Na 15. Monte Libriću predstavljen program „Rođeni za čitanje“

Ministarstvo će osigurati 40.000 slikovnica

• Nacionalni program poticanja čitanja djeci od najranije dobi, „Rođeni za čitanje“ predstavljen je 6. lipnja u sklopu ovogodišnjeg Festivala dječje knjige, Monte Librić.

Naime, nakon Godine čitanja, koja je obilježila 2021. godinu, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske ove je godine krenulo s programom poticanja čitanja djeci od najranije dobi pod nazivom “Rođeni za čitanje”. Radi se o ciklusu informativnih susreta za pedijatre, a intencija je da se do srpnja 2022. održe informativni susreti programa “Rođeni za čitanje” u svim županijama Republike Hrvatske. Nakon niza susreta s pedijatrima, odgojiteljima i knjižničarima koji su se održali diljem Hrvatske od Slavonskog Broda preko Zagreba do Dubrovnika, program je predstavljen i u Istarskoj županiji.

Voditeljica Nacionalne strategije poticanja čitanja, iz Ministarstva kulture i medija RH, Maja Zrnčić, istaknula je kako je Festival dječje knjige pravo mjesto za promociju tog programa.

Akcijskim planom Nacionalne strategije poticanja čitanja predviđeno je da program “Rođeni za čitanje” na nacionalnoj razini provode Ministarstvo kulture i medija u suradnji s Ministarstvom zdravstva RH uz podršku Hrvatskog pedijatrijskog društva i Hrvatskog društva za socijalnu i preventivnu pedijatriju.

Program će kroz višegodišnje aktivnosti n nacionalnoj razini promicati čitanje od najranije dobi i baviti se predškolskom djecom kao čitateljima uz aktivnu ulogu pedijatara.

Jedan od ciljeva programa je razviti nacionalnu mrežu pedijatara koji će uputiti svakog roditelja/skrbnika na redovitim sistematskim pregledima djece na važnost čitanja djeci, na važnost čitanja iz užitka, općenito na važnost čitanja za razvoj djetetovih čitalačkih navika te na važnost razvoja čitateljskog mozga u digitalnom svijetu. Ministarstvo kulture i medija osigurat će 40.000 slikovnica godišnje za svu djecu koje će im pedijatri tijekom pregleda pokloniti, sukladno dobi djeteta – za šest mjeseci, godinu i pol, tri i pet godina).

Čitanje djetetu od najranije dobi izuzetno je važno

O važnosti čitanja djeci od najranije dobi s ciljem razvoja rane pismenosti govorila je idejna začetnica ovog programa u Hrvatskoj prim. mr. sc. Marija Radonić, spec. pedijatar.

Za program „Rođeni za čitanje“ čula sam prvi put 2007. god. u Trstu na Kongresu socijalne i preventivne pedijatrije na predavanju prof.dr.sc. Giorgia Tamburlinija i odmah sam znala da to želim prenijeti u Dubrovnik, u svoj svakodnevni rad. Niti dva mjeseca kasnije prof. Tamburlini i prof. Silla su nam predstavili svoj program i ponudili suradnju koja traje do danas“, rekla je Radonić.

„Ovom programu privuklo me sjećanje na nezaboravne dane kada mi je baka ispod pokrivača svaku noć do u kasno čitala priče. A ja bih jedva čekala kada će doći vrijeme za spavanje jer sam znala da tek tada počinje moj pravi život. Druga stvar koja me privukla kao liječnika je mogućnost i snaga slikovnice u svakodnevnom radu, od alata za procjenu psihomotornog razvoja djeteta, sredstva za distrakciju od bolnih zahvata, npr. cijepljenja, mogućnost  poklona na kraju pregleda. Tek kasnije sam naučila ovu stvarnu ulogu slikovnice i ranog čitanja u pripremi djeteta za školu s ciljem promocije rane pismenosti. Čitanjem od najranije dobi možemo utjecati i na zadani genetski potencijal razvoja djeteta. Program se upravo i pokazao najuspješnijim u obiteljima nižeg socijalnog i obrazovnog statusa“, kazala je Radonić.

Poražavajući podaci o čitanju djeci

Ispričala je kako je 2014. godine provedeno istraživanje te su došli do poražavajućih podataka o izuzetno maloj stopi čitanja djeci u dobi od 6 mjeseci do 6 godina.

„Šest posto roditelja nikad nije čitalo svojoj djeci, što je na velik broj ispitanika doista poražavajući broj! Njih 37 posto čitalo im je svaki dan“, napomenula je.

Istaknula je kako je to istraživanje pogodilo bit problema: „Malo se čita i mala je svjesnost o važnosti čitanja, stoga sam nakon svog boravka u Trstu htjela ustrajati na uvođenju programa u Hrvatsku“.

To im je, istaknula je, bio alarm da moraju nešto učiniti i uvesti čitanje djeci od najranije dobi. I od tada se napravilo mnogo.

„Putujemo po državi i pričamo s kolegama pedijatrima ali i knjižničarima o tome na koji način educirati roditelje i potaknuti ih da čitaju djeci“, dodala je.

Čitanje i pričanje s djecom aktivnosti su koje pomažu djeci u kasnijem školovanju. S obzirom na to da su pedijatri u kontaktu s roditeljima predškolske djece oni, ističe Radonić, imaju ogromnu priliku educirati roditelje.

Djetetu od šest mjeseci već treba početi čitati

„Dijete već sa šest mjeseci razlikuje značenje brojnih riječi. Kao što mu u toj dobi uvodimo dohranu, tako trebamo i čitanje. Naime, ako to izostavimo velika je vjerojatnost da će dijete u školskoj dobi imati razne poteškoće. Nisko samopouzdanje, poteškoće u govoru, problemi s ovisnošću o drogama, samo su neki od njih“, naglašava.

„Da se radi na prevenciji logopedi ne bi imali toliko posla. Mi smo svakodnevno tomu svjedoci. To je priča na dugi rok, roditelje treba educirati kako bi im djeca bila pametnija. Stoga treba učiniti promociju pismenosti standardnim djelom primarne pedijatrijske prakse. Tamo bi djeca odrastala uz knjigu i s osjećajem ljubavi prema čitanju“, ističe Radonić.

Uz to valja i razgovarati s djetetom, obraćati mu se dok je još beba. Stvarati rituale čitanja, čitati s djecom u svakoj prilici, ali čitati i sami roditelji kako bi im bili primjer te pisati i zapisivati pred djetetom, ograničiti mu TV i darivati knjige.

No, Radonić naglašava kako ne treba ići u drugu krajnost i sasvim zabraniti djeci ekrane jer su oni dio njihova života i svakodnevice.

Dr. med. spec. pedijatar, predsjednik Centra za zdravlje djece, začetnik programa Natti per leggere, Giorgo Tamburlini veli da u prve dvije godine djetetova života ima najviše prostora za napredak. „Ako tada nema komunikacije kao da nema benzina za djetetov razvoj“, napominje.

Interakcija, istaknuo je, počinje prije djetetova rođenja te ono, ako mu se već tada priča ili pjeva, ima više šanse za napredak i razvoj.

„Što više riječi dijete čuje to ih više nauči, a čitanjem se čuje više riječi. Čak i oni roditelji koji su manje školovani tako utječu na djetetov napredak“, naglasio je Tamburlini.

Tekst i fotografije Paola ALBERTINI

Leave a Reply


− 3 = 2

KULTURISTRA – Webpage of the Department of Culture of the Region of Istria


Kulturistra.hr is a website project that was startedby the Region of Istria and Metamedij Association with the goal to develop the cultural information services in the Region of Istria.
The project wants to offer information about recent events, as well as give access to different data bases, which will contain information about all the people involved in the Istrian cultural scene, cultural events, international contests, and potential international partners. This project aims to improve the communication on the vertical and horizontal level, which means between cultural institutions of the Region of Istria, between institutions and artists, and between the cultural institutions, artists, and the public.

CONTACT US

captcha

Copyright © kulturistra.hr 2022 | Impressum