Održana panel diskusija „Devuelve, pé! (Vratite to!) – Restitucija i samoodređenje latinoameričke kulturne baštine“

Razotkrivanje koncepta kulturnog neokolonijalizma

• Panel diskusija „Devuelve, pé! (Vratite to!) – Restitucija i samoodređenje latinoameričke kulturne baštine“, održana 11. srpnja videokonferencijom, upozorava na jedan od novijih i opskurnijih oblika neokolonijalizma – onaj u oblasti kulture. Nastala je kao odgovor skorom otvaranju Humboldtovog foruma u Berlinu u kojem će se izložiti muzejski predmeti iz neeuropskih, mahom latinoameričkih, zemalja. Činjenica da se u muzejima zemalja kolonizatora izlažu predmeti otuđeni u vrijeme kolonijalnih ekspanzija revitalizira i zaoštrava binarne opozicije između zapadnih i nezapadnih zemalja te dovodi u pitanje kraj zapadne dominacije. Sudionici panel diskusije raspravljali su o tome treba li otuđeno vratiti te naveli primjere ostalih europskih muzeja koji „u zatočeništvu drže“ latinoameričku kulturnu baštinu. Inzistiraju na zaštiti i oporavku kulture nezapadnog svijeta, dekolonizaciji europskih muzeja, zalječivanju globalne kulturne amnezije te vraćanju oduzetih muzejskih predmeta u zemlje porijekla.

U prvom, opsežnijem, dijelu sedmorica panelista uveli su gledatelje u povijesni kontekst i problematiku nasilja nad kulturnom baštinom zemlje iz koje dolaze te su, u kontekstu kulturnih identiteta, objasnili važnost oduzetih muzejskih predmeta za afirmaciju kulturnog pamćenja. Značaj se pri tome ne odnosi poglavito na materijalnu komponentu, već oduzeti predmeti imaju visok stupanj animističkih vrijednosti i znanja indigenističkih naroda pa su kao takvi simbol pretkolonijalnih identiteta. Novinarka Arlette-Louise Ndakoze taksativno je navela otuđene afričke, posebice ruandske, muzejske predmete, izložene u istaknutim europskim muzejima, pri čemu je zaključila kako se više od polovine afričke kulture nalazi izvan Afrike. Nastavljajući se na afričku perspektivu, Tahir Della iz inicijative Schwarze Menschen in Deutschland izlaganje je organizirao oko teze da se indigenističke kulture u europskim muzejima prikazuju u diskriminirajućem svjetlu te da se njemačka kolonijalna povijest u velikom broju muzeja ublažava i ne osuđuje. S time se slaže i dr. Manuela Fischer iz Etnološkog muzeja u Berlinu koja je u svom panelu prikazala razvojni put berlinskih muzeja koji su od druge polovice devetnaestog stoljeća postali sjedištem latinoameričke kulture te je apelirala na institucije koje bi trebale odigrati ključnu ulogu u njihovom vraćanju.

Važnost političkih procesa i institucija za uspješan kulturni oporavak istaknula je i bivša bolivijska ministrica kulture Elizabeth Salguero. Naime, za vrijeme trajanja mandata Salguero je u Boliviju vratila sveti predmet Illa del Ekeko, koji se od 1929. godine nalazio u Povijesnom muzeju u Bernu. S druge strane, guverner kolumbijskog indigenističkog rezervata Kogui Malayo – Arhauco, Jose de los Santos Sauna, upozorio je na nedostatni angažman kolumbijskih institucija u procesu dekolonizacije europskih muzeja. Objasnio je problem dviju oduzetih maski koje za domicilno stanovništvo imaju važnu ulogu u animističkim ritualnim obredima. Kulturna perspektiva Kogi naroda izlječiteljska svojstva maski vidi aspektom stvarnosti, a maske doživljavaju kao medij komunikacije sa svijetom mrtvih koji je zbog držanja maski u berlinskom muzeju – onemogućen. Blisko tome, aktivist Xokonoschtletl Gómora prozvao je austrijski muzej u kojem se godinama čuva otuđena kruna iz Meksika. Muzej posjetiteljima naplaćuje ulaznice pa Gomora smatra da se Zapad i dalje bogati na onome što mu ne pripada. Osvrnuo se i na nužnost obrazovanja indigenističkih zajednica u Meksiku na njihovim jezicima zbog toga što jezik kolonizatora nije odgovarajući medij kojim mogu izraziti svoje iskustvo. Na isti se problem osvrnula i arhitektica Rossana Poblet koja je govorila o mumijama iz Chuquitante u Peruu koje se nalaze u Etnološkom muzeju u Berlinu te zaključila kako je kultura posljednja oblast u kojoj bi neokolonijalizam ili bilo koji oblik dominacije trebao imati uporište.

U drugom dijelu održana je diskusija u kojoj su panelisti raspravljali o tome negiraju li europski kulturni i politički krugovi kolonijalizam u muzejima, dekolonizaciju muzeja sagledali su u kontekstu nacionalnih pitanja te su odgovarali na pitanja slušatelja.

Kulturni projekti poput Humboldtovog foruma ocrtavaju obrise produženog kolonijalizma u kojem je tendencija za posjedovanjem zemlje zamijenjena kolonizacijom uma i kulture. Zadržavanje predmeta nezapadnih zemalja u europskim muzejima svojevrsna je reartikulacija kolonijalnog diskursa koja, utišavajući latinoameričke perspektive, otvara prostor eurocentričnom i hegemonijskom ispisivanju povijesti, ali i metoda kojom se indigenističkim zemljama onemogućuje konstruiranje vlastitog koherentnog pretkolonijalnog identiteta.

Tekst Glorija MAVRINAC

Leave a Reply


6 − = 4

KULTURISTRA – Sito internet culturale della Regione Istriana


Kulturistra.hr è un progetto della Regione Istriana e dell’Associazione Metamedij avviato e finalizzato allo sviluppo della rete informatica culturale nella Regione Istriana. Il progetto mira ad offrire informazioni sulle attualità culturali e nello stesso tempo offrire l’accesso a varie basi di dati che conterranno informazioni su tutte le persone attive nella scena culturale, sulle attività culturali, sui concorsi internazionali e sui potenziali partner internazionali. Con questo progetto vogliamo migliorare la comunicazione a livello orizzontale e verticale, che significa la comunicazione tra differenti enti culturali Istriani, tra gli enti culturali e gli artisti, ed in fine tra gli enti culturali, gli artisti ed il pubblico.
Il progetto è finanziato dalla Regione Istriana.

CONTATTACI

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2020 | Impressum