JOACHIM SARTORIUS NA SAJMU KNJIGE U ISTRI

Njemački pisac, pjesnik, prevoditelj i publicist Joachim Sartorius predstavio je svoju knjigu „Prinčevski otoci“ (2009.) u sklopu glavne teme Otok-Geto-Azil u utorak, 8. prosinca, na 21. Sajmu knjige u pulskom Domu hrvatskih branitelja. Autor je sljedeće jutro bio i gost Voje Šiljka na Doručku s autorom uz prevoditeljicu Anitu Rogošić. Sartorius je tako približio publici poetsku motivaciju i kontekst stvaranja djela, ispričao svoju geografski razgranatu biografiju te razmišljanja o aktualnom stanju, kako u Europi tako i u svijetu.

8.12. (600x450)

U razgovoru s Brankom Čegecom i Anne-Kathrin Godec autor je u utorak iznio fascinaciju turskim arhipelagom nedaleko od Istanbula. Za njega ono označava sačuvano lijepo vrijeme – belle époque održa(va)no još i danas karakterističnom tišinom koja počiva na tome što su konjske zaprege ondje jedino prijevozno sredstvo, a usto su konjska kopita „podgumljena“ u svrhu očuvanja te specifične tišine. Udaljeni svega nekoliko minuta vožnje brodom, Prinčevski otoci tematski su se uklopili kao otok, kao povijesno mjesto egzilanata te kao generator pisanja i stvaranja gdje je Sartorius, kako kaže, išao kao pisac i pjesnik u potrazi za tišinom, samoćom, odcjepljenjem, pokušavajući istovremeno pisati i ne pisati o Istanbulu.

– Nije bitna samo prošlost, bitna je i sadašnjost. Napisao sam knjigu strategijom užitka i zabave. Nadam se da se to vidi, rekao je Sartorius, te istaknuo različitost ljudi koji stalno žive na otoku od onih koji moraju odlučiti otisnuti se na nj. Smatra da su otoci sačuvali osobinu utočišta bez obzira na (preko)morske linije s kopnom.

_DSC9404 (600x398)

Njegov je poetski putopis okarakteriziran kao „fenomenalno istančana propaganda“ i „minijaturni ep“, u kojemu je poznati turski nobelovac Orhan Pamuk odigrao značajnu ulogu kao vodič i osoba za dijalog. Također, Sartorius je istaknuo Pamukov roman „Snijeg“ (2002.) kao vrstu vizionarskog pred-viđenja čija se aktualnost ogleda u trenutnim događajima u Siriji i okolnim zemljama. Sartorius kaže da se svijet u globalu raspao na tisuću komadića.

– U Njemačku je ušlo preko milijun izbjeglica, ali to nisu ekonomski migranti već ljudi koji su zaista došli iz potrebe – iz nužde. Sartorius vjeruje da je Ujedinjena Europa sjajan projekt: svi to vidimo kad putujemo „bez granica“, ali ima previše ekonomsko-financijskih pitanja zbog kojih se zaboravlja ono zajedničko – zajednička sjećanja. Stoga je i Šiljkovo pitanje o tome kako smiriti svijet kad se osjeća(ju) nemir(i) svijeta (p)ostalo retoričko. Ipak, Sartorius ističe ulogu kulture i život vođen geslom „carpe diem“.

Kao sin diplomata školovao se u nekoliko gradova, proputovao gotovo svaki kontinent i naučio razne jezike, a između ostalog i arapske psovke. Usprkos znatiželji voditelja i publike taj je djelić vokabulara, u duhu prave diplomacije, ostao daleko od ušiju javnosti. Sartorius je jedan od rijetkih koji su uopće napustili diplomatsku službu, a zapravo je oduvijek „nosio dva šešira na glavi ili sjedio na dvije stolice“ – pišući poeziju i zanimanjem u području kulture.

– Uvijek sam bio i prosjak, tražio sam novaca, rekao je Sartorius aludirajući na svoju poziciju generalnog tajnika njemačkog Goethe instituta te intendanta Berliner Festspiele, čiji naziv predstavlja okrilje berlinskih kulturnih i umjetničkih događaja tijekom godine.

_DSC9406 (600x398)

Sartorius se najviše bavi pisanjem i prevođenjem poezije te smatra da pravi roman još nije napisao, no njegovi su „Prinčevski otoci“ neosporno obilježili tematsku određenost ovogodišnjeg Sajma knjige u Istri. Majstorski pothvat prenošenja autorova djela hrvatskim čitateljima učinio je Nikola Krnjaić, pokazujući svojim prijevodom izuzetnu vještinu „spašavanja“ misli njenim transponiranjem u drugi jezik. Konstatirajući da je prijevod najljepši oblik suradnje među pjesnicima Sartorius je podijelio i nekoliko misli o poeziji, ustvrdivši da njena snaga nije u broju čitatelja.

– Poezija je koncentrirani komentar o svijetu, komprimiran ritmički govor kojim se može izreći ono što se ne može izreći. Ona ima zadatak sačuvati jezik koji je drukčiji od jezika svakodnevice te od onog medijskog. Zanemarivanje poezije znači zanemarivanje jezika, tvrdi Sartorius, i problem je vremena. Ipak, iako se na svjetskoj razini pišu nekrolozi o poeziji, smatra da u Njemačkoj nije takav slučaj. Primjer je tomu kancelarka Angela Merkel koja svake godine održava druženja s književnicima, a organiziraju se i literarna i ostala umjetnička događanja pod okriljem ministarstva kulture. Štoviše, Sartorius u širem smislu vidi politiku i kulturu/umjetnost kao veoma bliske u smislu poticanja i provedbe projekata.

Iznimno marljiv, uporan i ambiciozan, Sartorius se već godinama naizmjence i/ili istovremeno uspješno (s)nalazi u različitim ulogama, a motivacija ne jenjava. Večernjim predstavljanjem i jutarnjim razgovorom zaokružen je tako jedan otočić u Sajamskom arhipelagu, sa završnom konstatacijom autora da svatko ima svoj vijek kojega treba pokušati iskoristiti na najbolji mogući način.

Tekst Antonija ZGALJARDIĆ

Fotografije Luana RACAN i Antonija ZGALJARDIĆ

Leave a Reply


+ 6 = 9

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum