Književna večer u Bujama uz Alessandra Salvija

Pisac i pjesnik Alessandro Salvi 23. rujna gostovao je Bujama povodom Tjedna istarskih knjižnica (TIK) koji je trajao od 20. do 24. rujna. Tijekom ove manifestacije omogućen je popust na učlanjenje u gradsku knjižnicu, besplatan upis za prvašiće, te je upriličen i sajam rabljenih knjiga. Osim one bujske, još 15 gradskih knjižnica u Istri se priključilo trećem izdanju ove zanimljive inicijative, svaka s posebnim programom. Ovogodišnja tema glasila je Zavičaj (ni)je zaborav.

Autora zbirke pjesama na talijanskom jeziku “Piovono formiche carnivore e altre inezie” u obliku dijaloga predstavila je avnateljica gradskog učilišta, Rosanna Bubola, a uz nju su u razgovoru sudjelovali Ivana Martinčić, knjižničarka iz Umaga, Gaetano Benčić, arheolog iz Tara te Loredana Bogliun, istriotska pjesnikinja iz Vodnjana.

U pravilima pronađena sloboda.

Odgovarajući na pitanje kolika je važnost zvuka riječi u pjesmama, rovinjski je pjesnik odgovorio da poezija jest zvuk, koji međutim nije nužno sam sebi svrha te da on obično započinje pisati onime što naziva primarnim impulsom, a tek u kasnijim fazama dodaje temu, preciznost riječi, racionalnost te eventualno poruku, Salvi ove potonje smatra zapravo više kao smetnje te dodaje da je potpuno „anti deskriptivan“. Njegov je proces pisanja, kako ističe, suprotnost od, primjerice školskih sastava sa zadanom temom, gdje bi se hodalo utabanom stazom.

Jedan od oblika poezije koje 45 – godišnji književnik često koristi je sonet, za kojeg Bubola smatra da suviše ograničava slobodu pisanja. „Smatram da pravila i zakoni uvijek postoje, svatko je na neki način ograničen, a apsolutna sloboda ne postoji“ rekao je Salvi. „Tražio sam među mnogim autorima, od baroknih, maniristima, do provansnih, te pjesnika na dvoru kralja Fridrika drugog, i od svih njih najviše me fascinirala metrička forma soneta, primijenjena u raznim povijesnim kontekstima“, dodaje. Već u prvoj objavljenoj zbirci “Formiche” se nalazi pokoji sonet, radi se o pjesničkoj formi koja potječe iz Italije, sastavljenoj od četrnaest stihova.

Naime, Salvi priznaje da se nalazio u jednom jako burnom mentalnom stanju te su mu ograničenja ove strukture ponudile adekvatno rješenje. Najzad dodaje da stroga granica soneta zapravo od umjetnosti stvara zanat ako je netko samo na njih fokusiran te da ako to što piše ipak nije poezija, nitko ne može reći da nije sonet.

Vlastita kontroverzna priroda kao pogon stvaranju

Ovaj pisac je zavolio poeziju čitajući Baudelairea i ostale „proklete“ pjesnike, prisjeća se, te nekim suvremenim pjesnicima kao što je recimo Nick Cave.

Salvi sebe smatra lijenim, iako ističe da mnogo radi, a nekim vlastitim radovima se, šaleći se pomalo čudi, kako su nekad bili dugi, a sada priznaje piše sve manje.

Bubola je podsjetila i na njegovu posljednju zbirku “Poesie scritte sui retri di scontrini” odnosno poezije napisane na poleđini fiskalnih računa, vrlo zapažene po naslovu koji upućuje na njihov nastanak i antagonizam društvu u kojem se pjesnička misao kupuje i rasprodaje, autor je objasnio s jedne strane da je to zapravo praktičan besplatan prostor i koristan za zapisivanje napomena za kupovinu, brojeve telefona, a pjesme na poleđini su ispale u obliku jedanaesterca.

Pisac priznaje da je prisutan na društvenim mrežama, iako snažno odbija moderan svijet, zbog oblika kojeg je poprimio, odnosno utrci za napretkom te sterilnom arhitekturom od čelika i stakla, otkrivši time vlastitu pomalo kontroverznu i nemirnu prirodu koja je zapravo bitan pokretač u stvaranju. Na samom kraju Salvi otkriva i da njegova djela sadrže i ponešto humora te da i sam sebe ponekad zna ismijati. Salvi i Bubola pročitali su zasebno po nekoliko njegovih pjesama i ulomaka uključujući i jedan lirski šesterac, koji je među najsloženijim formama, a osmislio ga je Daniel Arnaud, za kojeg je otkriva Salvi, sam Dante Alighieri tvrdio da je najbolji kovač materinjeg jezika.

Vapaj istarskih pisaca na talijanskom

Tijekom večeri više se puta moglo čuti da su autori literarnih djela na talijanskom, kojih ima u Istri, rasuti te da su primorani obratiti se izdavačima izvan zemlje da bi bili objavljeni, odnosno da se moraju afirmirati u Italiji da bi dobili potrebnu pozornost u domovini. Nema ni selekcije, ni promocije, ni distribucije, a nema ni knjižnica – književnost talijanskih autora je svedena u nišu gdje se svi poznaju.

Tekst Marko ŠORGO

Fotografije Lidija KUHAR

Leave a Reply


+ 4 = 7

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2021 | Impressum