KAKO, ZAJEDNO, DALJE I BOLJE? EU perspektive razvoja nezavisnih kulturnih centara
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale, News
U organizaciji SUR-a, Saveza udruga Rojca, a u svjetlu skorašnjeg pridruženja Hrvatske Europskoj uniji, od 5. do 7. travnja su u Društvenom centru Rojc održane jedna javna tribina i dvije edukativne radionice na kojima su gosti iz srodnih organizacija podijelili svoja iskustva koja mogu biti korisna i za vizioniranje budućnosti Rojca u novim okolnostima.
Gošća iz Francuske, gđa. Fazette Bordage, predstavila je Trans Europe Halles (TEH), Mrežu kulturnih centara u čijem je osnivanju i razvoju sudjelovala, a sada je kao ambasadorica promovira Centrima koje -poput Rojca – zanima pridruživanje sličnim asocijacijama. Riječ je o mreži koja danas povezuje 48 multidisciplinarnih nezavisnih kulturnih centara iz 20 zemalja EU, s glavnim ciljem podupiranja alternativnih oblika umjetničkog izražavanja i pružanja jedinstvenih pozornica za slobodan umjetnički rad i međukulturalne razmjene.
Kao ideja, Mreža TEH začeta je u ožujku 1983, kad je samostalno kulturno središte „Halles de Schaerbeek“ iz Bruxellesa organiziralo vikend-tribinu razmjene iskustava između nezavisnih centara. Oni su u to vrijeme tek počeli nicati u, mahom squatiranim i volonterskim radom obnavljanim, napuštenim prostorima nekoć industrijske ili vojne namjene, a svoj su identitet gradili usprkos tada prema njima još uglavnom vrlo rezerviranom stavu političkih vlasti.
Na tom prvom sastanku sudjelovalo je sedam klubova koji su ujedno i osnivači mreže: već navedeni domaćin -Halles de Schaerbeek, zatim Huset u Kopenhagenu, Kultur Fabrik iz Koblenza, Melkweg iz Amsterdama, NY Scen iz Gothenburga, Pali Kao iz Pariza, te Rote Fabrik iz Züricha. U međuvremenu, tijekom sad već dvadeset i pet godina kontinuiranog postojanja, TEH- mreža postala je značajnim čimbenikom u europskim kulturnim kretanjima i jedna od najaktivnijih kulturnih mreža u Europi. Svojim članicama pruža poticajnu platformu za razmjenu, podršku i suradnju, kroz programe razmjene i smještaja umjetnika „Artists in residence“, volonterske programe i programe osposobljavanja za kulturne lidere, kao i sastanke Mreže koji se redovito organiziraju dva puta godišnje i na kojima se raspravlja o temama kao što su međukulturalne razmjene i aktualna pitanja svjetskih mreža, te o raznim društveno-političkim temama. TEH surađuje i s drugim kulturnim udrugama i mrežama i aktivno sudjeluje u raspravama oko europske kulturne politike.
(„ Rote Fabrik“, Zürich)
U organizaciji TEH-a do sada je održano sedamdesetak međunarodnih susreta, kao i više desetaka velikih, međunarodnih multilateralnih kulturnih projekata, a mreža se i stalno proširuje novim članicama koje je obogaćuju svojim iskustvima i znanjima.
Dva glavna pravca u kojima se TEH namjerava razvijati su mobilnost i profesionalni razvoj djelatnika u kulturi i to kroz programe razmjene, te radionice i savjetovanja u kulturnim centrima unutar i izvan mreže. „Vrlo je bitno“, naglasila je gosp. Bordage, „osjetiti da nismo izolirani nego smo dio mnogo većeg procesa, pokreta koji se na slične načine događa u cijelom svijetu. Za vas, važno je da se već sada osjetite kao građani Europe, čime vam se otvaraju ne samo financijske pogodnosti nego i mogućnosti zajedničkog iznalaženja inovativnih rješenja u svim područjima djelovanja u kulturi i civilnom sektoru. Suradnja i umrežavanje pružaju sjajne mogućnosti za revitaliziranje zapuštenih prostora, za razvoj kreativnosti, „društvene imaginacije“ i „ko-kreacije“, za otkrivanje novih i uspješnijih načina funkcioniranja i upravljanja kulturnim institucijama kroz razvoj ovakvih višenamjenskih centara i stvaranje novog europskog postindustrijskog trenda.“
Jedan takav pozitivan inovativan primjer predstavili su gosti iz talijanskog centra „Manufakture Knoss“, koji je odnedavno i član TEH-mreže.
Riječ je o trajnom kulturnom i društvenom eksperimentu, rođenom kroz prenamjenu prostora stare, godinama napuštene, škole za metalske radnike. Spontana inicijalna uključenost građana, umjetnika i profesionalaca, koji su se potrudili revitalizirati i vratiti gradu jedno zajedničko dobro, rodila je taj međunarodni centar za istraživanja, obrazovanje i proizvodnju kulture utemeljene na umjetničkoj i organizacijskoj autonomiji. Provincija i Grad Lecce, u čijem su vlasništvu „Manufakture“, nakon početne podozrivosti prema akcijama preuređenja kroz većim dijelom volonterski rad brojnih sudionika, u prosincu 2006. povjerila ga je Kulturnoj udruzi SudEst, koja je tako i formalno preuzela vođenje daljnjeg procesa restrukturiranja i uređenja Centra. Mnogi od sudionika u ovom procesu stvorili su i nastavljaju promicati inovativne kulturne projekte i međusobnu suradnju u njihovoj realizaciji, kontinuirano provodeći raznovrsne aktivnosti i pokrećući nove. Danas, kada je njihov rad prepoznat kao vrlo uspješan primjer sinergije raznovrsnih udruga i široke uključenosti građana, te kao takav poduprt i značajnim sredstvima EU, razvili su i provode velik urbani projekt obnove cijele jedne gradske četvrti u koji se uključuje jako mnogo građana najraznovrsnijih struka. Predstavljajući organizacijski pristup Manufaktura Knoss, gosp. Michele Bee istaknuo je koncept tzv. Trećeg prostora, koji nije potpuno prirodno uređen, ali nije ni potpuno podređen ljudskim intervencijama, već je izvjesna kombinacija između ljudske potrebe za kontrolom i prividne anarhičnosti prirode. „Naši prostori su takvi, treći prostori,“-kaže Bee-„ gdje je organizacija moguća, i prisutna je, ali nije dominantna, već ostavlja otvoren prostor nedorečenosti, nepotpunoj organiziranosti, u kojem se mogu događati i kvalitetne spontane kreacije, za koje je prije svega bitno da svatko tko je uključen pronađe svoj dio posla koji voli i u kojem se osjeća zadovoljnim. Smatram da je vrlo bitno u našim gradovima otvarati takve prostore u kojima se mogu događati i kvalitetne spontane kreacije i inovacije. Dosadašnji odličan odaziv naših sugrađana dokazuje nam da smo na pravom putu.“
Lani je tako prostore Pogona koristilo 50-tak organizacija i izbrojali smo da je kroz različite programe prošlo oko 20000 ljudi. Naravno da tu ima još puno mogućnosti za unaprijediti stvari i prostor, i u tome ja vidim buduću ulogu Pogona – u medijaciji i izgradnji odnosa s novim publikama, posebno mladim generacijama, a vezano uz različite sadržaje suvremene kulture i umjetnosti, ali i bitne društvene sadržaje.“
Tekst: D.K
Kultura nije matematička računica
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale
Usred monotone rasprave na 4. Saboru kulture u Istri, umjetnički direktor Kazališta Dr. Inata, Branko Sušac, ‘okuražio’ se reći ono što je u tom trenutku većini prisutnih bilo napameti. Dajte se držite teme, kazao je Sušac ističući kako rasprava bez evaluacije Istarske kulturne strategije nema smisla. U tom trenutku, publika se „probudila“ i počastila ga aplauzom. Upravo zbog toga, odlučili smo porazgovarati s njim.
Hajdemo ukratko rezimirati raspravu o kulturnoj strategiji budući da ste vi jedini koji ste kazali da smo skrenuli s teme…
Pa eto, to me u početku stvarno razbjesnilo zato što je svatko pričao o sebi, a nismo ono što je u biti zajedničko svima. Kasnije su se stvari malo poboljšale… Što se tiče same kulturne strategije, mislim da je gospodin Mišković, kao evaluator IKS-a sam dobro rekao – nismo uspjeli u svemu. Normalno da nismo, iz velikog broja razloga. Financijski razlog samo je jedan od mnogih. Međutim, ja tvrdim jednu stvar… nikad nećemo uspjeti do kraja. Ako makar svake godine poboljšavamo situaciju u kulturnom sektoru tri do pet posto, onda će do promjena svakako doći. Mislim da trebamo misliti dugoročno, da ljudi trebaju shvatiti što je kultura, a i na kraju da mi shvatimo što su ljudi (nasmijao se Sušac).
Financijska potpora opet se pokazala kao neizbježna tema…što kažete o svemu tome?
Ja nisam pričao o novcima, nego o gladnima – o umjetnicima koji se trude preživjeti. Ja se oduvijek borim za ujednačavanje statusa nezavisne kulture i institucija. Institucije „pojedu“ dvije trećine potpora! Na primjeru rada Marka Bolkovića, predsjednika udruge Sonitus koji je predstavio 3D mapping Foruma i tako najavio nadolazeći festival Visualia, može se vidjeti kvaliteta mladih snaga. Marko Bolković je napravio nešto što je uobičajeno u Berlinu, a za to je žrtvovao svoj život, svoj novac. Upravo takvim mladim umjetnicima jednostavno treba društvena i privatna zaštita. I napokon, vrijeme je da shvatimo da smo u biti grupa individualaca, umjetnika koji rade svaki za sebe. Ja, osobno, i ne u toj mjeri, budući da se bavim umjetnošću koja je kolektivni čin. Međutim, takve ljude treba zaštititi kao što rade sve napredne zemlje, pogotovo one u Skandinaviji gdje se prati što se događa s umjetničkom scenom i kada se pojavi jedan takav umjetnik, drže ga kao kap vode na dlanu.
Kod nas se svi političari zalažu za kulturu samo pred izbore, ‘lupaju se u prsa junačka’, a poslije sve to zaborave. Promjene su nam nužne, u svemu, pa tako i u kulturi i u pristupu kulturi.
Kad smo se već dotakli Pula Film Festivala, na Saboru kulture, rečeno je da su ipak na „pozitivnoj nuli“ budući da ove godine gotovo pedeset posto njihovog prihoda čini zarađeni profit. Mogu li drugi festivali preuzeti njihovu „formulu za uspjeh“?
Kultura je uvijek bila profitabilna na mnogo načina…Oplemenjivala je ljude i omogućavala tendencije koje mijenjaju život. Nije osnova u kulturi da se uložena kuna, mora vratiti u dvije kune. To je blesavoća koja ne spada nigdje, a što prepoznaju pametni narodi, zaključio je Sušac.
Intervjuirala: Vlasta Vujačić
Krajolik kulturnih politika – novo izdanje
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale
Erste Foundation / Österreichische kulturdokumentation. internationales archiv für kulturanalysen objavio je novo izdanje – Krajolik kulturnih politika: vodič za 18 zemalja centralne i istočne Europe (Cultural Policy Landscapes. A Guide to Eighteen Central and South East European Countries), kojeg su uredili Veronika Ratzenböck, Katharina Okulski te Xenia Kopf. Izdanje je dostupno za besplatno preuzimanje.
Vodič se odnosi na sljedeće zemlje: Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Kosovo, Latvija, Litva, Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Srbija, Slovačka, Slovenija i Ukrajina.
Set sinoptičkih profila zemalja ponovno trasira povijesni razvoj nakon ranih 1990-ih te skicira specifična nacionalna kulturna pitanja kao i suvremene međunarodne odnose. Ovi kratki pogledi razvoja kulturnih politika dopunjeni su procjenom podataka u kulturi: nacionalni budžeti za kulturu, kulturna potrošnja po glavi stanovnika kao udio u BDP-u od 1990-ih do 2010. predstavljeni su kao vremenske crte, omogućujući čitatelju da shvati razvoj pojidenih zemalja te napravi usporedbu s procesima u različitim zemljama, u kontekstu rasta i pada budžeta za kulturu, tema u kulturnim politikama, procesa transformacije koji još uvijek traju, prioriteta i jazova u međunarodnim odnosima te teških situacija u suvremenoj umjetnosti.
