Predstavljanje knjige „Pasolini: jedan od mnogih epiloga“ u book-caffeu Dvojka
Predstavljanje knjige „Pasolini: jedan od mnogih epiloga“ u izdanju Meandarmedije održano je u prvom pulskom book-caffèu Dvojci u utorak, 21. srpnja, a organizirano u suradnji s Klubom-knjižarom Giardini 2. O knjizi je govorio Valter Milovan, jedan od priređivača i prevoditelja izabranih pjesama Piera Paola Pasolinija. Razgovor je vodila Magdalena Vodopija, a stihove kazivala poznata glumica, dobitnica Zlatne Arene, Dijana Vidušin.
Milovan je znanstvenik, talijanist, predavač i kantautor, a u razgovoru s njim prije same promocije, doznali smo da je ova knjiga prijevoda nastavak njegove suradnje s prof. Mladenom Machiedom i Brankom Čegecom iz Meandarmedije koju su započeli još 2012. godine.
„Tada sam objavio (svoju) knjigu „Bilješke o Pasoliniju“ – bio je to moj doktorski rad na kojem je Machiedo bio mentor. Već smo tada najavljivali ovu knjigu prijevoda, ali trebalo je proći sedam – osam godina da se to i ostvari. Knjiga, naslovljena „Jedan od mnogih epiloga“ zajednički je rad Machieda i mene – sadrži pedesetak prevedenih Pasolinijevih pjesama. Nisam brojao, ali svaki je preveo otprilike polovicu naslova. Neke su kraće neke poduže poeme – ima svega, ali je odabran, recimo to tako, cvijet Pasolinijevih pjesama, ono što je najbolje i ono što je izdržalo test vremena. Osim toga preveo sam još niz Pasolinijevih eseja koji su objavljeni u Srbiji pod naslovom „Svi smo u opasnosti“, a na objavu čekaju i dvije Pasolinijeve drame, „Calderon“ i „Svinjac““, ispričao nam je Milovan.
Predstavljajući Pasolinija, rekao nam je da je riječ o svestranom autoru koji možda na nijednom polju nije postigao nekakav neprikosnoven vrhunac ili bestseller, ali je zato na svakom od tih polja letio visoko i bio nagrađivan. „Dobio je književne nagrade za roman „Ragazzi di vita“ (“Uličari” iz 1955.), zbirku pjesama „Le ceneri di Gramsci“ (“Gramscijev pepeo”, iz 1957.), čitav niz filmova (“Evanđelje o Mateju”, “Ptičice i ptičurine”, “Teorem” i dr.) nagrađivan je u Cannesu i Veneciji itd.“, istaknuo je Milovan.
Na pitanje je li bilo izazovno prevesti pjesme, odgovorio je da je bilo izazovno, ali ne toliko radi metrike ili rime, već zato što je taj pjesnik imao eruditske sklonosti pa, slijedeći pjesnika, i prevoditelj mora tražiti i slijediti njegove niti, informacije, podatke, nadahnuća. Na promociji je Milovan govorio o tome kako se od studentskih dana bavi Pasolinijem, stoga je njegov najbolji poznavatelj, kako je konstatirala Vodopija koja ga je pitala je li to već u pitanju opsesija njime.
„Ne bih rekao da je riječ o opsesiji, ali bavim se njime od trenutka kad sam na faksu pogledao njegov prvi film. Proučavajući ga, doznao sam da je bio homoseksualac, a postoje indicije da je bio sklon znatno mlađim muškarcima te vrlo kontroverzna osoba. Njegovu sam zbirku pjesama dugo planirao prevesti i sad konačno to i ostvario“, kazao je Milovan koji je neke pjesme preveo na čakavski jezik.
Kako je Pasolini pisao svaki dan, broj njegovih pjesama je nevjerojatan, no za prijevod su odabrali one najbolje. Milovan je ispričao kako Pasolini potječe iz Furlanije gdje se priča furlanski, talijanski i slovenski jezik. S obzirom na njegov kontroverzni život i njegove sklonosti, protiv njega su dignute brojne optužbe i vođeni mnogi sudski procesi. „On osuđuje svih, provocira i biva često osuđivan“, napomenuo je Milovan.
Pasolini se iz Furlanije 1949. godine preselio u Rim.
„Dok je živio u Furlaniji, bio je pravi poeta, pisao je o kiši, nedjeljama, olujama… Došavši u Rim počinje pisati u tercinama kao Dante Alighieri, piše poeme, osvrće se na stanje u društvu…“, ispričao je Milovan dodavši da je Pasolini pisao i eseje te kolumne. Promatrao je tadašnje društvo u kojem su se svi htjeli obogatiti što je smatrao nemogućim te je svima tumačio istinu i na neki je način htio zaustaviti vrijeme, uvijek je išao kontra struje. Milovan je kao pravi predavač šarmirao svojim pripovijedanjem, a Dijana Vidušin kazivala je upečatljive stihove na radost okupljenih.
Tekst Paola ALBERTINI
Fotografije P. ALBERTINI i arhiva Kluba-knjižare Giardini 2