Predstavljanje projekta EPK Rijeka 2020. u pulskoj galeriji Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika
Pulska galerija Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika je u utorak 12. travnja ugostila predstavljanje projekta Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. godine. O samom projektu – od njegovog začeća do službene pobjede 24. ožujka – govorili su Ivan Šarar, pročelnik Odjela gradske uprave za kulturu i Slaven Tolj, umjetnički direktor projekta Rijeka EPK 2020.. Predstavljanje koje je privuklo brojne pripadnike pulskog civilnog sektora uz vidljiv manjak pozvanih predstavnika gradskih i županijskih vlasti, moderirao je novinar Radio Rojca Mario Benčić. Grad Rijeka izabran je za hrvatsku Europsku prijestolnicu kulture 2020. s programom “Luka različitosti”, čiji je cilj stvoriti grad kulture i kreativnosti za Europu i budućnost.
Šarar je predstavljanje započeo govoreći o načinu na koji su stekli povjerenje kulturnih djelatnika, ali i ostalih građana Rijeke.
- Trebali smo nježno maziti jedne druge dobre tri godine da malo povjeruju da uopće možemo pobijediti, ali to nije bilo presudno. Temeljna premisa bila je kako angažirati ljude da radimo zajedno u okolnostima kada nismo skloni zajedničkom radu. Trebalo nam je godinu dana da razbijemo nevidljivu barijeru grada i njegovih institucija. Neću reći da je to bio preduvjet da bi mi bili Prijestolnica kulture, već da je to preduvjet da se bilo što suvislo počinje komunicirati o kulturi na riječkoj sceni. Sada kad je euforija prošla imamo dobru priliku da možda nešto napravimo. Iz naše perspektive, ono što smo napravili i što nam je do 24. ožujka izgledalo kao Himalaja sada je već ozbiljno iza nas i nije toliko veliko kao što nam je izgledalo tada. Stvorili smo preduvjete da ljudi vjeruju u nešto u što uopće nisu vjerovali prije tri godine. Pula i Rijeka su kao dvije spojene posude, osim što je Rijeka nešto veća od Pule no s jednakim self hateom i to što smo mi osvojili titulu ne znači da među nama postoje neke velike razlike. Ne treba previše uzvisivati tu pobjedu kao što ne treba umanjivati se zbog poraza. Procesi koje naš grad sada treba raditi su isti oni koje i Pula mora nastaviti raditi i u suštini se ništa nije uvelike promijenilo, kazao je Šarar.
Tolj je naglasio da su u taj projekt krenuli u kontekstu grada u problemima:
- To je tipičan post industrijski grad u kojem ured Odjela za kulturu nije najomiljenija adresa i u kojem je taj ured dužan svim akterima na kulturnoj sceni jer nije u mogućnosti na vrijeme izvršiti svoje obaveze i isplatiti programska sredstva. Muzej je na projektu zadnje dvije godine radio s minimalnim budžetom te je trebalo stvarno puno komunicirati sa svim akterima pa nam je ovo prilika da napravimo iskorak, da se dogodi nešto novo, kazao je Tolj.
Šarar je potom govorio o procesu javnih rasprava i stvaranju programskog koncepta projekta EPK Rijeka.
- Kandidaturu smo službeno najavili prije tri godine, a Gradsko vijeće ju je službeno izglasalo. Istovremeno smo izglasali i Kulturnu strategiju jer smo htjeli da sve to bude dovoljno rano. Nakon toga smo sazvali javnu raspravu gdje su ljudi bili skeptični: „Vi bi htjeli biti Prijestolnica kulture, a niste u stanju isplatiti 5 tisuća kuna bez da prođe 900 dana“. To je bila početna točka užasnog nepovjerenja koje smo mi s jednim beskrajnim strpljenjem shvatili da moramo prevazići. Kulturna scena nam je rekla da ne zna kako se to radi, da ni mi ne znamo kako se to radi i dali nam mandat da skupimo tim ljudi koji bi trebao kreirati jezgro programskog koncepta kao prvu točku. Dakle, na prvim javnim raspravama rekli su nam da Odjel za kulturu nije kreativno tijelo koje tu može nešto izmišljati te da mi to ne bi ni smjeli raditi. Mi smo tako sakupili Slavena Tolja, Olivera Frljića, Marina Blaževića, Mani Gotovac i još par ljudi koji su šest mjeseci radili na konceptu. Kada kažem koncept to je nekakav skup tema s kojima se želimo baviti i argumentacija zašto se bavimo baš tim temama. Nakon tih šest mjeseci smo se ponovo obratili javnosti, napravili nekoliko javnih on-line rasprava, a uz to smo na 150 adresa intelektualaca poslali koncept i od njih zamolili povratne informacije. Kada smo ih dobili uvrstili smo ih u finalno rješenje koncepta, ponovno došli pred ljude koji su na kraju rekli „Ovo je super!“, kazao je Šarar.
On je dodao da su potom angažirali novu skupinu ljudi koju su skupili u programsko vijeće, zatim su raspisali javni natječaj za prijedlog programa prema konceptu koji je postao služben i naredili svim županijskim i gradskim institucijama da također daju svoj programski doprinos.
- Nakon što je na našu adresu pristigla ta druga tura programskih prijedloga, ovaj drugi tim ih je posložio po hijerarhiji u neke grupacije projekata i na osnovu svega toga smo složili prvu prijavnu knjigu. Lani smo u rujnu kreirali završni tim sa Slavenom Toljem na čelu koji je sa svim tim materijalom u roku od pola godine oblikovao tu priču u programske linije i glavne projekte. Svi nositelji glavnih projekata su sa riječke kulturne scene. U startu smo složili program koji naše udruge i institucije žele raditi. Gradske institucije i nezavisni sektor sada imaju četiri godine za ozbiljno učenje, a mi ćemo im maksimalno pomoći da bi zapravo od 2021. godine počeo neki novi život. Poanta je rast grada, a ne EPK. On je samo sredstvo da nakon njega imamo veće kapacitete i budemo ozbiljniji nego sada. Od svih programskih linija nama je najskuplji program učenja. Uopće ne mislimo da znamo kako se to radi niti da to zna naša scena jer nitko od nas nije radio na ovakvim razinama. Zato ćemo za edukaciju investirati više nego na bilo koji sadržaj jer se paralelno moramo učiti i ovo raditi jer ne želimo uvoziti pamet koja će doći, uzeti pare i otići iz grada. Poanta je da ljudi koji žive i rade u Rijeci i koji su pokazali da žele raditi, zahvaljujući tom projektu u Rijeci i ostanu, kazao je Šarar.
Neizbježna točka u jučerašnjem predstavljanju je bio odnos Ministarstva kulture prema tom projektu i na koji će način utjecati politika ministarstva prema udrugama civilnog društva.
- Mislim da neće biti problem osigurati novac za produkciju cijelog programa, ali treba vidjeti kako će se stvari dalje razvijati. Situacija s Ministarstvom kulture je još uvijek nejasna iako su rekli da njihova potpora nije u pitanju, ali čini mi se da je namjera da se ta obaveza disperzira na više ministarstva. No tu postoji i jedan ozbiljan problem jer ako se nastavi ovakva politika i pritisak na civilnu scenu i nezavisne medije i ostale, dogodit će se da oni akteri na koje mi jako računamo neće imati snage da stanu iza ove uloge koje smo im namijenili. Ako unište tu scenu imat ćemo svi jedan ogroman problem i to na nacionalnoj razini, zaključio je Tolj.
U nastavku su Tolj i Šarar odgovarali na pitanja publike koju je najviše zanimalo hoće li svi ti projekti edukacije biti otvoreni i za njih na što su oni odgovorili pozitivo. Potom su govorili o programskim okosnicama projekta čiju natječajnu knjigu možete pronaći ovdje.
Tekst Boris VINCEK
Fotografije B. VINCEK i Mario BENČIĆ