Kulturni centri u Hrvatskoj – razgovor s prof. Sanjinom Dragojevićem
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale
Prof. Sanjin Dragojević predaje „Sociologiju kulture i masovnih komunikacija“ na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Uz autorstvo triju knjiga, profesor Dragojević je objavio znanstvene i stručne radove u Hrvatskoj i inozemstvu te uredio nekoliko knjiga. Primarni interesi su mu filozofija i sociologija kulture, kulturni razvoj, internacionalna kulturalna kooperacija, kulturalni menadžment te informacijski i komunikacijski sustavi.
Koji su najveći izazovi s kojima se danas susreću kulturni centri?
Koja je uloga umrežavanja kulturnih centara? Zašto je to važno? Koje su prednosti takvog udruživanja?
- Umrežavanjem kulturni centri se bolje koriste jer naprosto imate puno više kulturnih resursa kad umrežite određene centre. Tada oni mogu imati zajedničke prioritete, mogu imati taj jedan oblik djelovanja koji je holističkog tipa, koji je međusobno koordiniran i koji omogućuje da, u dužem vremenskom periodu, centri postignu one rezultate u kulturi i umjetnosti koje samostalno nikad ne bi mogli postići. Kulturni centri znaju vrlo često komunicirati među sobom, ali ne surađuju tako da je bit mreže upravo razmjena programa i iskustava, iniciranje novih programa koji se možda istovremeno mogu pokrenuti na više razina i gdje svaki od kulturnih centara obavlja ono za što je najbolje osposobljen.
Da li je u Hrvatskoj prepoznata potreba za osnivanjem nacionalne mreže kulturnih centara od strane nadležnih institucija i aktera?
- Kad su u pitanju takve institucije one mogu doći odozgo i odozdo. Kod nas je običaj da se očekuje da dođu odozgo. Kulturni centri nisu u ovoj fazi smatrali da treba to doći odozgo nego da može doći kao njihova vlastita želja, kao ono oko čega se oni trude i što će zapravo definirati njihovu budućnost. Upravo iz tog razloga oni žele svojevoljno djelovati i biti prepoznati u svojoj okolini kao institucije koje uvode centre kulture u novu eru više otvorenih kulturnih centara nego zatvorenih kao što su bili do sada, više naklonjenih komunikaciji i razmjeni programa nego na monolitnosti vlastitih inicijativa u kulturi. Dakle, trebao bi se unaprijediti i taj jedan element međusobne komunikacije i razmjena ne samo projekata, različitih debata i tomu slično, nego i organiziranje međusobne komunikacije i međusobnih prioriteta što također omogućuje da budu i vrednovani na višoj razini odnosno da se na taj način mogu također potvrditi kao kulturna žarišta bez koji sredina zapravo ne može.
Koliko zaostajemo za Europom po pitanju kulturnih centara?
- Neki naši kulturni centri su izuzetno dobri i imaju veliki broj aktivnosti, jaku umreženost te osobe koje mnogo pridonose kulturnom razvoju. U takvim centrima programi se odvijaju tijekom cijelog dana i osobe koju su dio tog kvarta, grada ili određene sredine imaju mogućnost aktivno se uključiti, ne samo pasivnim promatranjem nekih vidova kulturnog ili umjetničkog stvaralaštva, nego definiranjem onih prioriteta koji će označiti kulturni razvoj u neposrednoj budućnosti.
Upoznati ste s pulskim Društvenim centrom Karlo Rojc koji okuplja stotinjak udruga različitih djelatnosti. Kako gledate na takvo jedno nastojanje na lokalnoj razini da se različite udruge spoje?
- To je svakako jako važno. Kod Karlo Rojca u pitanju je inicijativa koja je doista važna na europskoj razini. Situacija je takva da zapravo gradska uprava plaća fiksne materijalne troškove što omogućuje svim tim udrugama da budu u jednom prostoru i da budu međusobno aktivni. Radeći izravno s njima došao sam do zaključka da se radi o jako značajnoj gradskoj inicijativi, ali istovremeno i o inicijativi koja pridonosi razvoju samoga grada, naročito van turističke sezone kad postoji potreba za kulturnim programima. Postoje određene mane, a to je da koordinacija nije uvijek jako dobra i na tome bi trebalo poraditi. Međutim, relativno dugim iskustvom i ta se situacija također poboljšava. Dobro je što je grad prepoznao inicijativu i što i dalje slijedi njezino odvijanje.
Tekst: L.Z.
