ROJC – JAVNOST IZMEĐU POTENCIJALA I POTREBA
U srijedu, 9. lipnja s početkom u 19:30 u MMC‑u Luka, Društvo arhitekata Istre – Societa’ architetti dell’ Istria organiziralo je okrugli stol pod nazivom “Rojc – javnost između potencijala i potreba”. Sudionici rasprave, Giordano Škuflić, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje; Erik Lukšić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti; Gordana Lanča, Služba za zastupanje Grada; Bernard Zenzerović, pročelnik Ureda Grada; Dušica Radojčić, članica Koordinacije Rojca; Marko Grbac-Knapić, član Koordinacije Rojca; Marko Perčić, član Pulske grupe i Društva arhitekata Istre okupili su se kako bi zajednički razmotrili pitanje prenamjene parkinga u CGU Rojc. Moderator okruglog stola bio je Leonid Zuban također član Društva arhitekata Istre.
Novonastala situacija u Rojcu, ocijepljenje okućnice i izgradnja parkinga te eventualne garaže na već postojanom parkingu digla je prašinu javnosti zbog netransparentosti odluke Grada.
Rasprava je javno otvorila pitanje prenamjene parkinga Rojca te se u skladu sa zajedničkim interesima nastojala potencirati suradnja između dvije najznačajnije grupacije ovog problema, s jedne strane Grada, kao vlasnika zgrade, te Rojčana, odnosno, Koordinacije Rojca koja svojom motivacijom, željom i svim snagama nastoji se izboriti za jedinu preostalu slobodnu javnu površinu u centru grada. Budući da je u jednom dopisu Grada javno prozvana Pulska Grupa kao glavni krivac za planiranje parkinga na javnoj površini Rojca, doznajemo iz obrazloženja mladih arhitekata da je to bio njihov prvi prihvaćeni prijedlog Grada, oblikovan na svoju ruku, nakon nekolicine različitih prijedloga i primjedbi koje su bile upućene Gradu kao stručni savjet. Prijedlog nije bio na javnoj raspravi, stoga možemo zaključiti da su iskorišteni isključivo kao paravan za provedbu vlastitih interesa.
Ističemo sljedeće izjave prisutnih. Dušica Radijčić istaknula je povijest zgrade, opisala problem Koordinacije te ulogu Rojca na regionalnoj, ali i nacionalnoj razini stavivši naglasak na njegove potencijale i jedinstvenost, istaknula je i da se zbog nedostatka komunikacije odnosno nekonsultacija Koordinacije Rojčani boje da će ostati bez svog prostora te da se jednog dana može prodati odcjepljena čestica jer je po GUP‑u tamo je predviđena garaža.
Marko Grbac-Knapić komentirao je činjenicu da se javna površina koristi svakodnevno za potrebe ne samo Rojčana već i drugih građana koji obavljaju djelatnosti u neposrednoj blizini. Istaknuo je također činjenicu da Koordinacija unatoč svim pokušajima ne dobiva odgovore na svoja pitanja tako da se ne može stvoriti stvarna slika Rojca. Marko Perčić je istaknuo neprocjenjivu vrijednosti Rojca koja se ne može kvantificirati nikakvim parametrima te da je čudno izvana shvatiti to premalo razumijevanje prema ukućanima. Smatra da je potrebna pozitivna reklama, angažman i propitivanje kako bi se Rojc uzdigao na viši nivo, da treba cijeniti neprofitni sektor te da parking u Rojcu možda predstavlja prednost za Grad, ali može upropastiti postojeću situaciju u Rojcu. Kao većina prisutnih pozvao je na suradnju jer smatra da je to najučinkovitije rješenje problema. Giordano Škuflić, je istaknuo da Grad razmišlja vrlo kvalitetno i svjesno, da su upoznati sa kompletnom situacijom u Rojcu te da su analizirajući posjećenost objekta primijetili da se samo jednim dijelom javna površina koristi, dok ostalo vrijeme zjapi prazna, što je Grbac-Knapić demantirao argumentom da svakodnevno kroz zgradu prođe oko 1000 ljudi, jedan dio površine koristi svakodnevno Autoškola, te da očito nisu dovoljno upućeni u problematiku. Smatra apsurdnim prenamjenu parkinga koji već postoji kao SLOBODNI JAVNI PROSTOR u parking na naplatu te da ga je spreman braniti svim snagama. Pomalo srdito Skuflić odgovara da griješi te da on zna puno više nego što on misli te da je Grad otvoren za komunikaciju po pitanju naplate. Marko Perčić istaknuo je stavku da i prazne površine imaju svoju vrijednost u arhitekturi, nije ih pogodno sve popunjavati te da bi brzopleta odluka mogla koštati zajednici. Bernard Zenzerović ističe da je Grad još davno prepoznao potencijal Rojca te da ga je iz tih razloga otkupio od MORH‑a što se dokazuje investicijama koje se ulažu u objekt. Također naglasio je da često spominje Rojc kao pozitivan primjer. Kao korak prema suradnji prepoznali smo samoinicijativu Gordane Lanča da pristupi okruglom stolu i pojasni pravne činjenice jer kao što je rekla ljudi laici često brkaju pojmove i pitanje nadležnosti. Upoznata sa pričom Rojca kada radilo na tome da se udruge smjeste upravo tamo sa sigurnošću priznaje da nikad nitko nije rekao da Rojc ne treba te da je on veliki potencijal kreativnih ljudi.
Emil Jurcan član Pulske grupe iz publike je istaknuo sljedeće argumente: po prijedlogu mladih arhitekata da se napravi 6 garaža u gradu i biciklistička staza, prihvaćena je samo prenamjena parkinga u Rojcu mada s urbanističkog pogleda moraju o tome odlučiti i korisnici. Marko Perčić predložio je da bi se trebalo raditi na tome da se ostvari vrlo intenzivan i intiman odnos i suradnja Grada i Rojca kako bi se zajednički pronašla rješenja. Iz publike je reagirala i predsjednica Vijeća Rojca te pozvala Grad na suradnju. Pri samom kraju ističemo izjavu Brune Nefata koji predlaže natječaj u 2 stupnja te smatra da Rojc nije samo prostor slobodnog vremena već mala tvornica, odnosno inkubator u produkciji kulture te kao takav zaslužuje potpunu pozornost. Na samom kraju Zuban zaključuje da je neophodno razmišljati o svim involviranim grupacijama i težiti zajedničkom zadovoljstvu. Dok se gospodin Zenzerović složio da se odluke o naplati parkinga moraju šire razmotriti. Završnu riječ imao je Erik Lukšić konstatiravši da je napravljen veliki pomak samim održavanjem Okruglog stola te se optimistički nada da će se naći zadovoljavajuće rješenje za obje strane.
Tekst napisala INA KIHLI
Fotografije s “okruglog stola” pogledajte klikom na LINK
Foto: Aldo Šuran
