EPK RIJEKA 2020: predstavljena programska cjelina 27 susjedstava

11.09.2019.

Događanja koja će se u Rijeci i na podru­čju Primorsko goran­ske župa­ni­je tije­kom 2020. godi­ne doga­đa­ti u okvi­ru pro­gram­ske cje­li­ne 27 susjed­sta­va, pred­stav­lje­na su na kon­fe­ren­ci­ji za novi­na­re odr­ža­noj u uto­rak, 10 ruj­na u Rijeci.

Sam naziv pro­gram­skog prav­ca – 27 susjed­sta­va – sim­bo­lič­ki se refe­ri­ra na 27 zema­lja Europske uni­je koje čine europ­sko susjed­stvo Hrvatske.  U riječ­ki pro­gram Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re uklju­či­li su se sta­nov­ni­ci i mje­šta­ni 27 gra­do­va, opći­na i sela na podru­čju Primorsko goran­ske župa­ni­je, a pro­jekt pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re pove­zao ih je s isto toli­ko lokal­nih sre­di­na i orga­ni­za­ci­ja na podru­čju Europske uni­je. Riječ je o mobi­li­za­ci­ji kul­tu­rom kak­va još nije viđe­na. No, valja odmah napo­me­nu­ti da u osno­vi pro­jek­ta pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re leži upra­vo pove­zi­va­nje europ­skih gra­đa­na pred­stav­lja­njem i upoz­na­va­njem kul­tur­nih raz­li­či­tos­ti zema­lja koje čine ukup­no bogat­stvo Europe.

O pro­gram­skom prav­cu 27 susjed­sta­va u pro­gra­mu Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re na kon­fe­ren­ci­ji za medi­je kojom je zapo­če­lo pred­stav­lja­nje pro­gram­skih cje­li­na ovog veli­kog kul­tur­nog pro­jek­ta Rijeke, Hrvatske i Europe, govo­rio gra­do­na­čel­nik Rijeke Vojko Obersnel, koji je kaza kako je ugra­di­ti kul­tu­ru u dugo­roč­ni razvoj gra­do­va i manjih mjes­ta mogu­će samo na način da sta­nov­ni­ci tih sre­di­na u pro­jek­ti­ma i pro­gra­mi­ma iz podru­čja kul­tu­re pro­na­đu, osje­te i uoče pri­li­ku za svoj rast i svoj odgo­vor­ni gra­đan­ski angažman.

- Jednom pokre­nut kotač kre­ativ­nos­ti, teško da će se moći zaus­ta­vi­ti. I po mom je osob­nom uvje­re­nju to naj­ve­ća vri­jed­nost ovog pro­gram­skog prav­ca, kazao je Obersnel.

Zamjenica župa­na Primorsko – goran­ske župa­ni­je, Marina Medarić, osvr­nu­la se na ostva­ri­va­nje među­sob­nih surad­nji sta­nov­ni­ka poje­di­nih malih mjes­ta, kao i nji­ho­vih surad­nji s europ­skim part­ner­skim orga­ni­za­ci­ja­ma i zajed­ni­ca­ma gra­đa­na, te nave­la kako se u tom kon­tek­s­tu pro­jek­tom razvi­ja­ju vri­jed­nos­ti dobrih među­ljud­skih odno­sa, raz­mje­ne iskus­ta­va i kre­ira se atmo­sfe­ra uži­va­nja u raz­li­či­tos­ti­ma i uče­nja na različitostima.

- Upravo te vri­jed­nos­ti utka­ne su temelj pro­jek­ta Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re, a bogat­stvo raz­li­či­tos­ti repre­zen­ta­tiv­no je pri­sut­no upra­vo na podru­čju naše pri­mor­sko – goran­ske župa­ni­je, nagla­si­la je Medarić.

Pročelnica župa­nij­skog Odjela za kul­tu­ru, sport i teh­nič­ku kul­tu­ru, Sonja Šišić, istak­la je spe­ci­fič­nu dimen­zi­ju ras­ta i to ne samo u podru­čju kul­tu­re nego i u kon­tek­s­tu druš­tve­nog anga­žma­na sta­nov­ni­ka župa­ni­je oko poje­di­nač­no bit­nih tema.

Direktorica druš­tva Rijeka 2020, osno­va­nog za pro­ved­bu pro­jek­ta Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re, Emina Višnić pod­sje­ti­la je da pro­jekt Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re dono­si i viso­ku kul­tu­ru, veli­ka umjet­nič­ka ime­na, izlož­be, pred­sta­ve i kon­cer­te koji pred­stav­lja­ju vrhun­sku kul­tur­nu ponu­du, no pojas­ni­la da se u pred­stav­lja­nje pro­gra­ma za 2020. namjer­no kre­nu­lo s ovim pro­gram­skim prav­cem jer on dono­si traj­nu vri­jed­nost Rijeci i Primorsko goran­skoj župa­ni­ji – moti­vi­ra­ne i akti­vi­ra­ne sta­nov­ni­ke, svjes­ne da kul­tu­ra može biti pokre­tač razvo­ja nji­ho­vih malih sre­di­na i čini­ti ih pre­poz­nat­lji­vi­ma i velikima.

- Pokrenute europ­ske surad­nje i komu­ni­ka­ci­ja sa europ­skim susje­di­ma, sta­nov­ni­ci­ma Rijeke i župa­ni­je daju europ­sku kul­tur­nu putov­ni­cu. Jer osje­ća­ti se Europljaninom ili osje­ća­ti pri­pad­nost europ­skom kul­tur­nom i povi­jes­nom nas­lje­đu, nije stvar admi­nis­tra­tiv­nih držav­nih ugo­vo­ra i gra­ni­ca ili bri­sa­nja gra­ni­ca. Upravo suprot­no – taj osje­ćaj poči­va na dubin­skom razu­mi­je­va­nju da sa sta­nov­ni­ci­ma dru­gih europ­skih drža­va dije­li­mo i može­mo podi­je­li­ti čitav niz zajed­nič­kih pita­nja, iza­zo­va, pro­ble­ma, ali i pro­na­ći nači­ne nji­ho­va rje­ša­va­nja, pojas­ni­la je Višnić.

O aspek­ti­ma dosa­daš­njeg rada na razvo­ju Festivala susjed­sta­va i o emo­ci­ja­ma sta­nov­ni­ka diljem PGŽ koji su uklju­če­ni u pro­jekt Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re te o tema­ma koje su u sre­di­štu nji­ho­vih pre­oku­pa­ci­ja govo­ri­la je vodi­te­lji­ca pro­gram­skog prav­ca 27 susjed­sta­va Branka Cvjetičanin.

Kako je na pred­stav­lja­nju izved­be­nog pro­gra­ma više puta nagla­še­no, osim samih Festivala susjed­sta­va koji će se odr­ža­va­ti na širem podru­čju Gorskog kota­ra i, uz Rijeku, u broj­nim pri­mor­skim gra­do­vi­ma i opći­na­ma, vri­jed­nost ovog dije­la pro­gra­ma Europske pri­jes­tol­ni­ce kul­tu­re leži u pove­zi­va­nju sta­nov­ni­ka Europe pri čemu nas­ta­ju mre­že surad­nji kao zalog budu­ćih aktiv­nos­ti u podru­čju kul­tu­re koje će se nas­ta­vi­ti i nakon 2020.

Festivali susjed­sta­va dono­se niz kul­tur­nih i umjet­nič­kih pro­gra­ma, u koji­ma male sre­di­ne na izu­zet­no zanim­ljiv i atrak­ti­van način pro­go­va­ra­ju o svo­joj sva­kod­ne­vi­ci, ali i o pro­ble­mi­ma koji su sas­tav­ni dio urba­nih i rural­nih podru­čja Gorskog kota­re, oto­ka, oba­le, gra­do­va i sela.

