3. Kreativna jesen u Istri: održana tribina „Položaj kulture u razvoju grada Pule“
Tribina „Položaj kulture u razvoju grada Pule“ održana je u utorak, 23. studenog u pulskom Circolu Zajednice Talijana, a u sklopu programa 3. Kreativna jesen u Istri. Na tribini su govorile Lena Radunić, p.o. Gradonačelnika pročelnica Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva Grada Pule i Anja Ademi, pročelnica Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Grada Pule, a razgovor je vodila Irena Boljunčić Gracin iz udruge Čarobnjakov šešir.
- Na ovoj ćemo se tribini koncentrirati na goruće teme, a to su evaluacija Kulturne strategije Grada Pule i eventualna izrada nove, sustav natječaja javnih potreba u kulturi te razvoj kulturnih i kreativnih industrija. Cilj današnje rasprave je otvoriti dijalog o kulturnim politikama grada odnosno upoznati djelatnike Grada s izazovima s kojim se kao sektor već dugo vremena susrećemo, kazala je Boljunčić Gracin u uvodnom izlaganju. Prva tema bila je kulturna strategija izrađena za period od 2014. do 2020. s produljenim trajanjem do 2022. godine, a moderatorica je od sugovornica prvo htjela doznati koja je njihova vizija razvoja grada i kulture te oslanja li se ta vizija na još uvijek važeću strategiju.
Strategija i top-down princip
- Princip za koji smo se odlučili je top-down, dakle smatramo da se prvo trebaju donijeti nacionalna i županijska strategija zatim gradska pa sektorske strategije. Stog mislim da je i prijašnja vlast odlučila sačekati sa strateškim okvirom strategije urbanog područja Grada Pule i plana razvoja grada do 2030. godine. U tom smo djelu imali javni poziv za sudjelovanje u partnerskom vijeću izrade tih strategija i žao mi je što se samo nekolicina odlučila tome priključiti. Taj će strateški okvir će imati i dio koji se odnosi na kulturu, kulturnu baštinu i razvoj civilnog društva koji će biti osnova za dokument koji ćemo izrađivati sljedeće godine, a to je razvoj kulture Grada Pule, kazala je Ademi i dodala da je kultura jedan od važnih identiteta Pule koja treba biti zeleni grad, grad kulture i transparentan grad.
Lena Radunić je kazala da su strateški ciljevi u velikoj mjeri ostvareni, no da su to ujedno i ciljevi koji će se odnositi i na buduće razdoblje.
- Smatram da je iznimno važno podržavati nezavisnu scenu, pojedince i institucije te je važno uključivati i nove generacije u kulturne aktivnosti grada te ih uključivati i u organizacijske procese i produbljivati im razumijevanje umjetnosti. Isto tako moramo nastaviti s intersektorskom suradnjom, a to jako kvalitetno i intenzivno rade naše ustanove u kulturi – Istarsko narodno kazalište Gradsko kazalište Pula, Gradska knjižnica i čitaonica i JU Pula Film Festival – nizom programa koji se odvijaju u različitim periodima godine. Gradonačelnik je već izložio i jedan dio proračuna za narednu godinu, a ovo je možda prva prilika da konkretnije pričamo o tome što se nalazi u razdjelu Upravnog odjela za kulturu i razvoj civilnog društva. Sljedeće godine nastavljamo s ulaganjima u infrastrukturu – INK i DC Rojc – a zadovoljni smo što smo završili s obnovom Dječjeg kreativnog centra u što smo utrošili 10 milijuna kuna. Ima još dosta posla u DC‑u Rojc jer znamo da je u dosta lošem stanju te da se godinama nije ulagalo u taj objekt. Napravili smo procjenu prema kojoj bi se u Rojc u narednih pet do deset godina trebalo uložiti 30 milijuna kuna. Svjesni smo da u gradskom proračunu nema tih sredstava te da ćemo morati pripremiti svu dokumentaciju koja će biti temelj za praćenje fondova i natječaja s planom prijavljivanja projekta energetske obnove i statičke sanacije, kazala je Radunić i napomenula da je važno podržavati nezavisnu scenu, a sljedeće godine kreće novi ciklus višegodišnjih institucionalnih potpora.
