Dvadeseti Forum Tomizza, četrnaesti natječaj Lapis Histriae, peto gostovanje u galeriji Grin.
Dana 29. ožujka u kultnoj umaškoj galeriji Grin predstavljena je zbirka kratkih priča te je otvorena i skupna izložba, obje na istu temu “Azil”, povodom dvadesetog izdanja Foruma Tomizza, literarno-kulturno-društvenog, transgraničnog i transnacionalnog festivala pokrenutog u sjećanje na pisca i novinara Fulvija Tomizzu (1935 – 1999.).
Fulvio Tomizza je bio vrlo plodan i nagrađivani pisac, te svjedok svoga vremena, ali i čovjek čiji se životni put kretao neovisno, čak i suprotnog od onoga što je povijest nametala. U Italiji gdje je stvarao bio je poznat i ranije, a u Hrvatskoj je je prvi put preveden tek 1986. godine.
Domaćin izložbe, voditelj galerije, a ujedno i autor jednog od izloženih radova bio je fotograf Robert Sironi, koji je prisutne pozdravio i uveo u književno-likovnu večer. Glavni urednik Neven Ušumović, jedan od organizatora Foruma Tomizze u Umagu, predstavio je zbirku odabranih kratkih priča koje su sudjelovale na prošlogodišnjem književnom natječaju Lapis Histriae na temu Azil/Asilo koji izdaje Gradska knjižnica Umag, te najavio zatvaranje ovogodišnjeg natječaja čija je tema Hrabrost. Osim u Umagu, festival Forum Tomizza odvija se još u Kopru i Trstu gdje je pisac čije ime nosi živio i stvarao. Natječaj je dio međunarodnog simpozija Foruma Tomizza od 2005. godine, a svake godine pobjedniku je dodijeljen trofej kojeg izrađuje kipar Ljubo de Karina i novčani iznos kojeg osigurava umaško poduzeće Sipro. Osim Sipra, Ušumović se zahvalio i ostalim pokroviteljima, odnosno Gradu Umagu i Istarskoj Županiji, te je završio svoje predstavljanje istaknuvši da je rijetko koji književni natječaj trojezičan i međunarodni, kao što je ovaj, ali da sustav koji je stvoren za Lapis funkcionira već 14 godina. Pobjednika bira žiri koji se sastoji od troje pisaca, a to su Laura Marchig, Marko Šošić i Tea Tulić.
Prošlogodišnji je pobjednik bio Stamen Milovanović s kratkom pričom “Imenjaci”, dramaturg iz Niša u Srbiji, koji je rođen 1940. godine, dakle gotovo vršnjak utemeljitelja Foruma Milana Rakovca, a ovogodišnji pobjednik će bit proglašen na simpoziju koji će se održati 18. svibnja 2019. godine. Odabrani autori priča koje se nalaze u zbirci su sljedeći: Stamen Milovanović (Niš), Igor Ivko (Berlin), Marijo Glavaš (Split), Miro Morović (Split), Tena Lončarević (Županja), Bojan Krivokapić (Novi Sad), Vukašin Štreker (New York), Mirnes Sokolović (Sarajevo), Nežka Struc (Orehova vas), Radmila Ercegovac (Novi Sad), Anica Marcelić (Zaprešić), Tiziana Marfisi (Osimo).
Umjetnička direktorica i jedna od grafičkih urednika zbirke Maja Briski je složila kako kaže, međunarodnu ekipu umjetnika, a na ovogodišnju temu Hrabrost pozivu se odazvalo njih 16, čiji su radovi izloženi u galeriji Grin u Umagu. Točnije 11 je radova izloženo, dok ostali zbog uvjeta prostora galerije nisu mogli biti izravno upriličeni, odnosno izloženi. Umjesto njih izložene su dvije fotografije koje prikazuju pripreme performansa, jedna umanjena reprodukcija slike riječkog akademskog slikara Zdravka Milića, jedna fotografija instalacije Tomislava Brajnovića koji živi na Golom Brdu pored Rovinja, te jedna shema instalacije. Briski i prisutni autori su potom stručnom šetnjom galerijom pojasnili pozadinu nastanka i smisao svakog od izloženih radova.
Zanetto Paulin, koji je kompjuterski realizirao grafičko oblikovanje, a ujedno je i jedan od autora izloženih radova, predstavio je rad filmskog režisera Gorana Rušinovića (autor je filma Mondo Bobo) koji se sastoji od grafičkog portreta te naglasio da se na posljednjim stranicama zbirke Azil nalazi Expatriar Manifesto, originalni filmski scenarij Gorana Rušinovića posvećen životu i djelu Fulvija Tomizze, nazvavši uvrštavanje scenarija kao najspektakularnijeg rada ovogodišnjeg projekta u zbirku apsolutnim presedanom. Nakon toga, Paulin je predstavio vlastitu fotografiju u sklopu ove izložbe koja prikazuje labinsku živuću legendu: umirovljenika Keka. Taj osebujan čovjek privlači pozornost šetajući ulicama odjeven u američkog konjičkog Maršala ili u Maršala Tita. Paulin je zatim predstavio tri ilustracije koje je izradio četrdesetpetogodišnji Igor Hofbauer, čiji je opus podijeljen između crtačkih knjiga i plakata zagrebačkog kluba Močvara, te stripova. Fotografski rad Roberta Sironija prikazuje uličnog svirača harfe u čijoj se pozadini nalaze migranti koji besposleno sjede i tipkaju, ili gledaju u svoje mobilne uređaje. Ovaj je rad snimljen na ulici u Trstu, a ističe jedan trenutak kada pridošlice nakon dugog putovanja prema zemlji blagostanja sjede ili lutaju besposleno, dok ulični svirač iz obećane zemlje svirkom pokušava zaraditi koji novčić. Annamaria Castellan je svojom fotografijom u crno bijeloj tehnici prikazala trudnu ženu, vidjevši u tom prizoru iskonski azil. Paulin je završio svoje izlaganje tako što je ispričao gotovo nevjerojatnu povijest slike velikog formata koju je Danilo Dučak započeo prije skoro dva desetljeća, a dovršio na poticaj Maje Briski par mjeseci prije ove izložbe.
Od autora su bili prisutni još Andrej Furlan i Nataša Segulin, koji su ukratko naveli što ih je potaknulo na odaziv, te koji su im motivi koristili u oblikovanju teme. Furlanov triptih na zrcalećoj pozadini velikih dimenzija prikazuje bodljikavu žilet žicu simbolički izjednačujući svih i sve što se ogleda kroz tu barijeru stvorenu da rani i unakazi ljude i životinje koji se usuđuju pokušati preći preko nje. Segulin je u svom crno bijelom minimalističkom fotografskom diptihu prikazala idiličan pogled na more, koje je snimila s obale otoka Lastovo na što je bila nadahnuta strahopoštovanjem prema beskonačnosti mora, odnosno univerzuma naspram sigurnosti doma, odnosno kopna.
Autori odabranih radova za ilustraciju zbirke su sljedeći: Goran Trbuljak, Tomislav Brajnović, Annamaria Castellan, Nikola Zelmanović, Igor Hofbauer, Duje Jurić, Andrej Furlan, Ana Jazbec, Robert Sironi, Danilo Dučak, Nataša Segulin, Zdravko Milić, Bane Milenković, Thomas Sterna, Goran Rušinović i Zaneto Paulin.
Uz autore i domaćina, predstavljanju je prisustvovala i jedna od lektorica zbirke Vesna Tomc-Lamut, a izložba ostaje otvorena do 20. travnja.
Tekst Marko ŠORGO
Fotografije Lidija KUHAR