Foto: privatna arhiva prof. Sanjin Dragojević
Pazin – grad književnosti
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale
Pazin je prvi, a donedavno i jedini grad u Hrvatskoj koji je izradio kulturnu strategiju. Premda se mnogi drugi gradovi mogu podičiti raznovrsnijim i bogatijim kulturnim životom, Pazin je prvi koji je napravio razvojni plan za slijedećih nekoliko godina te postavlja kulturu kao jednu od važnih smjernica svojih razvojnih politika.
Pazin – grad književnosti, vizija je kulturnog razvoja grada na kojoj će graditi širu prepoznatljivost. U slijedećih pet godina Pazin će usmjeriti svoje snage na osnaživanju svih segmenata kulturnog djelovanja i stvaralaštva, ističe viša stručna suradnica za kulturu u pazinskoj gradskoj upravi Emina Svilar koja je u projekt izrade strategije od samoga početka.
„ Na inicijativu dogradonačelnice Grada Pazina Ines Kovačić Drndić, Grad se odlučio na izradu strategije koja će dati smjer razvoju kulture u budućem petogodišnjem razdoblju. Strategija će biti orijentir za rad svih uključenih u kulturne djelatnosti u aktivnostima potrebnim za ostvarenje te vizije. Kao stručna pomoć pri radu na strategiji angažiran je sociolog Davor Mišković koji se kao stručni suradnik na Filozofskom fakultetu dugo godina bavi upravljanjem resursima u kulturi i kulturnom organizacijom. Među ostalim, koordinirao je i izradu županijske Kulturne strategije za razdoblje 2009-2014.“, kaže Svilar te dodaje kako je u izradi strategije sudjelovalo tridesetak predstavnika različitih ustanova i udruga koje na neki način sudjeluju u stvaranju kulturnih sadržaja u gradu.
„Koncentrirali smo se na četiri grupe ciljeva: ostvarenje vizije Pazin – grad književnosti i to ukupnim podizanjem kulturnog standarda i uključivanjem svih aktera u kulturi u ostvarenje ove vizije; uređenje kulturnog sustava, stvaranje okvira za stabilno djelovanje u kulturi što uključuje stabilizaciju financiranja, ulaganje u opremu i infrastrukturu te razvoj programa u kulturi. Grad književnosti je grad bogatog književnog i kulturnog života, s razvijenim institucijama i manifestacijama, to je grad u kojem se živi uz knjige i u kojem je zaokružena knjižna ponuda. Za pet godina svaki stanovnik Istre i većina stanovnika Hrvatske i nama susjednih područja znat će da je Pazin portal u svijet fantazije, mitova, povijesti i fantastike, da u Pazin valja ići radi jedinstvenog iskustva koje će zauvijek promijeniti značenje pojma književnost uživo. Književnost uživo, to je Pazin“pojašnjava Svilar viziju kulture strategije.
Strategija je izrađena za razdoblje od 2012. do 2016. godine. Postoji konsenzus kulturnih sudionika oko nje, a operativnim planom su definirane konkretne aktivnosti, vremenski rok za njihovu provedbu i odgovorne osobe iz Upravnih odjela Grada te gradskih ustanova i udruga iz područja kulture. Uspješnost programa ocjenjivat će se nakon isteka roka za njegovu provedbu. Ustanove i udruge su upoznate sa strategijom, štoviše, neki su njihovi članovi aktivno sudjelovali u njenom stvaranju, pa je za pretpostaviti da su njome zadovoljni. Vezano uz njenu realizaciju, mogli bi zaključiti da su očekivanja veća nego što to trenutni rezultati pokazuju, no Grad svakako nastoji, i financijski i na druge načine poduprijeti sve aktivnosti koje su strategijom određene kao prioriteti kulturnog razvoja grada, zaključila je Svilar.
Tekst: Maja Tatković
Online edukacija za kulturno planiranje
Autore: ivonab | Categorie: Politica culturale
University of British Columbia osnovalo je međunarodni Centar za kulturno planiranje i razvoj (Centre for Cultural Planning and Development), koji je pokrenuo UBC Certificate in Cultural Planning – 100 % online program učenja. Program vode stručnjaci iz navedenog područja iz čitavog svijeta.
UBC Certificate in Cultural Planning, kao i individualni kolegiji za profesionalni razvoj od kojeg se program sastoji, odnosi se na sve veću međunarodni potrebu za kulturnim planerima koji posjeduju znanja i stručnost za vođenje kulturne politike i razvojnih inicijativa.
Kroz organiziranje i razvijanje javnih i privatnih politika koje utječu na kulturni sektor i kreativnu infrastrukturu, kulturni planeri imaju sve vitalniju ulogu u razvijanju održive, interkulturalne zajednice pogodne za život, kroz jačanje njene uloge u globalnoj ekonomiji znanja.
Program studentima osigurava temeljno znanje, nudi međunarodne modele uspješnih praksi i korisnih vještina na brojnim područjima, kao i povijesnu, kroskulturnu i komparativnu perspektivu o kulturnom planiranju.
Prednosti online edukacije za kulturno planiranje:
- fleksibilna mogućnost pohađanja i kombiniranja individualnih kolegija za profesionalni razvoj;
- isključivo online format koji omogućuje fleksibilno okruženje za učenje;
- zadaci koji se baziraju na individualnom iskustvu i stručnosti;
- zajedničko okruženje za učenje koji osigurava umrežavanje i stvaranje saveza s drugim stručnjacima iz Sjeverne Amerike, Europe i šire.
Program je namijenjen zaposlenima na polju kulturnog planiranja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, uključujući:
- stručnjake zaposlene u uredima za kulturno planiranje u gradskoj, regionalnoj, državnoj ili federalnoj upravi koji traže edukaciju na polju stručnog razvoja;
- stručnjake u drugim administrativnim odjelima koji se žele premjestiti na poslove kulturnog planiranja;
- stručnjake zaposlene u umjetničkim i kulturnim organizacijama i kulturnim industrijama koji žele proširiti svoje razumijevanje vladajućih politika, planiranja i razvoja;
- savjetnike koji rade ili žele raditi na polju kulturnog planiranja i razvoja;
- pojedince sa sveučilišnom diplomom, obično s iskustvom na polju umjetnosti, koji žele ući u polje kulturnog planiranja.
Kolumna dr.sc Biserke Cvjetičanin – Za holystički pristup razvoju
Autore: admin | Categorie: Politica culturale
Dr. sc. Biserka Cvjetičanin u svojoj novoj kolumni objavljenoj u Zarezu osvrnula se na tekst finalnog dokumenta Budućnost kakvu želimo (The Future We Want) usvojenog na Konferenciji UN-a o održivom razvoju (Rio+20), u kojem je izostala rečenica o važnosti kulture za održiv razvoj (sadržana u nacrtu dokumenta) te naglašava važnost umrežavanja i interaktivnosti, odnosno povezivanja kulturne politike s ekonomskom, socijalnom i politikom zaštite okoliša…
Novi broj dvotjednika Zarez: Hrvatska kultura u Europskoj uniji
Autore: 0df53x21 | Categorie: Politica culturale, Eventi
Eurokaz Saloon: Za Europu spremni? Izazovi kulturnih politika EU i domaći odgovori
Autore: 0df53x21 | Categorie: Politica culturale, Eventi
Vrijeme: 23. studenog 2011.
Mjesto: Zagreb
Kulturna politika u stranačkim programima – Poziv na raspravu
Autore: 0df53x21 | Categorie: Politica culturale, Eventi
Vrijeme: 08. lipnja 2011.
Mjesto: Zagreb
Hrvatski P.E.N. centar priređuje raspravu o kulturnoj politici u stranačkim programima u srijedu, 8. lipnja, u 10:00 sati, u Basaričekovoj 24, Zagreb.
Sa zabrinutošću pratimo kako veliki broj građana Hrvatske gubi povjerenje u institucije predstavničke demokracije – te pak ne mogu učinkovito obavljati svoje zadaće bez dobroga funkcioniranja javne sfere i procesa oblikovanja javnoga mnijenja.
Želimo pružiti priliku strankama da na samom početku izborne borbe, prije nego što ova problematika bude posve potisnuta u drugi plan, izlože svoje viđenje kulturne politike. To nam se čini nužnim posebice zbog toga što je u uvjetima krize važno razjasniti kriterije, kako izravne dodjele pomoći i održavanja pojedinih ustanova, tako i obuhvatne politike usmjeravanja razvoja kulture u cjelini.
Molimo vas da sudjelujete u raspravi i svojim doprinosom pomognete jasnom sagledavanju različitih političkih opcija na području kulturne politike.