U Festivale susjed­sta­va publi­ku će u velja­či 2020. uves­ti naj­poz­na­ti­ji ophod­ni­ci sto­čar­ske pok­lad­ne magi­je u Hrvatskoj – zvon­ča­ri. Grobnički don­do­la­ši i raz­li­či­te zvon­čar­ske sku­pi­ne iz čita­ve Europe okup­lja­ju se u Zvončarskoj sim­fo­ni­ji u susjed­stvu Čavle, maloj opći­ni pored Rijeke, dok Zvončarska smo­tra u susjed­stvu Matulji, tako­đer u bli­zi­ni Rijeke, pred­stav­lja magič­ni obred pus­nih obi­ča­ja i pokre­ta­nje vri­jed­ne ini­ci­ja­ti­ve pokre­ta­nja ško­le u kojoj će se uči­ti zna­nja teme­lje­na na tra­di­cij­skim obi­ča­ji­ma. Na riječ­kom sve­uči­liš­nom Kampusu cije­le godi­ne odr­ža­vat će se pro­gram Kampus za sve, koji obu­hva­ća 19 cje­lo­go­diš­njih pro­je­ka­ta u izved­bi pro­fe­so­ra te stu­de­na­ta Sveučilišta u Rijeci, kao što su pri­mje­ri­ce Pametne STEM radi­oni­ce ili  Inspiracije iz nano svi­je­ta i sl. a riječ­ki Kampus se u ožuj­ku 2020. na među­na­rod­noj kon­fe­ren­ci­ji pove­zu­je s Trstom koji u 2020. nosi pres­tiž­nu titu­lu Europske pri­jes­tol­ni­ce znanosti.

Delnice će u trav­nju pri­ča­ti zanim­lji­vu pri­ču je o ces­ti koja je izgu­bi­la svr­hu. Predstavom Luizijana Magic Tour umjet­nič­ki kolek­tiv Trafik doni­jet će svjet­sku pre­mi­je­ru ins­pi­ri­ra­nu fil­mo­vi­ma ces­te. Jedno od naj­bo­ga­ti­jih mjes­ta s riječ­kog podru­čja, Kostrena, pri­čat će jedins­tve­nu pri­ču kroz audio zapi­se i zanim­lji­vu izlož­bu o sje­ća­nji­ma kos­tren­skih pomo­ra­ca i nji­ho­vih obi­te­lji, osvr­ću­ći se i na tran­zi­cij­ske momen­te, imo­vin­ska pita­nja i stva­ra­nje Kuće pomo­ra­ca. Vođeni ide­jom muze­ja na otvo­re­nom, u susjed­stvu Otok Rab sis­te­ma­ti­zi­ra­ju arhe­olo­šku bašti­nu oto­ka koju pove­zu­ju pje­šač­kim i bicik­lis­tič­kim sta­za­ma, a veli­ko otvo­re­nje i pred­stav­lja­nje rap­skog arhe­olo­škog muze­ja na otvo­re­nom obi­lje­ža­va se utr­kom Rab Archaeological (T)races 2020. U Gorskom kota­ru, u Mrkoplju, pred­stav­lja se Muzej zime i to pri­ča­njem pri­ča, pri­kup­lja­njem mito­va i legen­di, a nas­tav­lja­ju­ći se na tra­di­ci­ju Škole mira, u Mrkoplju će se odr­ža­ti i među­na­rod­na kon­fe­ren­ci­ja o miru u trav­nju 2020.

Program susjed­stva Pehlin, riječ­kog kvar­ta u zapad­nom dije­lu gra­da, zapo­čet će u svib­nju pros­la­vom Đurđevdana, tra­di­ci­onal­nom feštom pehlin­ske rom­ske zajed­ni­ce, a zavr­ši­ti Majevom zaba­vom češke naci­onal­ne manji­ne, čime se uz kon­cer­te, izlož­be, pri­red­be i gas­tro­no­mi­ju šire vri­jed­nos­ti među­sob­nog upoz­na­va­nja i boljeg razu­mi­je­va­nja. Također u Rijeci, u susjed­stvu Turnić – Mlaka koje obje­di­nju­je dva riječ­ka kvar­ta pove­za­na urba­nim živo­tom indus­trij­skog nas­lje­đa moder­niz­ma i soci­ja­liz­ma, pored niza kul­tur­nih pro­gra­ma dogo­dit će se i peto­mi­nut­no spa­ja­nje s Međunarodnom sve­mir­skom pos­ta­jom (ISS) NASA‑e. Program u Malinskoj na oto­ku Krku doti­če oku­se, zvu­ko­ve, miri­se i boje kroz, među­na­rod­ni kon­gres na temu indus­tri­je hra­ne, jazz kon­cer­te i sad­nju novih sta­ba­la. U samom gra­du Krku pred­sta­vit kra­jem svib­nja odr­žat će se ČAgaj 2020 – nov, neuobi­ča­jen i zaba­van fes­ti­val ple­sa u kojem mla­di i sta­ri, doma­ći i gos­ti, pro­fe­si­onal­ci i ama­te­ri ple­šu po uli­ca­ma, trgo­vi­ma, pla­ža­ma i svim mogu­ćim i nemo­gu­ćim mjes­ti­ma gra­da Krka.

Program Broda na Kupi vodi jaka i iskus­na ins­ti­tu­ci­ja – Prirodoslovni muzej Rijeka, a lipanj­ske Večeri u Kaštelu Zrinski u Brod na Kupi dovo­de kon­cer­te, pred­sta­ve, znans­tve­no-popu­lar­na pre­da­va­nja, izlož­be I pro­jek­ci­je fil­mo­va. Program Škurinje – kul­tu­ra s pogle­dom u riječ­kom kvar­tu Škurinje istra­žu­je pro­ce­se povi­jes­ti i buduć­nost ovog riječ­kog nase­lja. Program uklju­ču­je kre­ativ­no i umjet­nič­ko akti­vi­ra­nje susje­da, odr­ža­va­nje pro­gra­ma edu­ka­ci­je o urba­nim „zele­nim“ tema­ma for­mi­ra­nje zele­ne knjiž­ni­ce u haus­to­ri­ma šku­rinj­skih zgra­da i mno­ge dru­ge teme. Prirodni ele­men­ti mora i pla­ni­ne s jed­ne stra­ne i povi­jes­ne jez­gre s dru­ge, obje­di­nje­ni su kul­tur­no-umjet­nič­kim pro­gra­mom susjed­stva Lovran, koje se foku­si­ra na oživ­lja­va­nje sta­re grad­ske jez­gre i na teme posve­će­ne ele­men­tu pit­ke vode. Festival lovran­skog susjed­stva zavr­ša­va rega­tom tra­di­ci­onal­nih bar­ki na jedra i ple­s­nja­kom za sve gene­ra­ci­je. U Vrbniku na oto­ku Krku tra­di­ci­onal­ni fol­k­lor pove­zu­je sa suvre­me­nim glaz­be­nim izri­ča­ji­ma, a u pro­gram se uvo­di gas­tro­no­mi­ja i jezik kroz pri­ču o nuž­nos­ti oču­va­nja jedins­tve­nog pisma – hrvat­ske glagoljice.

U Gomirju, u Gorskom kota­ru, mjes­tu s naj­za­pad­ni­jim manas­ti­rom Srpske pra­vos­lav­ne crk­ve odr­žat će se Međunarodni fes­ti­val har­mo­ni­ke Gomirje Harmonika Mundijal pos­tav­lja­ju­ći samo mjes­taš­ce u širi kon­tekst europ­ske i svjet­ske glaz­be­ne sce­ne. Praznik u čast vje­tru slav­lje je zajed­niš­tva i fes­ti­val pušta­nja zma­je­va na Unijama, koje publi­ku želi pod­sje­ti­ti na važ­nost suži­vo­ta čovje­ka i pri­ro­de. Novljanski ljet­ni šušur u Novom Vinodolskom zapo­či­nje kra­jem srp­nja pro­gra­mom Zemlja čude­sa u kojem će na sto­ti­ne bar­ki ispo­vi­ti pre­ma oto­či­ću Sv. Marina uz glaz­bu, svje­tlost i pušta­nje lam­pi­ona, a odr­žat će se i mani­fes­ta­ci­ja Okolotorno, koja obu­hva­ća uzbud­lji­ve šet­nje osvi­jet­lje­nim i ure­đe­nim uli­ca­ma sta­rog gra­da. Program Sretnog sela Kuti u mjes­tu Kuti poti­če i stva­ra sadr­ža­je za dje­cu i mla­de. U Kutima je 1936. nas­ta­la prva Hrvatska čita­oni­ca sela Kuti. Nekad sret­no selo, danas bro­ji samo tri­de­se­tak sta­nov­ni­ka i čak devet tisu­ća knji­ga. U nje­mu tije­kom 2020. bora­ve umjet­ni­ci, knji­žev­ni­ci i ilus­tra­to­ri dje­čje knji­žev­nos­ti stva­ra­ju­ći nova dje­la koja se upri­zo­ru­ju u šumi, a ide­ja sret­nog sela širi se cije­lom opći­nom Brod Moravice i diljem nje­nih 38 sela.

Na Cresu se kra­jem kolo­vo­za odr­ža­va izlož­ba Otok čine lju­di, zači­nje­na klap­skom pje­smom koja će se kan­tat po sta­rom. Vješanje rub­lja na tira­mo­le u pro­gra­mu Rublje naše svag­daš­nje kre­irat će puto­ka­ze za posje­ti­te­lje, a glav­ni doga­đaj – Svjetlo u kan­tu­nu razi­grat će umjet­nič­ki kolek­tiv Svetlobna Gverila iz Ljubljane. Program susjed­stva Praputnjak, mjes­ta u bli­zi­ni Rijeke, nami­je­njen je oni­ma koje zani­ma avan­tu­ra, dru­že­nje i igra. U Praputnjaku se odr­ža­va­ju izlož­ba, šet­nje, radi­oni­ce sla­ga­nja gro­ma­ča i poči­va­la, poezi­ja i pje­sma. Svojim pro­gra­mom susjed­stvo Jelenje otva­ra temu gos­po­da­re­nja vodom, uz akci­ju čiš­će­nja kori­ta Rječine, a u surad­nji s Tehničkim fakul­te­tom Sveučilišta u Rijeci pred­stav­lja se 3D video simu­la­ci­ja puca­nja bra­ne i poplav­lji­va­nja Delte na podru­čju Rijeke.

Crikvenica se u svom pro­gra­mu foku­si­ra na sta­ro selo na vrhu brda Kotor, koje je jed­no od rijet­kih loka­li­te­ta koje nije zahva­tio val apart­ma­ni­za­ci­je. Takvim ga žele i oču­va­ti. Fužine se kroz svoj se pro­gram bave temom depo­pu­la­ci­je Gorskog kota­ra, pri čemu pri­ča­ju pri­ču o zatva­ra­nju ško­la zbog nedo­volj­nog bro­ja uče­ni­ka, dok se susjed­stvo Kastav bavi pita­nji­ma ugro­že­nih jezi­ka i jezič­nih pra­va manji­na, s obzi­rom da kas­tav­skom čakav­šti­nom danas govo­ri manje od 1.000 lju­di. Program Granična čet­vrt susjed­stva Drenova, kao riječ­kog kvar­ta, pokre­će ide­ja isko­ri­šta­va­nja onih poten­ci­ja­la u nase­lju koja mogu pos­ta­ti zamaš­njak razvo­ja raz­nih sadr­ža­ja, usmje­re­nih kva­li­tet­nom pro­vo­đe­nju slo­bod­nog vre­me­na. Opatija pak u pro­gram­skoj cje­li­ni 27 susjed­sta­va pos­tav­lja pita­nje eko­lo­ške buduć­nos­ti  bez otpa­da u turizmu.

Osim Festivala susjed­sta­va, cije­le će se godi­ne u malim mjes­ti­ma Gorskog kota­ra, na oba­li i na oto­ci­ma odr­ža­va­ti i pro­gram Mreža kina na egzo­tič­nim loka­ci­ja­ma u kojem će se pri­ka­zi­va­ti doku­men­tar­ni fil­mo­vi, a u pro­gra­mu Vitamin D u mno­gim će mjes­ti­ma diljem PGŽ gos­to­va­ti umjet­ni­ci u rezi­den­ci­jal­nim pro­gra­mi­ma, dru­ži­ti se i sura­đi­va­ti s mje­šta­ni­ma i sta­nov­ni­ci­ma malih gra­do­va i sela.

Priredio B. V.