OKRUGLI STOL NA TEMU „WALTER BENJAMIN i SMRT IZBJEGLICE“ U SKLOPU SAJMA KNJIGE
Miljenko Jergović, Anne-Kathrin Godec i Žarko Puhovski, te Dragan Markovina u ulozi moderatora, sudjelovali su na okruglom stolu naslovljenom „Walter Benjamin, smrt izbjeglice“, kojim je uspješno završen program utorka 8. prosinca u pulskom Domu hrvatskih branitelja u sklopu 21. Sajma knjige u Istri. Koristeći njemačkog filozofa i kritičara Waltera Benjamina kao metaforu stradanja intelektualca i današnjeg vremena, odnosno aktualnosti trenutka u pogledu izbjegličke krize i manjina te stanja u Europi generalno, dinamičnom je raspravom i retorikom zaokružena tema Otok-Geto-Azil.
Diskusija je obuhvatila tragičnu i paradoksalnu sudbinu intelektualca kojemu su za vrijeme Drugog svjetskog rata obje strane granice označavale ostvarenje najgorih strepnji. „Benjamin je bio unaprijed dvostruko mrtav; kao Židov iz Berlina, usto i marksist, bio je dvostruki izbjeglica koji bi samo na Mjesecu ili Marsu bio siguran“, rekao je Jergović.
Kontroverze i polemike glede Benjaminove smrti u Kataloniji, u smislu teorija zavjere, samoubojstva i sl., naposljetku nisu ni važne. Svojim se likom, djelom i propustom utemeljio kao simbolična figura čija je povijesnost danas izuzetno aktualna u problematiziranju društveno-političkog stanja i granica na globalnoj razini. Puhovski je zaključio da se u konačnici dogodilo upravo ono što je i trebalo jer bi u protivnom „doživio ono najgore što bi mogao doživjeti – ℗ostao bi Walter Benjamin, i samo to“.
Godec je podsjetila i na navodno postojanje aktovke u kojoj je Benjamin nosio sva svoja djela, a koja je nakon njegove smrti 1940. pohranjena u zgradi suda, zajedno s ostalim njegovim stvarima. Sljedeći se put pojavila uslijed prenošenja arhiva; simbolično, bilo je to na dan smrti Francisca Franca 1975. godine. Simbolički, također, na kraju jedne epohe. No aktovka se zbog vlage i miševa po otvaranju rastočila, i tu se ponovo pronalazi simbolika – riječima upravo Waltera Benjamina – „trijumf materije nad mišljenjem“.
Sudionici okruglog stola spomenuli su brojne slojeve Benjaminova teološkog, romantičarskog života i mišljenja, prizivajući teoretičare poput Adorna, Horkheimera, Habermasa i Levi-Straussa, razvijajući diskusiju u smjeru današnjeg odnosa prema izbjeglicama, senzibiliziranju iskustva tragedije progona, pitanja apstraktnosti i konkretnosti granica, (ne)snalaženja ljevice i desnice, predrasuda i stereotipa. Potonje se čak i kada su pozitivne pokazuju u funkciji negativne obrane, a takva se dvostruka narav može iščitati i u nazivu samog Doma (hrvatskih) branitelja.
„Ono si što te može spasiti“ pokazuje se kao najljudskiji mogući cilj.
Tekst i fotografija Antonija ZGALJARDIĆ
