49. SUSRET ZBOROVA NAŠ KANAT JE LIP SLAVIO ISTARSKU BESIDU UŽIVO I ONLINE

“Neka nam živi domaća besida i naš Kanat”, zaključila je na otvorenju 49. manifestacije Naš kanat je lip  Snježana Radetić, ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Poreč, temeljne organizacije u kulturi grada Poreča i jednog od organizatora susreta pjevačkih zborova Naš kanat je lip.

Susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip godišnje se održava u Poreču kao revijalni susret s ciljem očuvanja hrvatske tradicijske glazbene baštine, posebice istarskog glazbenog idioma, koja je utjelovljena u umjetničkim skladbama. David Belas, voditelj glazbeno-scenske djelatnosti Pučkog otvorenog učilišta Poreč ističe da se važnost Kanta očituje u: (p)održavanju tradicije zborskog amaterskog  pjevanja na istarskoj ljestvici; motivaciji koju manifestacija te vrste može pružiti istarskim i drugim skladateljima da komponiraju na istarskoj ljestvici; natjecateljskom konceptu kojim se nagrađuje najbolja izvedba.

Kanat se tradicionalno održava svake godine u lipnju, obično u prostoru Istarske sabornice. Zbog neizvjesne epidemiološke situacije, ovogodišnji, 49. Naš kanat je lip, održao se 26. i 27. studenog u gradskom kazalištu Poreč, a ono čime se organizator posebno ponosi jest da je cjelokupni program bilo moguće pratiti preko računala ili mobitela zahvaljujući prijenosu uživo putem Facebook profila Učilišta. Manifestaciju su pozdravili ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Poreč, Snježana Radetić, skladateljica i umjetnička voditeljica Kanta, Đeni Dekleva-Radaković, pročelnik Upravnog odjela za kulturu i zavičajnost Istarske županije Vladimir Torbica, dogradonačelnik Grada Poreča-Parenza, Ugo Musizza. Skladateljica Đeni Dekleva-Radaković istaknula je izazove s kojima se zborovi, a posljedično i Kanat, suočavaju zbog epidemioloških mjera i pandemije COVID-19: „Naši zborovi koji su se uspjeli sakupiti, oni su se uz sve ove nedaće uspjeli posložiti i pripremiti program koji će nam predstaviti, za nas je to jako važno. Važno je znati da je pandemija jako naštetila zborskoj glazbi, zborskom pjevanju, zato što je zbor grupa ljudi koja radi i priprema se u jednom zatvorenom prostoru. […] ti zborovi u ovo vrijeme pandemije, pokušavali su, prestali su raditi, počeli su se rasipati, smanjili su se, mnogi su i nestali. Zato se ja veselim ovom Kantu jer se prijavilo 9 vokalnih ansambla, koji su ipak odlučili i ustrajali da spreme program koji je bez proba vrlo teško uskladiti.“ Đeni Dekleva-Radaković zahvalila je svim zborašima-pjevačima, njihovim zborovođama, za trud i volju da se okupe i da upriliče 49. Naš kanat je lip. Nastupe je održalo 5 zborova i 3 vokalna ansambla, sveukupno 120 izvođača.

49. Susret zborova Naš kanat je lip

49. Kanat započeo je revijalnim programom u petak, 26. studenoga 2021. u 19 sati u gradskom kazalištu Poreč. Program je vodio Damir Miloš, a svečanost su izvedbom hrvatske himne otvorili članovi Vokalne skupine KUD-a Zvir iz Jelenja pod umjetničkim vodstvom Davora Juretića. Vokalna skupina KUD-a Zvir dugogodišnji je sudionik Kanta. Skupina je osnovana 2003. godine i okuplja 12 entuzijasta i zaljubljenika u glazbu. U svom djelovanju naglasak stavljaju na izvedbe opusa skladatelja primorskog glazbenog izričaja te na očuvanje tradicijskih napjeva grobničkoga kraja u kojemu i djeluju. Vokalna skupina KUD-a Zvir izvela je uglazbljene skladbe većinski pučkih tekstova autora I. M. Ronjgova, M. Brajše Rašana, S. Zlatića, J. Kaplana, N. Milottija. Uslijedio je nastup Vokalne skupine Le Parentine iz Poreča, umjetnički voditelj Daniel Cunjac, koja je zadobila posebnu naklonost publike. Le Parentine poznata je vokalna skupina na prostoru Istre i šire. Skupina postoji od 2002. godine, prvotnog imena Riveta, a od svog početka djeluje u okviru Zajednice Talijana – Poreč. Dugi niz godina voditeljica ansambla bila je Gorjana Gašparini, zatim Lora Pavletić, Marko Ritoša, a od 2019. godine umjetnički voditelj je Daniel Cunjac. Živahan i lepršavi nastup iznijeli su zboraši Mješovite vokalne skupine Nešpula iz Pule, voditeljica Tatjana Merkl. Mješovita vokalna skupina Nešpula je osnovana pri kulturno-umjetničkom društvu Matko Brajša Rašan 2006. godine, a od 2014. godine djeluje kao samostalna udruga. Sama postava specifična je po tome što tenorsku dionicu pjevaju ženski glasovi. Njeguju istarsku narodnu pjesmu, dalmatinsku klapsku pjesmu, gospel, crnačku duhovnu pjesmu, obrade evergreena i popularnih skladbi, polifoniju, renesansnu glazbu i druge glazbene izričaje pjevajući a capella. Surađuju s brojnim renomiranim glazbenicima od kojih se mogu istaknuti: Bruno Krajcar, Đelo Jusić, Dogma, Nola, Ozren Glaser. Od osnutka do danas umjetnička voditeljica je Tatjana Merkl, a predsjednica udruge Martina Šverko. Prva večer programa završena je u odličnom raspoloženju, tradicionalno zajedničkim pjevanjem istarske himne Krasna zemljo, Istro mila.

Natjecateljski dio programa održao se u subotu, 27. studenoga 2021. s početkom u 19 sati u gradskom kazalištu Poreč. Nastupilo je pet pjevačkih zborova, a večer je otvorio Mješoviti pjevački zbor GD Sokol iz Buzeta, dirigentica Ileana Pavletić Perosa. Mješoviti pjevački zbor GD Sokol osnovan je 1945. godine. Od 1982. godine zbor počinje kontinuirano raditi pod vodstvom Benjamina Makovca iz Pirana. Od 2006. godine umjetnička voditeljica je Ileana Pavletić Perosa. U svojem radu njeguju istarsku narodnu glazbenu ostavštinu, a obrađuju i klasične skladbe, crnačku duhovnu glazbu. Krajem 2006. godine izdaju prvi CD pod nazivom 22 godine zajedno koji rezimira rad zbora pod Benjaminom Makovcom. Na Kantu su se predstavili sljedećim izvedbama: Slavko Zlatić, Istarska suita stavci 1 i 2; Matko Brajša Rašan, Istarski ples; Bruno Krajcar, Balun. Uslijedio je nastup Mješovitog pjevačkog zbora Lavanda iz Novigrada, dirigent Branislav Ostojić. Mješoviti pjevački zbor Lavanda djeluje gotovo 12 godina i za to vrijeme postala je jedan od važnijih čimbenika novigradske kulturne scene. Za svoj rad dobili su brojna domaća i strana priznanja. Njihov repertoar sastavljen je od različitih žanrova sakralne i svjetovne vokalne glazbe te se proteže od renesansnih skladbi do suvremenih skladbi današnjice. Obrađuju i domaću i stranu narodnu glazbu te crkvene staroslavenske pučke skladbe. Na Kantu su se predstavili izvedbama: I. Matetić Ronjgov, Ne beri Jele; B. Ostojić, Moja Učka (praizvedba); M. Brajša Rašan, Kad se moja draga smije. Mješoviti pjevački zbor Cantus PoPuli iz Pule, dirigentica i osnivačica Tatjana Merkl osnovan je 2014. godine sa željom poticanja zborskog pjevanja kroz nov način glazbenog izričaja. Može ih se opisati kao veselo i raspjevano društvo prijatelja i zaljubljenika pjevanja. Nastupili su na brojnim domaćim i stranim te humanitarnim događanjima, a na natjecanjima su osvajali zlatne pehare i medalje. Repertoar im je širok – od sakralne i svjetovne, preko narodne, gospel-glazbe, sve do filmske glazbe i obrada zabavne i pop-glazbe. Nastupili su izvedbama: M. Brajša Rašan, Zrasla mi ladonja; istarska pučka pjesma, Ne zna Tone ča Tonina ima; Franko Krajcar i Indivija u obradi Tatjane Merkl, Jobrni me, jobrni. Ženski zbor Mendule iz Vrsara, dirigent Tomo Njegovan, osnovane su 1996. godine i ove godine slave 25 godišnjicu postojanja. Zajedništvo su pronašle u pjevanju i druženju, a svojim su se izvedbama često predstavljale na Kantu. Repertoar obuhvaća klasične, suvremene, i narodne skladbe, a predstavljali su ga u raznim zemljama: Italiji, Austriji, Njemačkoj, Crnoj Gori, BiH i drugdje. Na 49. Kantu izvodile su: Branko Okmaca, Pastirica (I, III, IV); Dušan Prašelj, Pipa; Nello Milotti, Istrijanska vesela. Zadnja izvedba pripala je Mješovitom pjevačkom zboru Roženice iz Pazina, dirigentica Ines Kovačić Drndić. Zbor je osnovan 1979. godine a do kraja 2002. godine vodio ga je maestro Nello Milotti, priznati istarski glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent. Od 2003. godine voditeljsku ulogu preuzima Ines Kovačić Drndić koja je odnedavno i predsjednica zbora. Zbor okuplja članove iz različitih društvenih skupina – studente, poslovne ljude, umirovljenike, entuzijaste i zaljubljenike u pjevanje. Njihov repertoar usredotočen je na djela istarskih skladatelja a za svoj rad dobili su velika priznanja u Hrvatskoj i inozemstvu. U čast svog osnivača, desetu obljetnicu smrti Nelle Milottija obilježili su izvedbama njegovih skladbi: Ni ga ča je Pazin i Ročki tanac.

49. Naš kanat je lip svečano je zatvoren dodjelom nagrada i priznanja zborovima i dirigentima. Prosudbeni odbor u sastavu – Neven Radaković, dirigent, akademski glazbenik; Denis Modrušan, dirigent, akademski glazbenik; Đeni Dekleva-Radaković, skladateljica, akademska glazbenica – odabrao je najbolje izvedbe 49. Kanta. Drugu i treću nagradu sponzorirao je programski odbor Kanta, a prvu nagradu Hrvatsko društvo skladatelja iz Zagreba. Treću nagradu osvojio je Mješoviti pjevački zbor GD Sokol iz Buzeta za izvedbu skladbe Balun, autora Brune Krajcara. Druga nagrada dodijeljena je Mješovitom pjevačkom zboru Cantus PoPuli iz Pule za izvedbu skladbe Jobrni je, jobrni, autora Franka Krajcara i Indivije, u obradi Tatjane Merkl, a prvu nagradu osvojio je Mješoviti pjevački zbor Roženice iz Pazina.

Događaj je bio organiziran na visokoj razini, u skladu sa svim trenutno važećim epidemiološkim mjerama. Za sve koji nisu mogli sudjelovati i posjetiti 49. Kanat dostupna je videosnimka obiju večeri na službenom Facebook profilu Pučkog otvorenog učilišta Poreč.

Naš kanat je lip – prisjetimo se kako je sve počelo

Prvi Susret pjevačkih zborova Naš kanat je lip održao se 6. lipnja 1973. u Istarskoj sabornici u Poreču, u organizaciji Fonda za kulturu Poreč, a započeo je kao ideja da se organizira susret školskih pjevačkih zborova koji bi izvodili glazbu nastalu na istarsko-primorskom glazbenom idiomu koji je prerastao u  značajnu kulturnu manifestaciju zborskoga amaterizma. Danas okuplja oko sebe muške, ženske i mješovite pjevačke zborove iz zemlje i inozemstva koji izvode djela s ritmičkim i melodijskim elementima istarskog folklora; odn. djela koja u sebi nose poruku Ivana Matetića Ronjgova: „Naš folklor treba čuvati dotle, dok svi njegovi melodijski i ritmijski elementi ne uđu u umjetničku našu muziku, i onda tek neće propasti, bit će sačuvan zavazda.“ Jedina je zadana propozicija za izvođače na Kantu da su prijavljene skladbe pisane koristeći istarsko-primorske glazbene elemente.

Ante Cukrov, jedan od osnivača našeg Kanta i prvi dirigent porečkog Mješovitog pjevačkog zbora Joakim Rakovac, ispričao je nekoliko detalja o samom početku Kanta.

Cukrov: „Ideja Kanta pojavila se nakon MIK-a (Melodije Istre i Kvarnera). Tamo su se domaći amateri predstavljali tijekom pauze, dok su se prebrojavali glasovi. Moje razmišljanje je išlo u ovom smjeru: Ako može biti suvremena, zabavna glazba na idiomu istarske glazbe, zašto se ne bi mogli predstavljati osnovnoškolski i srednjoškolski zborovi?“ Nakon početnih birokratskih muka, prijedlog je prihvaćen, a naziv manifestacije dao je Slavko Zlatić, na temelju pjesme Ljube Brgića Naš kanat je lip.

Dekleva-Radaković: „Kanat je započeo skromno, a kroz desetljeća prerastao je u regionalnu amatersku manifestaciju koja ima višestruku ulogu: čuvanje istarske glazbene baštine od zaborava; stvaranje nove glazbe na elementima istarske ljestvice i čakavskog idioma za zborske ansamble od dječjih do zborova za odrasle; tiskanje skladbi kao trajne partiture za budućnost iz kojih će zborovi moći učiti i pripremati skladbe.“

49. Naš kanat je lip održao se uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Ureda za kulturu i zavičajnost Istarske županije i Grada Poreča-Parenza.

Pripreme za jubilarni 50. Naš kanat je lip već su u tijeku, a organizatori poručuju da se sve informacije mogu pratiti na internetskoj stranici Učilišta i službenim profilima na društvenim mrežama.

*** u tekstu su preneseni ulomci izvornog autorskog rada: I. P. Gortan Carlin (2020). 48. Naš kanat je lip. Sveučilište J. Dobrile u Puli

Leave a Reply


+ 5 = 10

KULTURISTRA – Sito internet culturale della Regione Istriana


Kulturistra.hr è un progetto della Regione Istriana e dell’Associazione Metamedij avviato e finalizzato allo sviluppo della rete informatica culturale nella Regione Istriana. Il progetto mira ad offrire informazioni sulle attualità culturali e nello stesso tempo offrire l’accesso a varie basi di dati che conterranno informazioni su tutte le persone attive nella scena culturale, sulle attività culturali, sui concorsi internazionali e sui potenziali partner internazionali. Con questo progetto vogliamo migliorare la comunicazione a livello orizzontale e verticale, che significa la comunicazione tra differenti enti culturali Istriani, tra gli enti culturali e gli artisti, ed in fine tra gli enti culturali, gli artisti ed il pubblico.
Il progetto è finanziato dalla Regione Istriana.

CONTATTACI

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2022 | Impressum