Započele radionice „Kultura, sudioništvo i socijalna integracija – do boljeg zadovoljenja kulturnih potreba” MI plus projekta

28.05.2019.

Trodnevni edu­ka­cij­ski cik­lus „Kultura, sudi­oniš­tvo i soci­jal­na inte­gra­ci­ja – do boljeg zado­vo­lje­nja kul­tur­nih potre­ba” MI plus pro­jek­ta, zapo­čeo je s radom u uto­rak, 28. svib­nja u Dnevnom borav­ku Društvenog cen­tra Rojc. Cilj tih radi­oni­ca koje će se slje­de­ća dva dana odr­ža­va­ti u Rovinju i Poreču je oja­ča­ti kapa­ci­te­te kul­tur­nih rad­ni­ka u polju razvo­ja kul­tur­no-umjet­nič­kih pro­je­ka­ta teme­lje­nih na uklju­či­va­nju zajed­ni­ce s nagla­skom na inte­gra­ci­ji sku­pi­na s manje moguć­nos­ti. Nakon uvod­nih rije­či pro­čel­ni­ka za kul­tu­ru Istarske župa­ni­je Vladimira Torbice i vodi­te­lja pro­jek­ta Marina Jurcana, broj­nim okup­lje­ni­ma obra­ti­la se faci­li­ta­to­ri­ca i vodi­te­lji­ca radi­oni­ca Suzana Jašić.

- Uključivanje oso­ba s manje moguć­nos­ti je pri­je sve­ga raz­miš­lja­nje o tome da uči­ni­mo život u svim nje­go­vim sas­tav­ni­ca­ma što dos­tup­ni­jim i što kva­li­tet­ni­jim sva­koj oso­bi. To je možda uto­pi­ja, ali je ple­me­ni­to nas­to­ja­ti tako nešto. Kad govo­ri­mo o oso­ba­ma s manje moguć­nos­ti tre­ba­mo zna­ti da pos­to­ji jedan veli­ki pos­to­tak sta­nov­niš­tva  ‑njih deset pos­to – kojeg čine oso­be s inva­li­di­te­tom. Osobe s inva­li­di­te­tom vrlo su čes­to u sla­bi­joj eko­nom­skoj situ­aci­ji te su zbog nedos­tup­nos­ti i nejed­na­kos­ti ujed­no i nešto loši­jeg obra­zov­nog sta­tu­sa, a veli­ki broj njih živi u rural­nim podru­čji­ma – dak­le govo­ri­mo o više razi­na nepri­vi­le­gi­ra­nos­ti. Nekim je lju­di­ma u ovoj zem­lji četi­ri do pet puta teže nego zdra­vim oso­ba­ma koje žive u cen­tru Pule ili Zagreba. S dru­ge stra­ne pita­nje je koli­ko je život u cen­tru neke urba­ne sre­di­ne oso­ba­ma s inva­li­di­te­tom uop­će dos­tu­pan te koli­ko je pri­la­go­đen da bi one mogle ostva­ri­ti sve ono što žele i koli­ko su zapra­vo osvi­je­šte­ne? Mi prvi, kao druš­tvo, ima­mo puno aspe­ka­ta o koji­ma tre­ba­mo raz­miš­lja­ti, a kad govo­ri­mo o tih deset pos­to svi se čude da ih ima toli­ko puno. Ima ih, ali su nevid­lji­vi – i u stra­te­gi­ja­ma i u medi­ji­ma i na kul­tur­nim doga­đa­nji­ma. Vrlo se čes­to ta doga­đa­nja orga­ni­zi­ra­ju s pola­ziš­ne toč­ke da svi može­mo hoda­ti, vidje­ti, čuti i razu­mje­ti, a to nije baš tako. Zato smo danas ovdje – da malo osvi­jes­ti­mo te pote­ško­će i da svi oni koji se bave kul­tu­rom poč­nu raz­miš­lja­ti i o tome da kul­tu­ra tre­ba biti dos­tup­na svi­ma. Kad govo­ri­mo o jed­na­kim moguć­nos­ti­ma to ne zna­či da bi tre­ba­li tra­ži­ti ide­al­ne uvje­te za jed­ne već je stvar u tome da bi nešto tre­ba­lo biti dos­tup­no svi­ma na jed­nak način. Kulturu tre­ba­mo poče­ti gle­da­ti kao nešto što je nami­je­nje­no svi­ma uzi­ma­ju­ći u obzir i pre­pre­ke s koji­ma se neke oso­be suoča­va­ju, kaza­la je Jašić.

Darijo Jurišić, zamje­nik pra­vo­bra­ni­te­lji­ce oso­ba s inva­li­di­te­tom odr­žao je iscr­p­no uvod­no pre­da­va­nje na temu „Problemi i potre­be oso­ba s inva­li­di­te­tom u seg­men­tu kulture”.

- Osobe s inva­li­di­te­tom nisu samo kon­zu­men­ti kul­tu­re već su i oni koji pro­izvo­de kul­tur­ne sadr­ža­je. Zato su oso­be s inva­li­di­te­tom koris­ne našem druš­tvu kao i svi mi. Vrlo čes­to vla­da per­cep­ci­ja da su oso­ba­ma s inva­li­di­te­tom naj­važ­ni­ji sus­ta­vi zdrav­s­tve­ne ili soci­jal­ne zašti­te. Međutim to nije toč­no – jed­na­ko su važ­ni i odgoj i obra­zo­va­nje, rad i zapoš­lja­va­nje te u konač­ni­ci i kul­tu­ra. Zašto net­ko iz ure­da pra­vo­bra­ni­te­lji­ce danas vama nešto govo­ri? Prije sve­ga, pra­vo­bra­ni­te­lji u druš­tvu ima­ju više funk­ci­ja – a jed­na od glav­nih je sprje­ča­va­nja slu­ča­je­va dis­kri­mi­na­ci­je u druš­tvu. Naša zada­ća je zašti­ta, pro­mi­ca­nje i čuva­nje pra­va i inte­re­sa oso­ba s inva­li­di­te­tom i teško­ća­ma u razvo­ju kazao je Jurišić i nas­ta­vio s opi­som isprav­ne ter­mi­no­lo­gi­je kojom se tre­ba­mo koris­ti­ti kada govo­ri­mo o tim sku­pi­na­ma jer je i kori­šte­nje nepri­mje­re­ne ter­mi­no­lo­gi­je tako­đer jedan vid diskriminacije.

Radionica je nas­tav­lje­na panel disku­si­jom na temu “Uključivanje oso­ba s manje moguć­nos­ti kroz kul­tur­ne i umjet­nič­ke aktiv­nos­ti” na kojoj su sudje­lo­va­li: Đeni Gobić-Bravar (Arheološki muzej Istre), Orijana Španić (Opća bol­ni­ca Pula) i Nina Lovrečić (Istarsko narod­no kaza­li­šte), Zlatko Kuftić (Udruga sli­je­pih Istarske župa­ni­je), Ozren Catela i Marko Perkov (Centar za ink­lu­zi­ju i podr­šku u zajed­ni­ci), Sanja Paić i Vesna Šuput (Dnevni cen­tar za reha­bi­li­ta­ci­ju Veruda). Glavni zaklju­čak tih izla­ga­nja je da se oso­be s poseb­nim potre­ba­ma ne smi­je geto­izi­ra­ti već da im se mora pru­ži­ti sve one moguć­nos­ti koje ima­ju osta­li pri­pad­ni­ci druš­tva – od kon­zu­ma­ci­je i pro­izvod­nje kul­tu­re sve do zapoš­lja­va­nja. Nakon panel disku­si­je pri­sut­ni­ma se obra­ti­la Danijela Kasumović-Maružin koja je pred­sta­vi­la druš­tve­no podu­ze­će Punkt koje zapoš­lja­va oso­be s inva­li­di­te­tom i teško­ća­ma u razvoju.

U dru­gom dje­lu dana polaz­ni­ci su sudje­lo­va­li na prvom dje­lu inte­rak­tiv­ne radi­oni­ce razvo­ja pro­jek­t­nih ide­ja na temu “Mogućnosti finan­ci­ra­nja pro­gram­skih aktiv­nos­ti na naci­onal­noj i EU razi­ni“. U tom prvom dje­lu vodi­te­lji­ca Jašić im je pred­sta­vi­la tre­nut­no otvo­re­ne natje­ča­je te kako ih isprav­no čitati.

Program radi­oni­ce nas­tav­lja se sutra, u sri­je­du 29. svib­nja u 9.30 sati u MMC‑u Rovinj, a zavr­ša­va u čet­vr­tak, 30. svib­nja tako­đer u 9.30 sati u Pučkom otvo­re­nom uči­li­štu Poreč.

Izvor