Patuf i izložba Kolektiva “El Penumbra”.
U petak, 21. lipnja u 20 sati može se pogledati predstava Skupine Cirkorama “Nema dilema” u Parku grada Graza, na Trgu Portarata klaunovska predstava Fede Scoch i na Forumu “Posetioci” srpske skupine Cirkosfera u 22 sata.
Program Festivala uličnih čarobnjaka seli se u Novigrad u subotu 22. lipnja i nedejelju 23. lipnja. Cjelokupni program festivala možete pogledati na: http://www.fucfestival.com/fuc-novigrad/
Postapokaliptične etno najlon-tapiserije Slavice Marin
Autor: admin | Kategorije: Likovna umjetnost, Vijesti
Novi projekt Slavice Marin postapokaliptičih etno najlon-tapiserija može se pogledati u Galeriji Marin u Umagu od nedjelje 16.06.2013. Slavica Marin oslanja se na estetsku djelatnost žena u ruralnim krajevima, na tradiciju izrade narodne nošnje, kao i ukrasnih predmeta za dom. U konceptualnim djelima umjetnice ovo referiranje na ruralni svijet, njegovu tradiciju, “estetiku”, oblike i materijale, svakako signalizira naznačeni vitalizam, odnosno vezu sa Zemljom, današnjim jezikom govoreći: ekološku svijest.
Ljetni dječji program udruga u sklopu projekta “Pula zdravi grad” i “Pula – grad djece”
Autor: admin | Kategorije: Vijesti
Ovo se ljeto pulskoj djeci nude kvalitetne radionice: u Centru za tehničke aktivnosti Veruda održavat će se “Ljetne hobby tehničke radionice” za učenike 1. – 8- razreda osnovnih škola i to radionice izrade kažuna, radionice digitalne fotografije, Lego konstruktorstva i automoderstva, radionice o obnovljivim izvorima energije, a za mlađe radionice zmajarstva i informatičke radionice. Sve radionice počinju 1.07.2013.g.,održavati će se u jutarnjim satima, tri puta tjedno 2 školska sata do 12.07.2013.g., a za sve informacije i upise se može nazvati na 223-171. Cijena svake radionice je 70.00 kuna.
Društvo informatičara organizira u OŠ Šijana i OŠ Veli Vrh četiri različita programa za djecu.
Monte Librić organizira radionice upoznavanja povijesti svojega grada. Program će se održavati u terminima od 17. lipnja do 31. srpnja 2013. godine, od ponedjeljka do petka, od 8.00 do 16.00 sati, u kojem djeca od 6 do 12 godina: istražuju zanimljivosti iz bogate povijesti grada, otkrivaju priče iz rimskog doba, upoznaju kazališnu povijest kroz scenske igre, uče o scenografiji i kostimografiji kazališta, istražuju Veliko i Malo rimsko kazalište, upoznaju povijest filma, sječu prva znanja o filmskom stvaralaštvu i filmskoj Puli, stvaraju vlastiti igrokaz i film, gledaju filmske projekcije. Rezervacije su moguće radnim danom od 8.00 do 16.00 sati na tel: 052-222-865 ili mob: 099-555-2001, te na e-mail: monte.libric@sanjamknjige.hr. Rezervacije se zaključuju 7 dana prije početka programa, a sve dodatne informacije se mogu naći na www.montelibric.sanjamknjige.hr. Cijena za tjedan dana iznosi 380,00 kn (uključeni marenda, ručak i piće).
Plivački klub „Arena“ organizira „Dječji ljetni kamp Stoja 2013“ za djecu od 5 do 14 godina. Program koji traje od 24.06. do 16.08. uključuje organizirani prijevoz do kampa, program škole plivanja, igre i istraživanja na moru, ručak, radionice glume, plesa, kreativne i sportske sa stručnim voditeljima i u suradnji sa Teatrom „Naranča“. Cijena kampa sa uključenim autobusnim prijevozom iznosi 470.00 kuna, a bez 420.00 kuna. Ostale informacije o upisima se nalaze na www.pk-arena.net, a zainteresirani se mogu javiti na kontakt brojeve 092/287-1860 i 098-240-219 ili na e-mail: maximvs84@gmail.com. U slučaju ružnog vremena ili kiše, aktivnosti se odvijaju u zatvorenom prostoru.
Na terenima gradskog kupališta Valkane od 01.07.2013. godine započinje „Ljetna škola odbojke na pijesku za djevojčice i dječake. Treninzi će se održavati ponedjeljkom, srijedom i petkom u periodu od 8.30 do 10.00 sati, a svi zainteresirani se mogu prijaviti na info broj 098/918-1606 ili 097/779-960. Cijena je 150.00 kuna mjesečno.
