Redateljica Ines Pletikos snima dokumentarni serijal „U ime oca“

“Nismo izrasli iz praznog prostora”

• Redateljica Ines Pletikos je za dokumentarni program HRT-a, sredinom ožujka u Puli krenula sa snimanjem dokumentarnog serijala „U ime oca“. Riječ je o projektu koji kroz biografske priče istaknutih pulskih umjetnika i kulturnjaka druge polovine dvadesetog stoljeća, tematizira pozicioniranje zapuštene i opustjele Istre s kraja Drugog svjetskog rata na kulturnu mapu Europe.

Zatekli smo je u prostorima Društvenog centra Karlo Rojc u društvu ekipe iz Medvid produkcije, Kristijana i Igora Burlovića, Magdalene Vodopije te Erosa Čakića s kojim je krenulo snimanje serijala.

“Nakon višedesetljetnog autorskog rada u Dokumentarnom programu HRT-a kao i na ostalim platformama dokumentaristike, primijetila sam nepostojanje sustavnog praćenja tema iz područja kulture Istre. Čak i u video arhivama nadležnih institucija vlada popriličan kaos. Generacije prije nas ostavile su nam u nasljeđe artikuliranu memoriju o svojim prethodnicima. Kako vrijeme prolazi postaje kristalno jasno da smo i mi onima koji dolaze dužni objasniti da nismo izrasli iz praznog prostora, da je netko prije nas prokrčio zapuštene puteve i tako nam omogućio da se ostvarimo.

„Riječ je o djeci seljaka i ratnika, težaka i ribara, rudara i aršenalota, „classe di ferro“, generaciji rođenoj 30-ih i 40-ih minulog stoljeća koja se vraća ili pak po prvi puta dolazi u Istru i susljedno naglom ekonomskom procvatu, na tradicijama glagoljaštva i mletačkog liberalnog republikanizma, stvara novu, autentičnu istarsku kulturu europskog timbra. U samo dvadesetak godina zabačenu talijansku i jugoslavensku provinciju utisnula je u europski atlas kulture i Istru uzdignula u jednu od najznačajnijih regija današnjice.

„Tu smo činjenicu prihvatili kao nešto što nam je zadato i što je oduvijek postojalo. No iz današnje perspektive s radnim iskustvom i karijerama, postali smo svjesni da se radilo o iznimnim doprinosima pojedinaca s jedne i o povoljnoj društvenoj klimi s druge strane. Martin Bizjak, Ivan Obrovac, Milan Rakovac, Franci Blašković, Boško Obradović te Livio Morosin, iz vizura svojih bioloških i duhovnih kćeri i sinova, markantnih osoba, umjetnika i umjetnica, kulturnih djelatnika, oslikati će nam našu prošlost u sadašnjosti”, kaže Ines Pletikos.

Ističe da je Tamara Obrovac kao svjetski poznata glazbenica, za Istru sporadično zainteresiranoj hrvatskoj javnosti puno zanimljivija od svog oca, genijalnog likovnog pedagoga, slikara i grafičara Ivana Obrovca, utemeljitelja Škole primijenjene umjetnosti u Puli.

“Od ostalih protagonista serijala ponosni smo što ćemo predstaviti glumicu i lutkaricu Petru Blašković, trenutno  direktoricu Drame u osječkom HNK, Magdalenu Vodopija, direktoricu pulskog festivala knjige Sa(n)jam knjige u Istri, višestruko nagrađivanu arhitekticu Bredu Bizjak i VJ. Rinoma/ Marina Morosina, te neizostavnog barda istarske književne scene Milana Rakovca, sina palog borca heroja Joakima Rakovca i simboličnog oca generacije”, kaže Pletikos.

Produkcijom ovog serijala, kaže, namjeravaju nadoknaditi svojevrsnu prazninu na lokalnoj i globalnoj medijskoj sceni. Dokumentarni program HRT-a, prepoznavši važnost teme, naručio je za sada tri epizode serijala s kojima je pokrenuta produkcija, a očekuju pomoć lokalnih institucija kako bi realizirali cjeloviti projekt.

O vremenu koje serijal tematizira govori nam i Magdalena Vodopija.

“Kad me pitaju kako smo uspjeli napraviti Sa(n)jam knjige u Istri, uvijek se pozivam na vrijeme mog odrastanja u najkreativnijem periodu novije povijesti Pule. Pozivam se na ljude čiji se način rada, zanos i znanje koji su nosili i nesebično darivali svima koji su im se našli na putu, duboko utisnuo u mene. Nije u pitanju samo moj otac, Boško Obradović, na mene su djelovali mnogi drugi, a među njima i protagonisti ovog serijala, Ivan Obrovac i Franci Blašković. I oni su moji očevi. Po zajedničkom iskustvu meni je Tamara Obrovac sestra, a Eros Čakić brat. Ne samo u sebi, već i u njima prepoznajem kod koji smo preuzeli od naših velikih prethodnika, naših očeva.

