Europski fondovi – prilika ali i moguća zamka
Što očekivati na putu prema Europskoj uniji, pa i u trenutku kada zemlja postaje punopravna članica? To je bila posljednja tema jučerašnje rasprave, nakon čega je konferencija koja se održavala tri dana u zagrebačkom hotelu Westin napokon okončana. Zadnji dan konferencije pokazao se izuzetno zanimljivim i edukativnim budući da su sudionici napokon imali priliku posložiti informacije koje su „upijali“ protekla dva dana. Tako su se jučer čule najkonkretnije preporuke, upozorenja, primjere dobre prakse, ne bi li se pojedine zemlje bolje pripremili za procesne dogovore s Europskom unijom, a sama Hrvatska za fazu pristupanja. Govorilo se i o mjerama opreza koje se trebaju poduzeti ne bi li se izgubilo u financiranju projekata od strane Europske unije. Tako je Diana Berceanu, inače zaposlena u rumunjskoj Zakladi za razvoj civilnog društva, kazala da je vrlo važno okupljati privatne donatore, stvarati platforme, koalicije te u najvećoj mjeri nastupati pred vlastima kao jedan glas – glas cjelokupnog civilnog sektora. Naglasila je i važnost izbjegavanja ovisnosti o strukturalnim fondovima Europske unije. S time se složio i Adam Aduskiewicz.
„Naravno da ćete imati odlične prilike za razvoj civilnih organizacija, pa i za cjelokupnu transformaciju civilnog društva. To je prilika koja je ujedno i izazov jer morate naučiti tehničke detalje, pa i razviti određene vještine. Međutim, morate imati na umu i da izazov može biti i zamka. Riječ je o velikim novcima te novac može biti „krvava zamka“. Upravo u postsocijalističkim zemljama, novac može itekako biti veliki izazov, pa morate biti vrlo oprezni na tom polju“, upozorio je Aduskiewicz. Naglasio je da ono što ostaje najvažnije jesu vrijednosti i ciljevi koje čovjek ima pred sobom.
Može se reći da konferencija sama po sebi nije donijela ništa spektakularno novo, ali pružila je razmjenu iskustva i ideja stručnjaka iz različitih zemlja. S time se složila i Emina Bužinkić iz Mreže mladih Hrvatske koja je ovaj put imala ulogu moderatorice rasprava.
[lang_hr]
„Posebno su mi bile zanimljive rasprave o iskustvima, modelu financiranja, pa i poteškoćama koje se mogu naići na putu za Europsku uniju, a koje se tiču civilnog društva u Hrvatskoj. To se dalo vidjeti na rumunjskom primjeru gdje se uvidjelo da je tamošnje civilno društvo otupilo svoju kritičku oštricu. Uglavnom su se usmjeravali na projektnu implementaciju te sve manje i manje djeluje zagovarački i kao watchdog organizacije“, istaknula je Bužinkić zaključivši da je to za nas jako važno znati jer još uvijek imamo šansu utjecati na oblik transformacije civilnog društva.
Napisala Vlasta Vujačić
[/lang_hr]
