Razgovor: Filip Zoričić iz udruge Institut
Čuvanje dobrih sjećanja – u Puli se uskoro otvara Memo Muzej
Prostor nekad među Puljanima omiljene slastičarnice „Kod Mađara“ uskoro će osvanuti u novom ruhu i s novom namjenom. Članovi Udruge Institut Mediterran tu su osmislili stalni postav Memo Muzeja, ili Muzeja dobrih uspomena. Neformalno je taj muzej već otvoren, tijekom Noći muzeja, izložbom „Anne Frank – povijest za sadašnjost“, ali svoje će službeno otvorenje doživjeti sredinom svibnja ove godine. O tome smo popričali s predsjednikom udruge, prof. Filipom Zoričićem, ujedno i začetnikom ove hvalevrijedne inicijative koja će upotpuniti pulsku turističku ponudu, ali i njenim građanima u sjećanje vratiti neke lijepe trenutke iz njihove prošlosti…
Što je to Memo Muzej i kako je došlo do ideje za njegovo postavljanje?
Formalno je to ustrojbena jedinica znanstveno-kulturne udruge Institut Mediterran iz Pule – interaktivni muzej koji prikazuje sjećanja/memoriju našeg grada u suradnji s građanima. Oni su, praktički, suautori postava jer posuđuju ili doniraju osobnu građu. Ideja je nastala u Berlinu, nakon što sam obišao DDR Muzej i zaključio kako mi nemamo takav muzej koji na poseban način prikazuje ne taku davnu, „samoupravno socijalističku“, povijest i svakodnevicu.
Što će u tih 200 četvornih metara posjetitelji moći vidjeti i doživjeti?
Moći će se tu vidjeti i doživjeti Pula, onakva kakva je bila od pedesetih do kraja osamdesetih godina 20. stoljeća i to kroz osam paviljona: autoindustrija, škola, trgovina, pošta, dječje igre, stan, glazba i film.
Spomenuli ste da će Muzej biti interaktivan. Kako je to zamišljeno?
Muzej je zamišljen kao putovanje kroz vrijeme, a posjetitelji će biti dio tog puta tako da sjednu u „Fiću“, dožive glazbu, odjenu se u odjeću iz tog vremena i naprave selfie, prolistaju novine i časopise, napišu pismo, stave ga u poštanski sandučić i pošalju iz Muzeja, odigraju video igricu, napišu poruku na interaktivnom zidu, pošalju si recept na mail, stave kazetu po izboru u kazetofon, postave ploču na gramofon i sl.
U prostoru Muzeja donedavno je opstajalo jedno od rijetkih starih pulskih mjesta koje se dugo uspijevalo opirati najezdi tranzicijskih promjena. Hoće li negdje u novom Muzeju biti prostora i za hommage slastičarnici „Kod Mađara“?
Zasigurno da hoće. Jedan kutak/zid, podsjetit će nas ne samo na Mađara nego i na brijačnicu koja je tu bila još prije kultne slastičarnice.
Postav će, dakle, predstavljati prizore iz pulske svakodnevice u sklopu ex Jugoslavije. Svjedoci smo, u svim zemljama bivše zajedničke države, da se na to vrijeme često gleda s podozrenjem ili se njegov povijesni značaj čak nastoji potpuno obezvrijediti i zanemariti. Kao povjesničar po struci, kako gledate na taj problem i koliko će ovaj Muzej doprinositi valoriziranju dobrih „tekovina“ tog razdoblja?
Memo muzej nosi podnaslov Muzej dobrih uspomena, čime više nego jasno šaljemo poruku kako ćemo prikazati sve dobro što je sjećanje nosilo ili nije, ali da šalje poruku. Nije nam namjera baviti se politikom ili ideologijom, već podsjetiti mnoge na bezbrižne dane mladosti i odrastanja. Ujedno, želja nam je pokušati mlađe naraštaje, koji se tih vremena ne sjećaju, motivirati da čuvaju baštinu i nasljeđe, sjećanje na roditelje, na pravu glazbu, vrhunski sport i Pulu kakva je nekada bila.
Građu za Muzej i dalje prikupljate, uz ostalo i kroz donacije građana. Gdje vam se zainteresirani za to mogu obratiti?
Mogu nam se javiti na Facebook stranice Memo muzeja, Instituta Mediterran ili na mobitel 099 827 7280 te na mail info.institut.mediterran@gmail.com.
Udruga Institut Mediterran osnovala je Memo Muzej, ali pored njega ima i mnoge druge aktivnosti, budući je pokrenuta s nakanom pronalaženja i obrađivanja svega važnog i zanimljivog o Mediteranu. Što ste sve do sada radili i što pripremate u budućnosti?
Do sada smo imali dvije, izvrsno posjećene, izložbe: već spomenutu, o Anne Frank, te izložbu „Povijest školstva u Istri“, te znanstveni skup o Vladi Gotovcu. Pokrenuli smo Zavičajne susrete i Ćakulin-festival razgovora te održali više tribina, predstavljanja knjiga, književnih susreta i slično. Planovi su nastaviti dosadašnje projekte te započeti neke nove kao što su Por(tune) kojom ćemo oživjeti pulske portune, Simpozij talijanskih i hrvatskih književnika, Međunarodna konferencija o Holokaustu na Mediterranu te pokretanje vlastitih novina i apliciranje na dva natječaja EU fondova, od kojih je jedan već prijavljen, u suradnji s Gradom, INK i Klubom +50.
Razgovarala i fotografirala Daniela KNAPIĆ