Na plivalištu Mornar se također organizira besplatna škola vaterpola u periodu od 17. do 30.06 u terminu od 18.00 do 19.30. sati. Prijaviti se mogu svi dječaci od 4. do 8. razreda osnovne škole, a jedini uvjet za sudjelovanje u školi vaterpola je da znaju osnovne tehnike plivanja dok će ostale tehnike savladati uz pomoć trenera. Prijave se primaju na broj 097/781-9466 ili 098/404-8203.
Dječji ljetni sportski kamp „Fratarski otok 2013“ organiziran je u tri turnusa, a prvi turnus kreće od 01.07. a traje dva tjedna. sljedeći je 15.07., odnosno 29.07. Dnevno trajanje kampa je od 8.00 do 16.00 sati, a u kamp se mogu upisati sva djeca u dobi od 5 do 12 godina. Programski sadržaj obuhvaća plivanje (obuka neplivača, tehnike plivanja), mini vaterpolo, veslanje u kajaku, jedrenje u jedrilici, razne tehnike zarona, te razne sportske i društveno zabavne igre. Cijena u koju je uključen i topao obrok je 1000.00 kuna za djecu čiji roditelji imaju prebivalište na području grada Pule, a 1200.00 kuna za ostale. Kamp je u organizaciji Saveza sportova Grada Pule, a pokrovitelj je Grad Pula. Prijave i informacije su dostupne na broj 098/224-513 ili na web stranici www.savez-sportova-pula.hr.
Koordinator za Istarsku Županiju Sportskih igara mladih, Aleksej Mišan je kazao kako se već 17.-tu godinu za redom održavaju Sportske igre koje su ove godine započele na pulskom Forumu u organizaciji grada Pule. Pravo sudjelovanja u natjecanju imaju svi pojedinci i sve slobodno formirane ekipe koje su se prijavile do dana zaključenja prijava u gradovima koji su partneri Sportkih igara mladih. Prijave za individualne sportove su završene, ali za ekipne traju do 15.06.2013., a mladi se mogu natjecati u malom nogometu, rukometu, odbojci, odbojci na pijesku, uličnoj košarci, tenisu, stolnom tenisu, šahu i badmintonu, a dok su za graničar natjecanja završila. Pobjednici odlaze u Split potpuno besplatno. Zainteresirani se mogu prijaviti na www.igremladih.org/prijave/ (potrebno je upisati točnu e-mail adresu) ili aleksej.misan@pula.hr.
Inicijativa neovisnih internetskih medija
Autor: vlasta | Kategorije: Vijesti
Povodom goruće rasprave u Hrvatskom saboru oko donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim medijima, Inicijativa neovisnih internetskih medija uputila je službeni dopis Saboru Republike Hrvatske.
“Prema našem mišljenju (ali i po mišljenju mnogih) iz Ministarstva kulture vuku se sasvim pogrešni potezi koji bi kao trebali dovesti do neke suvislije skorašnje medijske reforme, i već smo se o tome više puta oglašavali putem tekstova na ovom portalu ili po društvenim mrežama, no svi naši pokušaji argumentirane i ravnopravne javne rasprave nailazili su na zid nerazumijevanja onih koji na neprimjeren i nedemokratičan način pripremaju ali već pomalo i provode promjene na hrvatskoj medijskoj sceni”, vele iz Inicijative neovisnih internetskih medija.
Više o tome možete pronaći OVDJE.
Započeo Kastav film festival
Autor: vlasta | Kategorije: Vijesti
Peto izdanje Kastav film festivala započeo je jučer, 13. lipnja. Kroz tri dana festivala prikazat će se 140 filmova iz 19 zemalja na četiri lokacije: Loži, Bačvariji, Fortici i Belvederu.
Aktivističko-edukacijski izlet brodom
Autor: vlasta | Kategorije: Vijesti
Ovogodišnje 15. izdanje festivala Media Meditteranea koje organizira udruga Metamedij, uključuje aktivističko-edukacijski izlet pod imenom Plan Mediterraneo. Naime, 25. lipnja organizirat će se postindustrijska ruta brodom oko Valelunge, Malih Brijuna i Punte Christo. Cilj izleta jest posjećivanje lokacija koje su korištene u zadnjih 15 godina festivala kao privremene kulturne zone. Osim toga, treba naglasiti da veći dio njih predstavlja prostor bivših vojnih zona, što je danas goruća tema javnih rasprava. Riječ o javnim prostorima koji su i dalje neiskorišteni i tajnoviti, pa je možda i jedinstvena prilika za vidjeti ih prije njihove komercijalizacije.
