Ekomuzej „Batana“ upisan u UNESCO-ov Registar najboljih praksi nematerijalne kulturne baštine svijeta

05.12.2016.

Projekt Ekomuzej „Batana“ iz Rovinja upi­san je u UNESCO-ov Registar naj­bo­ljih prak­si oču­va­nja nema­te­ri­jal­ne kul­tur­ne bašti­ne svi­je­ta na sjed­ni­ci UNESCO-ova Međuvladina odbo­ra za nema­te­ri­jal­nu kul­tur­nu bašti­nu koja se odr­ža­va u Adis Abebi, u Etiopiji, od 28. stu­de­nog do 2. pro­sin­ca godi­ne. Sjednici su pri­sus­tvo­va­li i pred­stav­ni­ci Republike Hrvatske: uz pomoć­ni­ka minis­tri­ce kul­tu­re Davora Trupkovića bila je vodi­te­lji­ca i glav­na taj­ni­ca Hrvatskoga povje­rens­tva za UNESCO Rut Carek, zatim viša struč­na savjet­ni­ca kon­zer­va­to­ri­ca u Službi za pokret­nu, etno­graf­sku i nema­te­ri­jal­nu kul­tur­nu bašti­nu dr. sc. Mirela Hrovatin i struč­no-pro­gram­ska vodi­te­lji­ca Ekomuzeja „Batana“ Tamara Nikolić Đerić, koja je sudje­lo­va­la u pri­pre­mi nominacije.

4-3_interpretacijski_centar_kuca_o-batani-1200x800Uključujući rovinj­sku bata­nu, za upis u Registar naj­bo­ljih prak­si iz cije­lo­ga svi­je­ta u 2016. pri­jav­lje­no je sedam pri­jed­lo­ga. Dosad je samo 12 prak­si oču­va­nja nema­te­ri­jal­ne kul­tur­ne bašti­ne iz cije­lo­ga svi­je­ta upi­sa­no u UNESCO-ov Registar naj­bo­ljih praksi.

Tri su UNESCO-ova popi­sa nema­te­ri­jal­ne bašti­ne pa uz Registar naj­bo­ljih prak­si, u koji je upi­sa­na rovinj­ska bata­na, pos­to­ji i Reprezentativni popis nema­te­ri­jal­ne bašti­ne čovje­čans­tva na kojem je od ukup­no 336 nema­te­ri­jal­nih doba­ra iz cije­lo­ga svi­je­ta upi­sa­no 13 nema­te­ri­jal­nih doba­ra iz Republike Hrvatske (2009.: Festa sv. Vlaha iz Dubrovnika, Godišnji pok­lad­ni ophod zvon­ča­ra s podru­čja Kastva, Umijeće izra­de tra­di­cij­skih dje­čjih igra­ča­ka iz Hrvatskoga zagor­ja, Ophod kra­lji­ce ili lje­lje iz Gorjana, Procesija Za Križen s Hvara, Dvoglasje tijes­nih inter­va­la Istre i Hrvatskoga pri­mor­ja, Čipkarstvo u Hrvatskoj; 2010.: Medičarstvo iz sje­ver­ne Hrvatske, Sinjska alka; 2011.: Bećarac s podru­čja istoč­ne Hrvatske, Nijemo kolo dal­ma­tin­sko­ga zale­đa; 2012.: Klapsko pje­va­nje; 2013.: Mediteranska pre­hra­na kao mul­ti­na­ci­onal­no dobro). Na tre­ćem Popisu nema­te­ri­jal­ne bašti­ne kojoj je potreb­no hit­no oču­va­nje od ukup­no 43 nema­te­ri­jal­na svjet­ska dobra Hrvatska ima upi­sa­no jed­no nema­te­ri­jal­no dobro ‒ Glazbeni izri­čaj ojkanje.

img_6236-1200x900Na zah­tjev Grada Rovinja i Ekomuzeja „Batana“ 2013. godi­ne Hrvatska je putem Ministarstva kul­tu­re nomi­ni­ra­la isto­ime­ni pro­jekt Ekomuzeja za upis u UNESCO-ov Registar naj­bo­ljih prak­si nema­te­ri­jal­ne kul­tur­ne bašti­ne svi­je­ta. Nominacija je pri­prem­lje­na u surad­nji sa struč­nja­ci­ma: dr. sc. Lidijom Nikočević, rav­na­te­lji­com Etnografskog muze­ja Istre, Tamarom Nikolić Đerić, struč­no-pro­gram­skom vodi­te­lji­com Ekomuzeja „Batana“, i Draganom Lucijom Ratković Aydemir te s lokal­nom zajed­ni­com koju pred­stav­lja Istarska župa­ni­ja, Grad Rovinj, Udruga Marco Garbin, Zajednica Talijana Rovinj, Društvo oso­ba s inva­li­di­te­tom Rovinj, Centar za povi­jes­na istra­ži­va­nja Rovinj, Zavičajni muzej Grada Rovinja, Turistička zajed­ni­ca Rovinj, OŠ Vladimira Nazora.

Podršku nomi­na­ci­ji dale su među­na­rod­ne ins­ti­tu­ci­je i struč­nja­ci s koji­ma je do pisa­nja nomi­na­ci­je ostva­re­na surad­nja (Sveučilište u Newcastleu iz Velike Britanije, Europsko udru­že­nje tra­di­cij­skih bro­do­va „Europska mari­tim­na bašti­na“, muze­ji iz Pesara, Venecije i drugi).

Projekt Ekomuzej „Batana“ pred­stav­lja jedins­tve­ni pris­tup oču­va­nju ukup­ne mate­ri­jal­ne i nema­te­ri­jal­ne bašti­ne Rovinja na teme­lju ini­ci­ja­ti­ve lokal­nih sta­nov­ni­ka i pro­je­ka­ta razvo­ja koje su tije­kom niza godi­na razvi­ja­li vrs­ni struč­nja­ci počev­ši s kon­zer­va­to­ri­com Draganom Lucijom Ratković, koja je struč­no osmis­li­la okos­ni­cu pro­jek­ta. Batana je u Registar kul­tur­nih doba­ra RH upi­sa­na 2008. godine.

BATANA9_45Iznimni anga­žman nosi­te­lja tra­di­cij­ske bašti­ne Rovinja podu­pi­ru Grad Rovinj i Ministarstvo kul­tu­re. Provode se raz­li­či­te aktiv­nos­ti na zašti­ti i oču­va­nju umi­je­ća izra­de ovo­ga tra­di­cij­skog drve­nog plo­vi­la, tra­di­cij­skih pje­sa­ma biti­na­da, lokal­no­ga govo­ra, izra­de raz­li­či­tih tra­di­cij­skih upo­rab­nih pred­me­ta i dru­gih tra­di­cij­skih vri­jed­nos­ti. Takav sve­obu­hvat­ni pris­tup pro­jek­tu koji uklju­ču­je nje­go­ve nosi­te­lje, struč­nja­ke i struč­ne ins­ti­tu­ci­je te držav­ne i lokal­ne vlas­ti rezul­ti­rao je dugo­go­diš­njim i kon­ti­nu­ira­nim oču­va­njem kul­tur­ne bašti­ne Rovinja i kva­li­tet­nom pro­midž­bom rovinj­ske bašti­ne u Hrvatskoj i inozemstvu.

Hrvatska je aktiv­na na oču­va­nju nema­te­ri­jal­ne kul­tur­ne bašti­ne od počet­ka 2000-ih. Do 2016. u Registar kul­tur­nih doba­ra Republike Hrvatske upi­sa­no je više od 150 nema­te­ri­jal­nih kul­tur­nih doba­ra, a na UNESCO-ove popi­se 15. Takav dobar rezul­tat ostva­ren je surad­njom Ministarstva kul­tu­re i struč­nja­ka iz raz­li­či­tih znans­tve­nih i struč­nih ins­ti­tu­ci­ja te lokal­ne zajed­ni­ce. Jedan je od cilje­va popi­si­va­nja nema­te­ri­jal­ne bašti­ne poti­ca­nje pro­ved­be pro­gra­ma zašti­te i oču­va­nja raz­li­či­tih tra­di­cij­skih zna­nja i umi­je­ća putem radi­oni­ca, obra­zov­nih i izvan­nas­tav­nih pro­gra­ma, doku­men­ti­ra­nja, istra­ži­va­nja, među­na­rod­ne surad­nje i dru­gih aktivnosti.

Izvor

Fotografije Damir Fabijanić