Predstavljanje rezultata radionice istraživanja kroz tekst i dizajn “Paradoks fikcije: bilješke o mjestima industrijske proizvodnje”

01.12.2017.

Javna pre­zen­ta­ci­ja rezul­ta­ta bes­plat­ne radi­oni­ce istra­ži­va­nja kroz tekst i dizajn “Paradoks fik­ci­je: bilje­ške o mjes­ti­ma indus­trij­ske pro­izvod­nje“ bit će odr­ža­na u subo­tu, 2. pro­sin­ca, s počet­kom u 11 sati, u Srpskom kul­tur­nom cen­tru Istre. Ulaz je slobodan.

DSC_0387-1-435x300Organizator radi­oni­ce je MP3 plat­for­ma u surad­nji s kolek­ti­vom OAZA iz Zagreba i udru­gom Zvona i Nari iz Ližnjana. Radionica pod nazi­vom “Paradoks fik­ci­je: bilje­ške o mjes­ti­ma indus­trij­ske pro­izvod­nje” bavi se istra­ži­va­njem i rein­ter­pre­ta­ci­jom mikro­kul­tu­re indus­trij­ske pro­izvod­nje kroz tekst i dizajn. Cilj radi­oni­ce je pre­is­pi­ti­va­nje i poti­ca­nje dija­lo­ga o odre­đe­nim zanim­lji­vos­ti­ma kul­tur­ne indus­trij­ske bašti­ne i nji­ho­vim širim druš­tve­nim impli­ka­ci­ja­ma. Na koji način socio-kul­tu­ral­ni te eko­nom­sko-poli­tič­ki okvi­ri utje­ču na struk­tu­ru mjes­ta? Kako indi­vi­du­al­no iskus­tvo mjes­ta stva­ra nova zna­če­nja i namje­ne tog istog mjes­ta? Kako reva­lo­ri­zi­ra­ti pos­to­je­ću per­cep­ci­ju indus­trij­ske kul­tur­ne bašti­ne i nje­nog oču­va­nja ala­ti­ma dizaj­na? – samo su neka od pita­nja na osno­vu kojih su polaz­ni­ci kre­nu­li gra­di­ti vlas­ti­te priče.

Dvanaest polaz­ni­ka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije, od pone­djelj­ka 27. stu­de­no­ga bave se mjes­ti­ma indus­trij­ske pro­izvod­nje u Istri, koji im slu­že kao izvor ins­pi­ra­ci­je za kre­aci­ju kon­ce­pa­ta i nji­ho­vih mate­ri­jal­nih pro­to­ti­po­va. Nakon uvod­nog pre­da­va­nja men­to­ri­ca Maje Kolar i Ivane Borovnjak iz Umjetničkog kolek­ti­va Oaza te komen­to­ra Ognjena Rađena iz udru­ge Zvona i Nari iz Ližnjana, polaz­ni­ci su ima­li pri­li­ku pos­lu­ša­ti pre­da­va­nje antro­po­lo­ga i etno­lo­ga doc. dr. sc. Andree Matoševića (Centar za kul­tu­ro­lo­ška i povi­jes­na istra­ži­va­nja soci­ja­liz­ma), koje se tica­lo ruda­ra Labinštine i teh­ni­ka pre­živ­lja­va­nja u pod­zem­lju. Matošević je polaz­ni­ci­ma govo­rio o rudar­skom iskus­tvu rada i živo­ta u raškim i labin­skim uglje­no­ko­pi­ma tije­kom 20. sto­lje­ća stav­lja­ju­ći nagla­sak i na širu – sim­bo­lič­ku i real­nu – pove­za­nost sa Paradoks fikcijeosta­lim pro­fe­si­ja­ma među koji­ma se isti­ču bro­do­gra­di­te­lji, more­plov­ci i voj­ni­ci, a koji zajed­no čine jed­nu od okos­ni­ca indus­trij­ske ere.

U uto­rak, 28. stu­de­no­ga, polaz­ni­ci­ma se obra­tio povjes­ni­čar prof. dr. sc. Miroslav Bertoša (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), koji ih je upoz­nao s pos­li­je­rat­nom Pulom u svom pre­da­va­nju “Pula 1947. La bici: druš­tve­ni pres­tiž, dizajn, ima­gi­na­rij”. Bertoša je kroz osob­na sje­ća­nja iz dje­tinj­stva sudi­oni­ci­ma pri­po­vi­je­dao o tadaš­njoj mate­ri­jal­noj i sim­bo­lič­koj vri­jed­nos­ti bicik­la kao sta­tus­no pres­tiž­nog imo­vin­skog pred­me­ta koji je mno­gi­ma pred­stav­ljao nedos­tiž­nu želju. Uz raz­ne refe­ren­ce poput “Od lokal­nog do glo­bal­nog” Lászla Krasznahorkaija, “Seiobo je bila tamo dolje” Rolanda Barthesa i “Pohvala bicik­lu” Marca Augéa, Bertoša je pred­sta­vio čitav niz odred­ni­ca koje se tiču bicikla.

Istoga dana u pos­li­je­pod­nev­nim sati­ma polaz­ni­ci su posje­ti­li Rašu gdje ih je doče­kao Mladen Bajramović, pred­sjed­nik udru­ge Istarski uglje­no­ko­pi Raša koji im je govo­rio o izgrad­nji Raše te s nji­ma obi­šao naj­z­na­čaj­ni­je pun­k­to­ve mjes­ta. Nakon posje­ta, sudi­oni­ci su kre­ati­van rad nas­ta­vi­li u pros­to­ri­ja­ma KUC‑a Lamparna u Labinu, gdje ih je poz­dra­vio Dean Zahtila, pred­sjed­nik Labin Art Expressa XXI.

U tije­ku je prak­ti­čan rad men­to­ra i polaz­ni­ka koji se nas­tav­lja do subo­te, kad će rezul­ta­ti biti pred­stav­lje­ni javnosti.

Donatori: Zaklada “Kultura Nova”, Ministarstvo kul­tu­re Republike Hrvatske, Grad Pula, Istarska županija.

Priredio B. V.