Književna večer s Kristianom Novakom u Umagu
Brojni posjetitelji okupili su se u srijedu 4. listopada u Gradskoj knjižnici Umag kako bi prisustvovali predstavljanju djela Kristiana Novaka, jednog od najboljih hrvatskih pisaca mlađe generacije. Bio je to i uvod u bogat program predstojeće manifestacije Mjesec hrvatske knjige 2017 čije je trajanje zakazano od 15. listopada do 15. studenog ove godine, a koja promovira čitanje kao društvenu vrijednost i knjigu kao kulturno dobro.
Ravnatelj knjižnice profesor Neven Ušumović predstavio je Kristiana Novaka, te ukratko opisao sadržaj i iznio strukturu njegova dva romana naziva “Črna mati zemla” te “Ciganin, ali najljepši”. Oba romana su nagrađivana i oba opisuju najteže teme hrvatske aktualnosti na novi način, gdje prva ima u pozadini rat za neovisnost Hrvatske, a drugi migrantsku krizu iz 2015. godine. Vezano uz knjigu “Ciganin, ali najljepši”, autor je naveo da je njegova posljednja knjiga nastajala četiri godine, od kojih je jednu i pol proveo istražujući društvo međimurskih Roma koji su glavni likovi romana, njihove običaje, međusobne odnose, poteškoće na koje u svom životu nailaze i načine na koje ih rješavaju ili se s njima mire. Naslov je preuzet iz narodnjačke pjesme koja pripada žanru kolokvijalno nazvanom cajke u izvedbi Ljube Aličića iz 2003. godine. Upravo je veznik “ali” često korišten za odvajanje pojmova od konteksta u kojem se Rome inače zamišlja, bilo iz negativnog, ili iz pozitivnog, a u ovom slučaju zapravo dodijeljuje konotaciju koja nije potpuno pozitivna, pojašnjava Kristian Novak. Tijekom razgovora autor je otkrio da je mnoštvo stvari koje je istražujući za potrebe romana saznao o Romima toliko čudno i neobično da ih je odlučio izostaviti iz svog romana, jer je i u ovom slučaju stvarnost nadmašila maštu pisca.
Novak i Ušumović su, jedan sa gledišta autora, a drugi književnog kritičara, analizirali knjigu “Ciganin, ali najljepši” od same ideje do konačnog utjecaja na društvo koje se ostvarilo povratnim informacijama i učincima čak u obliku kaznenih prijava, prijetnji, te nakon prvobitnog uvrštavanja, kasnijim brisanjem iz predloženog novog popisa obvezne lektire u školama. Autor navodi da je mnogo prije nego što je shvatio kakvu će knjigu točno napisati znao da će kad-tad napisati upravo takvu knjigu budući da je odrastao u Međimurju, a tamo postoji značajno velika populacija Roma čiji je odnos s većinskim stanovništvom obilježen uglavnom trzavicama i nepovjerenjem. Taj je odnos ostavio dovoljno snažan utisak da je Novak krenuo u ostvarivanje ovog projekta ne znajući koliko je on zahtjevan i izazovan, odnosno koliko malo je znao o toj zajednici, a njegov uradak također, kako Ušumović kaže, otkriva čitatelju i koliko on sam zapravo malo zna o Romima.
Jedan od važnijih elemenata romana te nosilac njegove teksture, šarenila i kontrasta su jezici kojima se likovi služe, a kako je radnja smještena u Međimurju, dijalozi i monolozi se vode na lokalnom kajkavskom narječju kojeg je Novak u knjizi malo prilagodio da bude razumljiviji čitateljima, a osim toga tekst je pisan i na književnom hrvatskom, te romskom narječju. Fascinacija autora jezicima proistječe iz djetinjstva kad je tu prepreku morao savladavati kako bi se uklopio u društveni krug druge djece nakon preseljenja obitelji u stranu zemlju. Radnju romana pokreću događaji iz crne kronike kao što su ubojstva, silovanja i švercanje ljudi, ali je mnogo širi od samog žanra krimića. Dubinu priči daje ljubavna veza između Roma i ne-romkinje, odnosno Hrvatice, a elementi koji začinjavaju roman su imigrantske priče na relaciji Mosul-Calais, te fantastični imaginarij međimurske usmene predaje.
Ušumović je napomenuo da je struktura romana “Ciganin, ali njajljepši” vrlo složena, a svaki od sedam poglavlja nositelj je jedne fobije, te istakao ilustraciju na naslovnici romana koja prikazuje neobičan spoj ljudskog srca i pauka.
Nagrađivani roman “Črna mati zemla” u travnju ove godine je uspješno premijerno prikazan na daskama “ZKM‑a”, pod redateljskom palicom Dore Ruždjak Podolski, dok adaptaciju popisuje dramaturg Tomislav Zajec, a za kraj ove godine autor najavljuje i kazališnu premijeru romana “Ciganin, ali najljepši” u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Kristian Novak rođen je 1979. u SR Njemačkoj. Diplomirao je 2005. godine hrvatski i njemački jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te doktorirao 2011. godine. Primarna područja njegova znanstvenoga interesa jesu dodirno jezikoslovlje, višejezičnost i sociolingvistika, a u užem smislu istraživanje hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira i njihovih sociolingvističkih i sistemsko-lingvističkih aspekata. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezično-političkih i jezično-biografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. U istraživačkom je radu implementirao i metode kritičke analize diskursa. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji „Višejezičnost i kolektivni identiteti iliraca“ (2012), u izdanju izdavačke kuće Srednja Europa i Filozofskoga Fakulteta u Rijeci. Godine 2005. objavio je roman Obješeni, u izdanju Biblioteke Insula, koja uz potporu Grada Čakovca okuplja kvalitetne međimurske autore. Godine 2013. objavio je roman Črna mati zemla, u biblioteci KaLibar zagrebačkoga Algoritma, a 2016. objavio je roman “Ciganin, ali najljepši” kod nakladnika OceanMore. Živi i radi u Zagrebu.
Tekst Marko ŠORGO Fotografije Lidija KUHAR