Održana druga konferencija “Izazovi galerija u razvoja publike” u Svetim srcima

Digitalni alati za galerije i online publiku

• Cilj konferencije bio je doprinijeti aktualnoj temi razvoja publike te potaknuti sudionike na kreativan dijalog o metodama i strategijama njezine provedbe • Domaći i međunarodni predavači na konferenciji su govorili o upotrebi digitalnih alata u kulturnom sektoru i evoluciji umjetničkog tržišta •

• Druga konferencija “Izazovi galerija u razvoja publike” održana je u petak, 10. rujna u muzejsko galerijskom prostoru Sveta srca u Puli. Konferenciju u okviru projekta Jačanje kapaciteta hrvatskih galerija za razvoj publike organizirala je udruga za poticanje kreativnosti Atanor u partnerstvu s Istarskom kulturnom agencijom i Arheološkim muzejom Istre. Prisutne je pozdravila Nela Simić iz udruge Atanor i kazala da joj je drago što su zadržali kontinuitet i u ovim kriznim vremenima.

– Bavimo se temom razvoja publike, jednim zanimljivim procesom o kojem se puno toga može reći, a ove smo godine fokus stavili na digitalne alate i online tržište umjetnina koje je doživjelo zanimljivi procvat, kazala je Simić i predala riječ ravnatelju AMI-a Darku Komšu koji je govorio i u svojstvu predstavnika Ministarstva kulture i medija RH. Komšo je pozdravio sve okupljene u svoje ime i u ime ministrice Nine Obuljen Koržinek.

– Drago mi je da u jednoj od najljepših pulskih i hrvatskih galerija možemo raspravljati na temu izazova galerija u razvoju publike. Zahvalio bih i suorganizatoru, Istarskoj kulturnoj agenciji i Gradu Puli koji je podržao ovaj skup, a posebno bih istaknuo i zahvalio udruzi Atanor koja poput jednog alkemičarskog kotla radi na promicanju i širenju kreativnosti i razvoju kulture i galerija na području Hrvatske. Galerija Sveta srca nama je jedan veliki motor koji nas je malo udaljio od onoga čime se prvenstveno bavimo. Postala je jedan ispušni ventil koji nam omogućuje da se bavimo kulturom u jednom širokom spektru i zahvaljujući njoj shvatili smo što znači rad na razvoju publike. Galerije i kulturne manifestacije posjećuje samo tri do pet posto populacije što znači da veliki broj ljudi ovakve stvari ne percipiraju, ne doživljavaju i ne poznaju. Naša je zadaća privući tu publiku jer muzeji i galerije moraju biti otvorene za sve i dati pristup svima. Svi smo zadnjih godinu i pol dana s razvojem pandemije naučili kako se prešaltati na digitalne platforme i kako dospjeti do publike putem širenja informacija i digitalnih izložbi. Iskreno se nadam da digitalne platforme nikad neće zamijeniti onaj direktni dodir publike s umjetnicima i sa umjetnošću jer to ono čemu svi težimo, kazao je Komšo i izrazio želju da se ova simbioza organizatora koja rezultira konferencijom nastavi i dalje.

Cilj konferencije bio je doprinijeti aktualnoj temi razvoja publike te potaknuti sudionike na kreativan dijalog o metodama i strategijama njezine provedbe. Iako digitalna konzumacija sadržaja nije inovacija, kriza je nesumnjivo otvorila različita pitanja u kontekstu suvremene umjetnosti i kulture u Hrvatskoj. Nedostupnost fizičkih prostora u proteklih godinu dana uvjetovala je razvijanje onih virtualnih, a svjedočili smo ii procvatu online umjetničkog tržišta. Domaći i međunarodni predavači na konferenciji su govorili o upotrebi digitalnih alata u kulturnom sektoru i evoluciji umjetničkog tržišta.

Digitalna prošlost, sadašnjost i budućnost

Uvodno predavanje o online tržištu umjetnina i digitalnom predstavljanju umjetničkih radova održao je Pau Waelder, autor i istraživač specijaliziran za umjetnost i digitalne medije koji radi kao viši kustos u Niio.art te kao urednik i savjetnik u DAM Digital Art Museum.

U posljednjih je godinu dana svijet suvremene umjetnosti doživio ubrzani pomak prema digitalnim formatima koji su utjecali na način na koji se umjetnost izlaže, kao i na način na koji se prikuplja. S jedne strane, preventivne mjere protiv širenja virusa podrazumijevale su zatvaranje zemalja diljem svijeta, kao i ograničenje kretanja u javnim prostorima. Potonje je natjeralo muzeje i galerije da pronađu kreativna rješenja kako bi doprli do svoje publike. Oni su se uglavnom usredotočili na stvaranje internetskih izložbi, što dovodi do pitanja kako prikazati umjetnička djela u internetskom pregledniku te kako “prevesti” prisutnost fizičkih objekata i njihov odnos s izložbenim prostorom u virtualni kontekst. S druge strane, neočekivani uspjeh NFT-a brzo je usmjerio pozornost tržišta suvremene umjetnosti prema digitalnim formatima, blockchain tehnologijama i kriptovalutama. Ludnica za umjetnošću i kolekcionarskim predmetima u obliku nezamjenjivih žetona (non-fungible tokens) ne prestaje i dovela je do pojave brojnih tržišta digitalne umjetnosti, kao i virtualnih okruženja u kojima se prikazuje digitalna umjetnost. Iscrpno predavanje dodirnulo se svih navedenih točaka pa je okupljena publika dobila opsežan prikaz ulaska umjetničkog svijeta u digitalno okruženje te što možemo očekivati u budućnosti pogotovo kada su u pitanju digitalni umjetnički radovi i njihov upliv u tržište umjetnina.

O susret kulturne industrije i njene digitalne budućnosti govorio je Goran Pavlov, koordinator IRI centra za istraživanje i razvoj te voditelj akceleratorskog programa za digitalno prepričavanje. Predavanje je dalo uvod u poslovno planiranje i pregled digitalnih platformi koje su dostupne umjetnicima, a Pavlov je pričao i o Creative Europe inicijativama i potencijalu koji digitalni inovacijskih HUB-ovi imaju na oblikovanje novih digitalnih umjetnosti. Uz to, predstavio je i 3ANGLE akceleracijski program za digitalno prepričavanje koji je razvijen u okviru CCI4TOURISM projekta.

Nakon izlaganja uslijedila su pitanja iz publike pa se razvila zanimljiva diskusija o ulozi storytellinga i svojevrsnog lažiranja povijesti u turističke svrhe, manjka umjetničke izvrsnosti te sustavne promocije žive umjetnosti koja se razvija u lokalnom kontekstu, no koja bi mogla imati i međunarodni odjek kada bi njena promocija bila bolje strukturirana i organizirana.

Sljedeće izlaganje bilo je ono Klare Šimunović, jedne od rijetkih predavačica u regiji educirana za povezivanje umjetnika i poduzetnika. Ona je održala predavanje o umjetničkim intervencijama u biznisu.

– Radi se o procesu u kojem neutralni posrednik povezuje osobe, proizvode ili procese iz svijeta umjetnosti s poslovnim organizacijama, kako bi riješili neki poslovni problem, podržali ili popratili promjene u poslovanju i potaknuli kreativnost i inovacije te unaprijedili uvjete rada u tvrtkama, kao i razvoj vještina i motivacije njihovih zaposlenika. Uloga posrednika – medijatora – je u ovom procesu centralna. On je poveznica između umjetnika i klijenta s ciljem promicanja obje strane. To je važno za umjetnike jer je poslovni govor često bio prepreka za suradnju jer im nije dovoljno jasan, ne poštuje umjetnički integritet pa je teško i prenijeti radni zadatak, a kamoli još graditi neke zajedničke vrijednosti na tome. Tako da je važno da medijator zna i poslovni jezik, ali isto tako da ga zna prevesti na jezik koji će umjetniku biti razumljiv. Medijator je neutralna osoba koja jednako poštuje sve sudionike u procesu, pojasnila je Šimunović.

Primjeri dobre prakse

Nakon predavanja i pauze za ručak uslijedio je segment primjera iz prakse u kojem su kulturni djelatnici u formi kratkih prezentacija istaknuli vlastite primjere dobre prakse za uključivanje stručnjaka i šire publike u projekte njihovih organizacija.

Marino Jurcan, koordinator projekata u udruzi Metamedij, predstavio je projekt Mladi na mreži koji adresira problem manjka motivacije i navika kod mladih za sudjelovanje u kulturno-umjetničkim programima.

Projekt “Mladi na mreži” uključuje digitalnu platformu za mlade, a sufinancirala ga je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda u okviru poziva Umjetnost i kultura online koji je usmjeren na povećanje socijalne uključenosti osoba mlađih od 25 godina sudjelovanjem u kulturnim i umjetničkim aktivnostima na Internetu. Osnova za osmišljanje ovog projekta proizašla je iz istraživanja kojeg su u sklopu rada Metamedije i Mi+ platforme izradili Krešimir Krolo i Željka Tonković na temu „Kulturne potrebe i kulturni kapital mladih i šire populacije u Istri“.

– Projekt adresira problem manjka motivacije i navika kod mladih za sudjelovanje u kulturno-umjetničkim programima, online edukacijskim programima te participativnim projektima koji omogućuju njihovu preobrazbu iz pasivnih konzumenata u aktivne stvaratelje, kritičare i komentatore. Projekt je pisan u periodu između dva vala pandemije stoga nam je bilo izazovno razmišljati o projektu koji se može odvijati i u vrijeme kada nema više koronavirusa. Željeli smo razviti ideju o nečemu što može univerzalno funkcionirati i za vrijeme on line nastave ali i u normalna vremena pa smo došli na ideju vieo tutoriala, kombiniranog s mentoriranjem on line, u realnom vremenu. Projekt smo dizajnirali tako da potiče sudjelovanje mladih na više razina, naime oni sami biraju teme predavanja između ponuđenih radionica, zatim sudjeluju i stvaraju sadržaj, dijele ga javno i sami osmišljavaju marketing i kanale distribucije te potom glasaju za najbolje radove, kazao je Jurcan.

On je potom nabrojao aktivnosti projekta, a to su 15 video lekcija u sklopu šest edukativnih radionica čije su teme: Osnove rada izrade gif animacija, stickera i emojija, Remiksiranje glazbe u Abletonu, Snimanje i editiranje videa za online platforme, Uvod u digitalni DJ-ing na PC aplikacijama, Osnove umjetničke fotografije te Uvod u digitalni marketing. Svaka radionica podijeljena je u dvije video lekcije i tri predavanja. Sveukupno bit će pet participativnih projekata: organizacija natječaja za radove iz fotografije i online izložba, organizacija natječaja za radove iz gif animacija, emojija, stickera i izložbu, organizacija natječaja za video spotove i pokretanje tik tok kanala, natječaj za glazbene radove i DJ mikseve i pokretanje live stream kanala te natječaj za društveno odgovoran marketing na društvenim mrežama.

 

Kristina Nefat, predsjednica Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika, predstavila je edukativno-digitalnu platformu za mlade IN DIS PLODOVI koja na jednom mjestu povezuje korisnike edukativnih aktivnosti (učenike i školsko osoblje srednjih škola), edukatore (članove Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika i ostale kulturno-umjetničke djelatnike) i donatore (pravne i fizičke osobe).

– Cilj ove platforme je da bude samoodrživa i da sustavno prati promjene i trendove na suvremenoj kulturno-umjetničkoj sceni. Platforma omogućuje svojim korisnicima da se na jednostavan način, prateći kalendar događanja, prijave na edukativne radionice koje će se provoditi od 2021. godine, ali i da predlože HUiU-u ideje za razvoj novih edukativnih aktivnosti. Provoditeljima se olakšava kontakt s budućim polaznicima radionica i namijenjena je svima koji se bave edukacijom djece i mladih, ali nemaju, primjerice, prostorne uvjete ili opremu potrebnu za održavanje edukativnih radionica, kazala je Nefat.

Posljednji promjer dobre prakse dala je Tihana Puc, povjesničarka umjetnosti zaposlena u Ministarstvu kulture i medija Republike Hrvatske koja je predstavila projekt Opservatorij umjetničkog rada (OUR). Radi se o hvalevrijednom i ambicioznom dugoročnom projektu s ciljem unapređivanja uvjeta za dokumentiranje i istraživanje polja suvremene umjetnosti u Hrvatskoj te doprinos njegovoj vidljivosti unutar domaćeg, regionalnog i međunarodnog konteksta. Specifični ciljevi projekta su stvaranje nezavisnog centralnog izvora podataka o suvremenim umjetnicima, kustosima, izlagačkim praksama te umjetničkim prostorima, stvaranje široko dostupnog izvora informiranja, edukativnog alata i istraživačkog resursa, poticanje primjene kvantitativnih i digitalnih metoda u (povijesti) umjetnosti te poticanje umrežavanja i suradnje među srodnim (umjetničkim, istraživačkim, institucionalnim i vaninstitucionalnim) domaćim i inozemnim inicijativama u području.

– Ideja za projekt je nastala sada već davne 2013. i 2014. godine, no on se razvijao poprilično polagano u najvećoj mjeri zbog nedostatka resursa . Uzlet je dobio s uključenjem umjetničke organizacije Format C u njegovu provedbu. Trenutno je Format C nositelj i koordinator projekta iako tu moram i dalje naglasiti da je riječ o projektu u nastajanju te je još rano za govoriti o njegovim ishodima, kazala je Puc koja je na kraju nakon pitanja publike napomenula da je budućnost projekta ovisi uvelike o njegovom financiranju, ali i umrežavanju više aktivnih dionika koji se bave suvremenom umjetnošću na nacionalnoj razini.

Uđite u Walterovu kocku

Za kraj konferencije Nela Simić je vodila razgovor s direktorom platforme Walter’s Cube iz New Yorka, Balaszom Faragom koji je govorio o potencijalu novih tehnologija za prezentaciju umjetnosti. Farago je jedan od začetnika Online Viewing Rooms tehnologije koja posjetitelju omogućuje detaljniju interakciju s umjetničkim djelom od one u fizičkom prostoru.

– Ideja za ovaj projekt je vrlo jednostavna: recimo da želite poslušati pjesmu „Under the Bridge“ Red Hot Chilly Peppersa te da je jedini način za to kupiti kartu za njihov koncert, otputovati na to mjesto i tek onda ju poslušati. Vizualna umjetnost je još uvijek u toj fazi: ako želite pogledati radove Basquiata prvo morate pronaći kada i gdje će se održati njegova izložba, kupiti avionsku kartu i ulaznicu i pričekati taj datum. Za razliku od glazbe koja je za svoju distribuciju uspjela pronaći više formata vizualna umjetnost u tome kaska. Koji je format kojim možemo u digitalnom okruženju predstaviti umjetničko djelo? Odgovor na to pitanje dao nam je Walter Benjamin u jednom svom eseju gdje je opisao da umjetnički radovi posjeduju određenu auru te da je ona razmak između promatrača i djela samog te svi kutovi koje promatrač može pomakom u prostoru percipirati. Ono što naš projekt želi prenijeti jest ta aura umjetničkog djela kojeg može promatrati u virtualnom 3D okruženju. Kao i kod prijenosa glazbe znamo da će se u procesu digitalizacije izgubiti određeni postotak kvalitete zvuka, ali ako ovim procesom uspijevamo prenijeti i 70% Benjaminove aure smatram da smo postigli jako puno, kazao je Farago.

On je potom opisao proces kojim bilo koja galerija može pristupiti njihovom servisu. Sve što je potrebno su fotografije galerije i izloženih djela koji se potom pretaču u virtualnu 3D izložbu. Servis košta 65 eura mjesečno (s jednogodišnjim pologom), a izložba ostaje uvijek dostupna na njihovom serveru. Galerije mogu izraditi koliko god virtualnih izložbi žele, a veće institucije ili muzeji mogu uposliti svoje kustose da osmišljaju različite tematske izložbe kojima mogu prikazati predmete iz svojih bogatih fundusa.

Tekst i fotografije Boris VINCEK

Leave a Reply


2 + = 3

KULTURISTRA – Sito internet culturale della Regione Istriana


Kulturistra.hr è un progetto della Regione Istriana e dell’Associazione Metamedij avviato e finalizzato allo sviluppo della rete informatica culturale nella Regione Istriana. Il progetto mira ad offrire informazioni sulle attualità culturali e nello stesso tempo offrire l’accesso a varie basi di dati che conterranno informazioni su tutte le persone attive nella scena culturale, sulle attività culturali, sui concorsi internazionali e sui potenziali partner internazionali. Con questo progetto vogliamo migliorare la comunicazione a livello orizzontale e verticale, che significa la comunicazione tra differenti enti culturali Istriani, tra gli enti culturali e gli artisti, ed in fine tra gli enti culturali, gli artisti ed il pubblico.
Il progetto è finanziato dalla Regione Istriana.

CONTATTACI

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum