Krojcbergom do pristupačnijeg Rojca!
U želji da se bivša vojarna Karlo Rojc učini pristupačnijom, da se prekine niz predrasuda o Rojcu kao mjesto okupljanja (jedino!) alternativaca, narkomana i slično, pokrenuo se projekt Krojcberg. Marljivim radom te suradnjom pulske udruge Distorzija i zagrebačke udruge Otompotom, ovaj projekt već 13. godinu za redom „gura“ dalje.
O čemu je tu riječ i kako je prošao nedavno održani 13. Krojcberg, saznali smo u emisiji Metazine, emitiranoj na Radio Puli.
‑Krojcberg je projekt uređenja javnih prostora unutar Rojca koji traje od 2004. godine te okuplja autore najčešće izvan Pule koji se ovdje unutar deset dana bave umjetnošću i implementcijom iste u javne površine i prostore same zgrade Rojca, veli Ivan Klepac iz udruge Otompotom dodajući da na taj način pokušavaju oplemeniti te prostore i nekako interpretirati Rojc kao urbanu strukturu, mrežu ulica, gradova, trgova itd.
Što se tiče same tematike, Klepac navodi da uvijek postoji određena tema, iako to ne znači i da svaki Krojcberg nužno mora donijeti novu i drugačiju temu. Ističe da se katkad dogodi da se upravo određena tehnika i pristup definira na samoj radionici, a ove godine stvorena je ideja o „letećim“ skulpturama koje su postavljene u dvorištu. Dosad su najviše radili po hodnicima Rojca, a ovaj put odlučili su izaći na dvorište koje je također premalo korišteno. Kako navodi, Slave Lukarov iz udruge Otompotom, ovo je bio način da se dvorište približi ljudima, ne bi li ga se učinilo korisnijim.
Do ideje o „Letećim“ skulpture došli su promišljajući o samom prostoru. Na ovaj potez su se odlučili kako bi se održala prostranost samog dvorišta gdje se i dalje mogu organizirati raznorazna događanja, a da se veliki praznina iznad dvorišta popuni vrlo laganim, od papira napravljenim skulpturama.
‑Inače, naš je koncept da autori sami odabiru rad i sami odaberu materijal, a da im mi to nabavljamo. Ali, ovaj put smo ipak postavili taj mali uvjet da ne dižemo u zrak nešto teško, veli Slave Lukarov iz udruge Otompotom.
Ove godine morali su se suočiti i s dodatnim izazovom, koji zahvaća ne samo njih već i cijeli civilni sektor – a to jest smanjena financijska potpora. Dosad ih je osim Grada Pule dodatno financiralo i Ministarstvo kulture, a ove godine, morali su se snaći bez tog izvora potpore. Međutim, financijske poteškoće ne bi trebale biti izlika za smanjenje alternativne scene, tvrdi Klepac, osvrćući se po tim pitanju na stanje u Rojcu i ističući da ovaj društveni centar unatoč financijskim izazovima, ipak „gura“ dalje. Zaključio je i da se Rojc u nekoliko godina, otkad njihova udruga sudjeluje na Krojcbergu, svakako promijenio, kako izgledom tako i funkcioniranjem centra. O tome, je li riječ o promjenama na loše i bolje, nije htio govoriti, jer kako kaže, Rojc je zavolio kao vlastiti dom, pa kritizirati ili hvaliti ne bi mogao jer bi bio previše subjektivan.
Očito je da su pred Rojcem veliki izazovi, ne samo financijski nego i oni koji se tiču funkcioniranja zagrade,a Krojcberg se već 13. Godinu za redom pokazao kao odlična podloga za poboljšanje uvjeta u Rojcu. Približavanjem i uljepšavanjem prostora korisnicima Rojca, moguće je očekivati i bolju funkcionalnost zgrade.
Napisala Vlasta VUJAČIĆ