Boljunčić Gracin se potom dotaknula teme sustava natječaja javnih potreba u kulturi, implementaciji strategije te o redizajnu tog natječaja: donošenje kriterija po kojima kulturna vijeća odlučuju, određivanje razvojnih prioriteta po određenim područjima i tome slično.
Ademi je komentirala da je bitno da do tog redizajna dođe te da je već bilo razgovora između Grada i kulturnjaka.
- Nalazimo se u situaciji u kojoj je potrebno napraviti puno promjena, a to nije moguće napraviti u kratkom roku zato vas i molimo za strpljenje, kazala je Ademi.
Radunić se nadovezala na temu kazavši da je već vodila razgovore s predsjednicima kulturnih vijeća što je sukladno strategiji.
- To je struka koja prati scenu i najbolje zna koji su nedostaci. Oni iščitavaju prijave, prate godišnja izvješća i to je svakako nešto na čemu intenzivnije raditi u narednoj godini. Što se redizajna natječaja tiče u planu je to napraviti u sklopu izrade nove strategije pa smatram da će sljedeća godina biti jako važna za kulturni sektor, kazala je ona.
- Glavni problem tog redizajna je vrijednosna orijentacija – nije lako biti član kulturnog vijeća kada nemate vrijednosni okvir na temelju kojeg odlučujete, zaključila je Boljunčić Gracin. Radunić je rekla da ne vjeruje da ne postoji vrijednosni sustav već da on postoji u obliku općih kriterija po kojima se ocjenjuju svi programi i koji su svima javno dostupni.
- Isto tako, šest kulturnih vijeća koji vrednuju programe na početku svog mandata definiraju posebne kriterije. Nedostatak je možda bio što ti kriteriji nisu bili javno dostupni, no poradit ćemo na transparentnosti jer je to jedan od naših glavnih ciljeva, kazala je Radunić.
Sljedeća tema ticala se digitalizacije sustava podnošenja prijava i izvještavanja za koju je Radunić rekla da nekim akterima predstavlja problem jer nisu vični ispunjavati elektronske prijavnice. Što su to strateški prioriteti po proračunskim linijama i što je potrebno financirati da bi se pojedini sektori razvijali bilo je slijedeće pitanje koje je Boljunčić Gracin postavila sugovornicama.
- Ono što ćemo naglasiti u novim javnim pozivima su mladi, socijalna uključenost, razvoj sadržaja u zajednicama i suradnja nezavisnog sektora i javnih ustanova, kazala je Ademi, a Radunić je dodala da je važno približiti kulturu određenim ciljanim skupinama na čemu će se poraditi u narednom razdoblju što će sve biti dio nove strategije.
Novi proračun za kulturu Grada Pule
Sljedeća tema bila je proračun za kulturu Grada Pule za narednu godinu koja je na razini dosadašnjih godina. Ono što je Boljučić Gracin izdvojila je snažan poticaj za razvoj kulture zabave i kulturnog turizma. Postavlja se pitanje jesu li to potrebe u kulturi u treba li ih financirati iz Upravnog odjela za kulturu?
- Rekla bih da je sve na razini prethodnih godina te ne bih rekla da u većem djelu financiramo kulturni turizam – to radi Turistička zajednica, a oni su ti koji odvajaju velika sredstva svake godine za realizaciju i organizaciju programa u periodu od 1. svibnja do 1. listopada i taj trend će se nastaviti i dalje. Mi ćemo se fokusirati na druge stvari, a postoji i dio program koji se financira kroz kulturni amaterizam – to su većinom programi SAKUD‑a, Puhački orkestar i slične udruge, kazala je Radunić.
Ona je potom objasnila da zadnje dvije godine nije postojala linija međunarodne kulturne suradnje zbog pandemije koronavirusa, no dodala je da će sljedeće godine biti uputa da je moguće prijaviti projekte međunarodne suradnje u sklopu programskih linija kojima pripadaju. Ademi je dodala da će svoje mjesto u strategiji naći i mobilnost umjetnika i rezidencijalni programi.
Bilo je potom govora o manifestaciji Dođi u grad za koju su svi zaključili da je u svojim skromnim okvirima bila uspješna, no Boljunčić Gracin je napomenula da je ono što brine kulturni sektor pitanje odlučivanja jer kulturna vijeća nisu uključena kada se manifestacije realiziraju u okviru Javne ustanove Pula Film Festival. Ona je potom pitala kako to funkcionira te postoji li neko povjerenstvo u sklopu toga.
- Takva povjerenstva postoje, a postojalo je i za manifestaciju Dođi u grad – u povjerenstvu je sjedila pročelnica Anja Ademi, zatim ravnateljica PFF‑a Gordana Restović, kolegica Tanja Miličić, direktorica TZ‑a Sanja Cinkopan Korotaj i ja. Mi smo, dakle, odlučivali o programu te smo s malo novca pokušali građanima dati nešto kvalitetno i omogućiti im da u gradu u popodnevnim satima imaju program u onim mjesecima kada inače nije bilo ničega. Isto tako, za Advent u Puli imamo isto povjerenstvo, a ideja je sabrati postojeće manifestacije koje se financiraju kroz program javnih potreba u kulturi i na takav način kreirati kvalitetni višednevni program, pojasnila je Radunić.
Ademi je dodala da su za sve programe manifestacije Dođi u grad objavljeni javni pozivi kao i za predstavljanje udruga i njihovog djelovanja.
- Što se tiče umjetničkog djela kao što su instalacije u ulici Sergijevaca postojalo je zasebno povjerenstvo umjetnika i ostalih članova upravnih vijeća koji o tome znaju nešto više od nas u Gradu, tako da smo se pobrinuli da u takvim nekim segmentima odlučuju ljudi koji su u tom sektoru i te struke. Ovdje želim dodati da će i sljedeće godine sve manifestacije koje će organizirati PFF također biti otvorene svima, kazala je Ademi.
Boljunčić Gracin je potom upitala sugovornice da objasne što će se podrazumijevati pod proračunskom linijom kulturni turizam koja je u razgovorima s nezavisnom scenom izazvala najviše reakcija.
- Ja vam mogu reći što se podrazumijevalo do sada. Do sad se od tih sredstava sufinanciralo programe koje organizira TZ grada Pule u suradnji s Upravnim odjelom za kulturu te program kazališta Ulysses. Novac koji se ne iskoristi u tu svrhu rebalansira se i prenamjeni za nešto drugo, kazala je Radunić.
Boljunčić Gracin se zadržala na temi turistifikacije grada što može biti prednost, no zna se iz brojnih primjera iz drugih gradova da može biti i prijetnja za razvoj kulture, a posebno produkcije. Kulturni turizam često se oslanja na uvoz umjetnika te ne daje naglasak na domaću kulturnu proizvodnju.
- Mislim da to nije opasnost već prilika za kulturni sektor – a kao građanin rekla bih da kulturni sektor ima autoritet nad turizmom. Turizam nam se događa, a mislim da kultura i turizam trebaju ići zajedno, kazala je Ademi.
Radunić je dodala da smatra da imamo jako puno kvalitetnih umjetnika koji bi mogli doprinijeti tome te da možemo zajednički napraviti vrlo kvalitetan program za sve posjetitelje i turiste. Ademi je napomenula da nedostaje jedan ujedinjeni program događanja jer mnogi kvalitetni programi ne dobivaju na vidljivosti, a česta su i preklapanja programa.
- Od sljedeće godine planiramo sistematizirati programe koji se događaju u našim ustanovama da postanu tradicionalne i prepoznatljive jer se ovako sve rasprši, kazala je Radunić.
Dio koji se spominje u strategiji su i protokoli suradnje – prije svega korištenje prostora gradskih institucija od strane izvaninstitucionalnih aktera. Boljunčić Gracin smatra da je to važno pogotovo što se odustalo od izgradnje centra Mehanika, a postoji potreba za produkcijskim prostorima.
- To je tema o kojoj smo podosta pričali u prethodnom razdoblju, a što se tiče Mehanike – polivalentnog centra reći ću ovom prilikom da je Puli svakako trebao takav prostor. Kad smo stavili na papir koliko bi koštala izgradnja, odnosno koliko bi nas koštalo opremanje – jer su projekti rađeni prije tri godine, a situacija na tržištu se znatno promijenila – povećale su se cijene izgradnje i kvalitetne profesionalne opreme tako da nam je ta investicija porasla za 20 milijuna kuna, a to je svota s kojim možemo obnovit gotovo čitav Rojc. Za sada nismo došli do adekvatnog zamjenskog rješenja jer postojeći su prostori ili derutni ili bi ih trebalo otkupiti, kazala je Radunić i dodala da se nedovoljno koristi polivalentna dvorana Gradske knjižnice i čitaonice koja je pola godine prazna. Tu su još i INK i Dječji kreativni centar koji ima novu pozornicu i gledalište te dvorana kina Valli koje vanjski korisnici često koriste.
Financiranje iz EU fondova
Boljunčić Gracin je dodala kako su ti prostori dobri za prezentacijske svrhe, međutim problem je pronaći prostore za samu produkciju, no o toj će temi biti više govora kasnije. Moderatorica je pročelnicu Ademi upitala kako kulturna scena stoji kada su u pitanju povlačenje europskih sredstava jer u gradu službeno ne postoji sufinanciranje takvih projekata.
- Što se tiče financiranja iz EU fondova, kao što znate iz Nacionalnog plana oporavka i iz Fonda za koheziju i kroz ITU financira se kulturna baština i programi za socijalnu uključivost – a „čisti“ novac za programe tu nije predviđen. Ono što Grad može pružiti je EDIC ured koji je na usluzi građanima kao pomoć za prijavu programa na EU fondove. Sada pripremamo strateške projekte za financiranje kroz ITU mehanizam. To su također EU sredstva koja su dana ovom urbanom području i imamo 15 projekata iz kulture koje bi htjeli financirati, ali i kroz ostale izvore financiranja. Što se tiče udruga koje povlače novce iz EU fondova mislim da je dobar prijedlog da zbog toga dobiju više bodova pri prijavljivanju njihovih programa na gradski natječaj, kazala je Ademi.
Boljunčić Gracin je podsjetila prisutne da je u programima poput Kreativne Europe omjer financiranja 60⁄40 te da kada su u pitanju veći iznosi često se i odustane jer je udrugama jako teško taj dodatan novac osigurati.
- Zato smatram da je jako bitno da kroz partnersko vijeće definiramo strateške projekte i zato bi vi koji ste ovdje okupljeni trebali biti dio tog partnerskog vijeća jer se u sklopu njega definiraju strateški projekti grada. Ako su to neki veliki infrastrukturni i programski projekti tu Grad može biti i partner i nositelj, kazala je Ademi.
Boljunčić Gracin je potom kazala da je gradonačelnik nedavno najavio Fond za kulturu i film te je upitala sugovornice kako su taj fond zamislili?
- To je inicijativa gradonačelnika i nije nešto što može saživjeti u dva mjeseca. Razgovarala sam se nekim akterima koji djeluju u području filmske i audiovizualne umjetnosti te s predsjednicom vijeća za filmsku i scensku umjetnost te s predstavnicima udruga koji se bave tom djelatnošću. Dogovorili smo se da ćemo u narednih nekoliko mjeseci zajednički definirati kriterije po kojima bi se od sljedeće godine raspisivao poziv za dostavu prijedloga i projekata na to područje. Vjerujemo da će početni fond biti 200 tisuća kuna, kazala je Radunić.
Moderatoricu je zanimala prepoznatljivost pulske umjetničke i kulturne proizvodnje odnosno sadržaja i proizvoda izvan Istre i Hrvatske, odnosno koja bi mogla biti uloga Grada u toj prepoznatljivosti? Boljunčić Gracin je ustvrdila da se tu nije iskoristilo sve mogućnosti pogotovo u povezivanju svih stranih instituta koji se u Hrvatskoj nalaze kao što su francuski, češki, talijanski, švicarski, poljski i mađarski…
- Čini mi se da je problem s institutima u Hrvatskoj da su oslonjeni prvenstveno na Zagreb s obzirom da je tamo velika vidljivost. Mislim da bi dobar prijedlog bio da okupimo te institute i pozovemo ih u Pulu da vidimo na koji način i što im prezentirati od ovdašnjih kulturnih sadržaja i proizvoda koji bi se mogli dalje razvijati uz njihovu pomoć, a tu je i pobratimljenje gradova koje bi se isto moglo iskoristiti u tu svrhu, kazala je Boljunčić Gracin.
- Odlična je ova ideja s pozivom instituta, a ono od čega bi mogli početi su i ti gradovi pobratimi od kojih možemo skupiti mnoga iskustva i povezati se s njima u tom segmentu, kazala je Ademi. S njom se složila i Radunić koja je dodala da se puno surađuje sa stranim gradovima, no da i tu postoji prostor za napredak.
Sljedeće pitanje moderatorice ticalo se kreativnih i kulturnih industrija te je upitala sugovornica postoji li u Gradu prostor za njihov razvoj.
- Mislim da je veliki potencijal u tom djelu, a ono što je također naš zadatak je da ti ljudi ne odu i ostanu u Puli. Ono što mi moramo osluškivati je što je njima najviše potrebno ‑da li je to infrastruktura, prostori, direktno financiranje, sufinanciranje nekih programa ili tome slično. Mislim da je sada najvažnije da čujemo ono što njima treba i da vidimo na koji način možemo pomoći tom sektoru, kazala je Ademi.
Uskoro bi trebao zaživjeti i jedan co-working centar u Puli pod vodstvom IDA‑e pa je moderaratorica upitala pročelnicu Radunić hoće li ta infrastruktura biti od pomoći tom sektoru.
- Kao što znate jako je važno ono što se piše u prijavi prilikom apliciranja na EU fondove. Koliko sam ja iščitala tu prijavu prostor će biti u funkciji razvoja malog i srednjeg poduzetništva. U co-workingu će sjediti stručnjaci za različita područja – marketing, financije – osobe koje mogu pomoći mladim novim poduzetnicima da se dignu na noge te da usvoje sva potrebna stručna znanja kao bi izašli na tržište i konkurirali svojim proizvodima i uslugama. Misli da tu ima prostora i za kreativne industrije, kazala je Radunić.
Pitanja iz publike i rasprava
Potom je uslijedila rasprava, a prva se javila Sanda Letonja Marjanović iz Pulske filmske tvornice koja je također govorila o Fondu za film i napomenula da mnogi gradovi imaju takve fondove.
- Puno polaznika naših radionica završilo je akademije ili su počeli raditi u raznim medijskim kućama koristeći znanja i vještine koje su prvo stekli kod nas. Nama je želja, a vidimo i da je to potreba, da ti mladi ljudi koji se žele baviti tom profesijom nađu zaposlenje u našem gradu, kazala je Letonja Marjanović.
Sljedeća govornica bila je ravnateljica Istarskog narodnog kazališta Gradskog kazališta Pula Gordana Jeromela Kaić koja je napomenula da nije oduševljena strategijom u tekstualnom smislu.
- Strategija u kojem je rigidni zakonodavni okvir RH u pogledu kulturnih institucija nekakva prepreka ili smetnja ne čini mi se dobrom jer živimo u Hrvatskoj pa se moramo toga i pridržavati. Jako me smeta redizajn javnih ustanova jer osobno smatram da su institucije stupovi razvoja kulture u jednom društvu zato i je RH odlučila da su institucije i njihovo poslovanje regulirane posebnim zakonima. Htjela sam reći da upravo onoliko koliko će biti snažne te institucije o tome ovisi koliko će jedan grad ili jedna sredina biti uspješna. Govorili smo o INK‑u kao produkcijskom centru – on kao prostor izgleda impozantan – međutim produkcijski centar su ljudi koji u njemu rade. Mi smo kadrovski potkapacitirani već više od 20 godina i kada bi mi u kazalištu imali više ljudi koji bi mogli opslužiti program onda bi i za tzv. nezavisnu kulturnu scenu – iako smo svi zavisni o proračunu – imali više prostora i mogućnosti, kazala je Jeromela Kaić i kazala da su mladi umjetnici pobjegli iz Pule i da se neće vratiti dok se ne stvore uvjeti za njihov zaposlenje.
Radunić je odgovorila da su se za sljedeću godinu što se INK‑a tiče odlučili za ulaganje u infrastrukturu, no da će se od 2023. nadalje sigurno stvoriti uvjeti za zapošljavanje novog kadra.
Riječ je potom preuzeo Marino Jurcan iz udruge Metamedij koji je kazao da je premio cijeli set pitanja, no da je na njih već dobio odgovore pa se osvrnuo na DC Rojc i kazao da mu je drago da za njega postoji plan ulaganja.
- Pretpostavljam da ne moram napominjati da je Rojc generator svih društvenih inovacija kojih spominjete, pa mi je žao da se na onom javnom skupu na kojem je bila moja kolegica Paola Orlić – a nadam se da je došlo do krive interpretacije od strane medija – Rojc spominje u nekom drugačijem kontekstu jer mislim da nije ni geto ni tužan. On možda tako djeluje izvana jer su potrebna ulaganja u infrastrukturu, a uz sva ta ulaganja bilo bi odlično kada bi se unaprijedilo upravljanje zgradom. Naša je udruga tamo već 20 godina i svjedoci smo da se to odvija jako sporo. Drago mi je i da je kultura prepoznata i u ITU mehanizmu i nadam se da ćemo bit uključeni i u razradu tih prije spomenutih 15 projekata. S obzirom na neka prijašnja iskustva čini mi se da to nije bilo komunicirano na najbolji način jer se možda radi o nekim dugoročnim temama, vizijama i ciljevima za koje bi trebali znati makar tri ili četiri godina unaprijed i mi iz udruga ili iz ustanova u kulturi da se pripremimo s obzirom na teme, prioritete i ciljeve svih tih projekata. Možda ne bi bilo loše, makar to možda oduzima vrijeme i resurse, da za takve EU projekte, a pogotovo ove dugoročnije postoji jedna komunikacijska platforma putem koje bi se jednom godišnje našli i porazgovarali o tim temama kako bi se svi uspjeli organizirati te prenijeti neki know-how kojeg posjeduju i udruge i institucije. Tijekom tribine nismo čuli ništa o mogućim kriznim planovima za neke mjere ili financije u vremenima pandemije koja još uvijek nisu iza nas. S obzirom da smo ovdje u velikom broju, temi koja se tiče razvoja publike trebali bi prići na međusektorski i multidisciplinarni način jer tu ulogu ne možemo preuzeti sami, kazao je Jurcan.
Radunić je napomenula sa su to sve teme o kojima će se razgovarati u budućnosti te je dodala da je intersektorska suradnja jako važna te je pohvalila projekte koje je proveo Savez udruga Rojca.
- Što se tiče ulaganja u Rojc za sljedeću je godinu planirano 600 tisuća kuna za sanaciju sanitarnih čvorova. Već smo u fazi projektiranja pa smo zadnja dva tjedna bili četiri puta u Rojcu da vidimo na koji način to realizirati. Što se razvoja publike tiče ja bih bila sretnija da udruge iniciraju tu temu i prijavljuju takve projekte na program javnih potreba jer je to i definirano kulturnom strategijom kao jedan važan cilj koji želimo provoditi u narednom razdoblju, zaključila je Radunić.
To je ujedno bila i zadnja intervencija na tribini održanoj u sklopu manifestacije 3. Kreativna jesen u Istri, a koju su organizirali udruga Čarobnjakov šešir i HUIU – Hrvatsko udruženje interdisciplinarnih umjetnika.
Tekst i fotografije Boris VINCEK
