Fundus Istarskog sabora istraživat će se u Rijeci

17.10.2011.

1

Vrlo dina­mič­no raz­dob­lje dje­lo­va­nja Istarskog pokra­jin­skog sabo­ra od 1861. do 1918. godi­ne bila je tema među­na­rod­nog znans­tve­nog sku­pa koji se u pro­tek­la tri dana odvi­jao u poreč­koj Istarskoj sabor­ni­ci, u sklo­pu obi­lje­ža­va­nja 150. godiš­nji­ce osnut­ka ovog zako­no­dav­nog tije­la. Tridesetak znans­tve­ni­ka, naj­ve­ćim dije­lom povjes­ni­ča­ra iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Poljske, govo­ri­lo je o svim sas­tav­ni­ca­ma druš­tve­nog razvo­ja tadaš­nje Istre.

– Ovaj među­na­rod­ni znans­tve­ni skup bio je vrlo opse­žan po bro­ju sudi­oni­ka i po tema­ma. Posebno smo zado­volj­ni što smo uspje­li pri­do­bi­ti da na sku­pu sudje­lu­ju lju­di iz ino­zem­s­tva koji se bave tema­ti­kom Istre 19. sto­lje­ća, lju­di koji su vrlo raz­li­či­tih pola­zi­šta i tuma­če­nja. Zato su disku­si­je nakon izla­ga­nja bile vrlo zanim­lji­ve i kons­truk­tiv­ne, i uvi­jek u znans­tve­nom i pri­ja­telj­skom duhu, zaklju­čio je Maurizio Levak, pred­sjed­nik Istarskog povi­jes­nog društva.


Ravnateljica Zavičajnog muze­ja Poreštine Elena Uljančić-Vekić veli da je skup otvo­rio vra­ta za nova istra­ži­va­nja.- U Rijeci pos­to­ji veli­ki neis­tra­že­ni arhiv­ski fun­dus o dje­lo­va­nju Istarskog pokra­jin­skog sabo­ra i on će se ana­li­zi­ra­ti. Ima neko­li­ko tisu­ća kuti­ja tog fun­du­sa. Sada se poče­la radi­ti digi­ta­li­za­ci­ja zapis­ni­ka Istarskog sabo­ra, da bude svi­ma dos­tu­pan na inter­ne­tu, a sve to u sklo­pu obi­lje­ža­va­nja 150. godiš­nji­ce osnut­ka ovog tije­la, rek­la je Uljančić-Vekić.


U subo­tu, pos­ljed­njeg dana odr­ža­va­nja sku­pa, pre­da­va­nja su odr­ža­li Giuseppe de Vergottini sa Sveučilišta u Bologni koji je govo­rio o poreč­koj obi­te­lji Vergottini i tali­jan­skom iden­ti­te­tu pri­je i nakon 1861. godi­ne, Pietro Zovatto sa Sveučilišta u Trstu pred­sta­vio je dje­lo­va­nje mons. Lorenza Schiavija u Kopru, dok je Gaetano Benčić iz rovinj­skog Centra za povi­jes­na istra­ži­va­nja pred­sta­vio prvog kape­ta­na Istarskog pokra­jin­skog sabo­ra Gian Paola Polesinija.


Egidio Ivetic iz iste usta­no­ve pri­čao je o his­to­ri­ogra­fi­ji u vri­je­me dje­lo­va­nja Sabora, Ivan Matejčić s Akademije pri­mi­je­nje­nih umjet­nos­ti riječ­kog sve­uči­li­šta govo­rio je o gra­đev­noj povi­jes­ti Istarske sabor­ni­ce, a Kristjan Knez iz piran­skog Društva za povi­jes­na i geograf­ska istra­ži­va­nja o dje­lo­va­nju Sabora i povi­jes­nim istra­ži­va­nji­ma regije.


Znanstveni skup jedan je od broj­nih cje­lo­go­diš­njih pro­gra­ma koji­ma Istarska župa­ni­ja obi­lje­ža­va osnu­tak Istarskog pokra­jin­skog sabo­ra i jav­nos­ti nas­to­ji pri­bli­ži­ti druš­tve­nu, poli­tič­ku i gos­po­dar­sku proš­lost Iste veza­nu uz dje­lo­va­nje ovog zako­no­dav­nog tije­la u dru­goj polo­vi­ci 19. i počet­kom 20. stoljeća.

Izvor http://www.parentium.com/prva.asp?clanak=30853#axzz1b1BBXxa0