„Bila sam povlaštena u svojoj sretnoj generaciji jer sam kao sasvim malo dijete upijala ideje Eos-a, Istarskog Borca, Filmskog kluba Jelen, MAFAF-a, Pulskog filmskog festivala u njegovim najboljim danima. Posebno sam sretna što mi je kroz roditeljsku kuću prolazila glazbena Pula. Od Nella Milottija, Radojke Šverko, Lidije Percan i Stanka Mihovilića, do pulskih rokera a kasnije i pankera.

„Boško je bio iznimno svestran i čudesne pokretačke energije. Iako je radio kao zubar, nije postojao 60-ih i 70-ih kulturološki, estradni ili sportski događaj u kojem nije sudjelovao: tada to nije bila rijetka pojava u gradu. Vrijeme je to nesebičnog volontiranja za dobrobit svoga grada. Upravo otac Ines Pletikos, poznati pulski kirurg Marcelo Pletikos zadužio je pulski sport (posebno NK Istru), kao i, recimo, legendarni urednik Glasa Istre, Željko Žmak. Boško je bio vezan uz  sjajan košarkaški klub Istragrađevno kad su u njemu igrali olimpijci Jerkov i Jelovac. U vrijeme dok je radio u svojoj zubarskoj ordinaciji sudjelovao je u izgradnji dvorane Pattinaggia, režirao onaj čuveni doček Mate Parlova u Areni kao i doček Djeda Mraza na Kaštelu, pisao tekstove za kompozitora Nella Milottija, radio u kazalištu, snimao kratke filmove, radio na MAFAF-u i filmskom festivalu… Kvalitetni, talentirani ljudi nisu se zatvarali u svoje male svjetove. Dijelili su svoje znanje i obilato darovali svoje vrijeme kako bi se grad njihove djece uzdigao.

„Zato pozdravljam i neke druge projekte koji se upravo stvaraju, posebno one Čakavskog sabora i IO DHK koji su monografijom „Čakavski sabor“ i knjigom „Čovjek u svom vremenu“ osvijetlili najznačajniji kulturološki prevrat u Istri i vizionare poput Zvane Črnje, Marija Kalčića, Milana Rakovca i Ljubice Ivezić. Da nije bilo njih ne bi bilo ni Ča vala, a ni pulskog Sajma, festivala knjige i autora.

„U vremenu „od nas počinje svijet“, vremenu brzog zaborava i površnih slika, nemuštog falsificiranja sadašnjosti i prošlosti Pule, smatram iznimno važnim, čak prijelomnim, projekt „U ime oca“ Ines Pletikos. Zato sam mu se i priključila“, kazala je Vodopija.

Eros Čakić rekao nam je da je suradnja s Ines bila fenomenalna. „Nisam ni očekivao nešto slično, mislio sam da ću reći nekoliko rečenica o Ivanu Obrovcu, svom profesoru, mentoru i duhovnom ocu, a ispalo je da sam mogao ispričati puno više. Ja sve to što se s Obrovcem događalo zovem jednom malom kulturnom revolucijom u Istri. Zbog svega što se događalo od kraja sedamdesetih do danas, zbog škole koja je nastala zahvaljujući njemu, na kraju i zbog sebe jer da nema njega ne bi bilo ni mene, puno nas. Zaista ga doživljavam kao jednog od svojih očeva. On je zahvaljujući trenutku i rupi u tom školstvu uspio Puli postaviti temelje škole za primijenjenu umjetnost“, kaže Čakić.

Dodao je kako je Obrovac tražio i našao ljude te s njima tijekom godina stvarao. „Radio je to vrlo smišljeno i mislim da se vide rezultati jer sad imamo jednu likovnu scenu na kojoj nam mogu svi pozavidjeti i sigurno kulturološki i likovno nismo nikakva provincija, dapače, kod nas ima jako puno umjetnika novoga vizualnog izričaja, puno tradicijskih slikara, uglavnom u Istri umjetnost živi punim plućima a sigurno je pokretač svega toga Obrovac – bez njega toga ne bi bilo“, zaključuje Čakić.

Autorica serijala Ines Pletikos zahvaljuje svima koji su se uključili i koji će se uključiti u ovaj vrijedan projekt.

„Jako je važno mladima prenijeti poruku da se stvari mogu mijenjati i pokretati isključivo vlastitim doprinosom. Upravo to možemo naučiti iz ovog serijala – samo predanim radom, posvećenošću i altruizmom postižu se promjene, duhovni rast i vrijedni rezultati. Sve ostalo nestati će u banalnosti zaborava”, zaključuje redateljica.

Serijal će se snimati tijekom 2021., producira ga zagrebačko – pulska udruga BURRA, a finalizirati će se početkom 2022. kada se očekuje premijerno prikazivanje.

Tekst i fotografije Paola ALBERTINI

Leave a Reply


8 − = 7

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum