59. Annale: “Da nam živi, živi rat” i predstavljanje fotomonografije “Iza sedam logora”u Poreču

Skupna izložba Annale kako je nazvana likovno umjetnička manifestacija, koja se svake godine održava u Poreču od 1961. godine, otvorena je 13. lipnja u Istarskoj sabornici. Otvorenju je prethodilo predstavljanje dokumentarističke knjige fotografija i teksta “Iza sedam logora” u foajeu kazališta, a oba događaja moderirao je voditelj likovne djelatnosti u porečkom Pučkom otvorenom učilištu Sebastian Vojvoda.

Fotomonografiju “Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina”, predstavili su Nataša Govedarica i Viktor Ivančić, a na ovome projektu su još sudjelovali nedavno preminuli fotograf Hrvoje Polan, te istraživački novinar Nemanja Stjepanović, odgovarajući na pitanja “Kako se, koristeći kulturne objekte kao logore i mjesta zatočenja, u biti simbolički obračunava s vlastitom neželjenom poviješću? Kakav je odnos nacionalne kulture i nasilja, a gdje je tu mjesto za one druge? Kako se danas naša društva sjećaju svojih nasilnih prošlosti?”. Sve je poteklo od Polana, kazala je Nataša Govedarica, voditeljica predstavništva Foruma ZFD-a iz Beograda koji izdaje ovu knjigu koja kroz tri zasebne autorske cjeline govori o iznimnoj važnosti očuvanja prostora kulture kao prostora slobode. Zaklada Forum Ziviler Friedensdienst je utemeljena 1996. godine u Njemačkoj od strane udruga za ljudska prava i mirotvorstvo potaknute ratovima na području bivše Jugoslavije. Njeno se djelovanje očituje prvenstveno kroz izaslanike u raznim zemljama koji su obučeni za rješavanje konflikata, a u ovome je slučaju medij izdavaštvo.

Naslov knjige “Iza sedam logora” je prerada, on sadrži na neki način kontrast, tu je element iz bajke za djecu (Iza sedam gora) i simbol ratnog zločina, slično naslovu filma “Krvava bajka”. Drugi predstavljač bio je legendarni splitski novinar, urednik i pisac Viktor Ivančić koji je, kako Govedarica ističe, dodao notu dokumentarizma ovom djelu koji na neki način spaja arhitekturu i kulturu, te torturu. Ivančić je naglasio da je bilo izuzetno raditi sa sada pokojnim Polanom, te sa Stjepanovićem. Polanove fotografije prikazuju oronule zgrade koje su planski izgrađene, te namijenjene kulturnom i umjetničkom uzdizanju, a postale su mjesto surovog i sadističkog elementa propasti SFRJ. “Ukoliko su domovi kulture u socijalističkoj Jugoslaviji, između svega ostalog, bili i terenski institucionalni punktovi namijenjeni oživotvorenju ideje „bratstva i jedinstva“, u ratu kojim je bivša država zdrobljena oni su poslužili kao mjesta za kategorično razvrgavanje bratstva. Danas, lišeni obilježja koja bi upućivala na kakvu-takvu katarzu i podrazumijevala barem minimalne geste pijeteta prema žrtvama, oni vegetiraju kao spomenici razbratnosti.” Ovo je ukupno sedmo predstavljanje knjige koja je podijeljena u tri autorske cjeline – Viktor Ivančić: Spomenici razbratnosti, Hrvoje Polan: Fotografije i Nemanja Stjepanović: Kulturologorski vodič, a tek kombinacija ova tri različita elementa daje nešto zaista dobro, zaključio je Ivančić.

Pojašnjavajući nastanak knjige Nataša Govedarica kazala je kako su krenuli negdje u devetom mjesecu 2017. godine sačinivši inicijalni popis mjesta koja ih zanimaju, odlučivši se na kraju za njih 24. Poslije toga uslijedio je terenski rad mahom Hrvoja Polana, u nekim slučajevima je Viktor Ivančić išao s njim, a u drugim je Ivančić sam obilazio ova mjesta, nakon čega je Nemanja Stjepanović proveo dubinsko istraživanje dostupnih činjenica kroz hašku arhivu, kroz podatke s domaćih sudova te su otprilike u prosincu 2018. bili spremni da pripremljeni materijal puste u tisak. “Postoji nešto naročito perverzno ili okrutno u tome da na mjestu namijenjenom kulturi zapravo činite torturu, i razvojem ovog projekta se dokazalo da je to moja naivna i potpuno pogrešna pretpostavka da se kultura i nasilje uzajamno isključuju.”, naglašava Nataša Govedarica.

Ispred Istarske Sabornice, iste je večeri predstavljena izložba na temu “Da nam živi, živi rat”, a kao i prethodnih dvadeset godina organizaciju potpisuje referent za likovnu djelatnosti pri POUP-u Andi Bančić. Porečki Annale najstarija je hrvatska skupna likovna izložba suvremene umjetnosti, prikazuje stanje suvremene likovne umjetnost na domaćoj i međunarodnoj sceni, tematskog je karaktera, a izbornik stručan i svake godine novi. Tema ovogodišnjeg izdanja je ulomak iz crnohumorne izvedenice pokojnog novinara Predraga Lucića od socijalističke koračnice “Pjesma radu”, a kustos i izbornik Siniša Labrović naveo je da je 59. porečki Annale zamislio kao slavlje života u ratu u svim njegovim vremenskim izvedenicama.

Izložba je raznolikog karaktera i vrlo potresna u svojim detaljima, uočavaju se instalacije u obliku poslagane rabljene obuće, originalne video snimke, stripovi, tekstovi pisani sprejem koji su izvedeni u obliku performansa, fotomontaže, te fotografije iz knjige “Iza sedam logora”. Nakon samog otvorenja posjetitelji su prisustvovali jedinstvenom performansu samoranjavanja nazvanom “Samojed Nestajanje” kojeg je izveo Marko Marković, pustivši vlastitu krv koju je kasnije s tanjura polizao. Performans je dio ciklusa ekstremnog body arta u kojem autor konzumira samog sebe. Moguće je vidjeti sirove snimke iz privatne arhive Doma Rotheroesa, redatelja dokumentaca “Sarajevo diary- From Bad to Worse”, te se može otrgnuti stranica s bloka papira A3 formata s dvije fotografije na kojoj jedna koja prikazuje demonstracije Sarajlija protiv rata, koji nose transparent na ćirilici na kojem piše “nećemo Vukovar” autora Zorana Kanlića, a druga platneni zid protiv snajpera na ulici čiji je autor Paul Lowe. Izložba ostavlja dojam cirkusa nasilja i nakaza, kojeg je teško doživjeti u svojoj punini bez potrebnog odmaka, slično kao i kod pravoga rata. Ono što nikako nije dio ove izložbe su priče romantike i slave u ratu, jer ih i nema, a to već znaju i oni koji su ga stvarno doživjeli i oni koji to nisu.

Na 59. Annalu izlažu: Aernout Mik, Baran Çağinli, Zev Asher, Andreja Kulunčić, Antun Maračić, Pavo Urban, Ivan Faktor, Armina Pilav i Ana Dana Beroš, Lana Čmajčanin i Igor Grubić, Ibro Hasanović, Adela Jušić, Driton Hajredini, Alban Muja, Dejan Kaludjerovic, ŠKART: Đorđe Balmazović i Dragan Protić + Žene u crnom + Saša, Marko Marković, Hrvoje Polan, Slaven Tolj i Nermin Duraković.

Na otvorenju su svojim govorima sudjelovali i gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, te pročelnik Ureda za kulturu Istarske Županije Vladimir Torbica, a zahvale ustanovama koje su poduprle ovaj događaj Gradu Poreču, Istarskoj Županiji i Ministarstvu kulture uputio je Sebastian Vojvoda. Ravnateljica POUP-a Snježana Radetić istakla je da je žalosno što je aktualna tema jedne izložbe rat, savjetovala svima da puste umjetnost u sebe, da izliječi rane koje su još uvijek otvorene, te da ona bude umjesto povijesti učiteljica života.

Ovu iznimnu izložbu moguće je pogledati do 15. rujna.

Tekst Marko ŠORGO

Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


7 − = 0

KULTURISTRA – Sito internet culturale della Regione Istriana


Kulturistra.hr è un progetto della Regione Istriana e dell’Associazione Metamedij avviato e finalizzato allo sviluppo della rete informatica culturale nella Regione Istriana. Il progetto mira ad offrire informazioni sulle attualità culturali e nello stesso tempo offrire l’accesso a varie basi di dati che conterranno informazioni su tutte le persone attive nella scena culturale, sulle attività culturali, sui concorsi internazionali e sui potenziali partner internazionali. Con questo progetto vogliamo migliorare la comunicazione a livello orizzontale e verticale, che significa la comunicazione tra differenti enti culturali Istriani, tra gli enti culturali e gli artisti, ed in fine tra gli enti culturali, gli artisti ed il pubblico.
Il progetto è finanziato dalla Regione Istriana.

CONTATTACI

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2019 | Impressum