Jure Zrimšek i Klemen Zupanc izlažu u Fonticusu u Grožnjanu

Gradska galerija Fonticus u Grožnjanu ugostila je u nedjelju 19. svibnja dvije samostalne izložbene prezentacije slovenskih autora Jure Zrimšeka i Klemena Zupanca, dok je kustos Eugen Borkovsky dao stručan osvrt na autore i njihove radove.

“Tijelo kao matrica” naziv je izložbe kojom se predstavlja Jure Zrimšek, a sastoji se od pet slika u tehnici ulje na platnu i PVC-u. Središnji rad u gotovo praznoj galerijskoj prostoriji prikazuje nadrealan prizor čovjeka u uniformi sa zaštitnom kacigom u zagrljaju s gigantskim škampom, a rak kao i čovjek posjeduje svojevrsni oklop. Zagrljaj je također neodređen, jer ne znamo kontekst ni osobine zagrljenih, te ne znamo slijedi li nakon zagrljaja poljubac ili udarac. U zaustavljenom prizoru ljubavnog para drugo je značenje od zaustavljene scene zagrljenih boksača usred borbe, ali u oba primjera jasno nam je o kakvoj se vrsti zagrljaja radi, dok kontekst vezan uz rad Jure Zrimšeka ostaje skriven. Svojevrsna alegorija elite izražena je kroz motive skupe morske hrane rezervirane za nedodirljive i privilegirane i policajca u protudemonstracijskome oklopu koji ih štiti. Na suprotnoj strani izložen je rad koji prikazuje kompjutorski obrađeno Caravaggiovo razapinjanje Svetog Petra s izmijenjenim bojama.

Borkovsky tumači da se kriza vrijednosti, zamjena vrijednosti i sumnja u povijesno kao karakteristike suvremenosti reflektiraju u umjetnosti nepoštovanjem uobičajenih pristupa, tehnika i plasmana umjetničkog predmeta, a prepuštanje umjetniku da odlučuje što će biti motiv, a što ne, izložbenim projektom Jure Zrimšeka pokazuje se još jednom aktualnim.”On smišljeno razodijeva prostor kako bi promatraču pokrenuo misao. Osmišljavajući prezentaciju, autor obrađuje i ambijent unutar kojeg predstavlja samo jedan rad. Bijela kocka mu služi kao poprište prezentacije problema. Na radu je ponuđeno prepoznavanje motiva. Pred nama su u nekom odnosu čovjek u skafanderu ili nekoj vojnoj/svemirskoj odjeći i morsko biće, rak ili škamp. Umjetnik nudi svojevrsni logički nesklad koji se očituje promatraču kao nadrealna kombinacija realnih oblika: uz morsko biće tijesno je pripijena čovjekolika figura. Autor nudi pojašnjenje mogućim naslovom rada: „Government Fusion“. Umjetnik se laća problematiziranja ljudskog te pitanje realnog i irealnog. Projekt inicira podsjećanje na naše vlastite snove i evocira povezanost stanja i sumnje. Groteskna dramatika ovog rada postignuta je izbjegavanjem aktivnosti likova. Autor ne poštuje dosljednost, već kombinira prazninu, liniju, crtež ili oslikavanje kako mu to nalaže trenutak izgovora. Promatrač se mora sam odlučiti što doživljava gledajući rad, doživljava li oblike ili događaj. Postavljeno je pitanje: može li naša tjelesnost podnijeti našu senzbilnost? Uklopljeni dijelovi čine sustav koji postaje ideogram, a rad doživljavamo kao znak.”

Jure Zrimšek rođen je 1984. godine u Ljubljani. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti i dizajna u Ljubljani, 2013. godine. Izlagao je na mnogim samostalnim i kolektivnim izložbama u domovini i inozemstvu: Ljubljana, Maribor, Piran, (SLO); Solun (Gr); Grožnjan, (HR). Dobitnik je nekoliko značajnih nagrada za svoja djela, uključujući i nagradu za posebna postignuća Sveučilišta u Ljubljani u akademskoj godini 2013-2014. Živi i radi u Ljubljani (SLO).

“Simulacija smisla” naziv je izložbe konceptualnog realizma kojom se predstavlja Klemen Zupanc, čine je slika, objekt i fotografija, a iza ovog zagonetnog postava krije se dvostruka laž odnosno zagonetka koju je umjetnik ljubazno razotkrio posjetiteljima. Objekt bi trebao biti sapun, samo što on to nije, jer to ne bi dozvolio nutricionistički inspektorat koji traži da se pri izradi sapuna slijede određena pravila. Umjetnik je tako objekt nazvao matrica i grafika umjesto kalup i sapun, budući da se isti princip koristi u grafici kao i pri izradi sapuna, a izradio ga po recepturi s interneta. Umjetnik se ipak njime pere, jer sapun je sapun i onda kada ga se samo drugačije naziva. Na zidu dominira ogromna slika koja zapravo nije slika nego fotografija dimenzija 156 sa 210 centimetara razdijeljena na kvadratiće čija je mrežasta ispuna naslikana, a nosi naziv “The title is on the back”.

Kustos objašnjava kako umjesto isključivo estetskog, alter postmodernizam poštuje instinktivno i osobno, te da tragove ovih postulata nalazimo na recentnoj prezentaciji koju potpisuje Klemen Zupanc. “Pred nama je asocijativna scena izvedena kombiniranom tehnikom na platnu. Iako unutar rada nalazimo više pristupa oblikovanju, fotografijom i uljenom bojom, autor nudi zaokruženu cjelinu propitujući smisao i svrhu umjetničkog čina. Njegov bi se rad, koji se sastoji od figurativnih isječaka koji djeluju poput kolaža, mogao tumačiti interesom za likovni izraz koji prestaje biti podražavanje realnog. Klemen Zupanc radi svojevrsni ready-made. On uzima fotografije automobila, od njih sklapa sliku te izabrano plasira kao montažu. Autor kao da usklađuje umjetnost i realnost, je uloga umjetnika više se ne sastoji u tome da radi, već da izabire i/ili kompilira elemente, a socijalne konotacije postaju razumljive kao znak. Ovdje je dotaknuta ideja mentalnih slika, dok se nudi jedina oznaka identiteta: posjedovanje. Značenje umjetničkog djela dekodira se pomoću svijeta umjetnosti i kulture kao mehanizama iniciranja značenja i smisla. Značajno je reći da umjetnik motive pronalazi u dječjim igračkama. Ova strategija signira paralelu „bijele kocke“ i prostora igre, ali i odlagališta za razbijene, dotrajale automobile. Možemo je doživjeti i kao reminiscencije na djetinjstvo. Mi postajemo svjedoci slike kojoj prepoznajemo podrijetlo. Jer promatrač i umjetnik uvijek sklapaju konvenciju. Trenutak prepoznavanja postaje događaj. Da bi se spriječila ravnodušnost koja osiromašuje, brinu se umjetnici, a Klemen Zupanc kao akcionist cilja u tom smjeru.”

Klemen Zupanc rođen je 1989. godine. Akademiju za likovnu umjetnost i oblikovanje v Ljubljani, smjer slikarstvo, završio je 2016. godine. Dobitnik je Prešernove nagrade za studente, 2013. godine. Na kolektivnim i samostalnim izložbama učestvovao je mnogo puta: Celje, Ljubljana, Maribor, Ribnica, Solkan, Trbovlje, Velenje, (SLO); Gaza / Jeruzalem / Hebron, (IL); Solun, (GR); Tallinn, (EST); Grožnjan, Rijeka (HR); Betanzos, (E); Krakow, (PL); Kasterlee, (B). Radi u Ljubljani.

Tekst Lidija KUHAR i Marko ŠORGO

Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


6 + = 13

KULTURISTRA – Sito internet culturale della Regione Istriana


Kulturistra.hr è un progetto della Regione Istriana e dell’Associazione Metamedij avviato e finalizzato allo sviluppo della rete informatica culturale nella Regione Istriana. Il progetto mira ad offrire informazioni sulle attualità culturali e nello stesso tempo offrire l’accesso a varie basi di dati che conterranno informazioni su tutte le persone attive nella scena culturale, sulle attività culturali, sui concorsi internazionali e sui potenziali partner internazionali. Con questo progetto vogliamo migliorare la comunicazione a livello orizzontale e verticale, che significa la comunicazione tra differenti enti culturali Istriani, tra gli enti culturali e gli artisti, ed in fine tra gli enti culturali, gli artisti ed il pubblico.
Il progetto è finanziato dalla Regione Istriana.

CONTATTACI

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum